Tužilaštvo BiH traži zatvor za Dodika i 10 godina zabrane bavljenja javnim poslom, a advokat oslobađajuću

Tužilaštvo BiH je tokom iznošenja završne reči zatražilo zatvorsku kaznu za predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, bliže maksimalnoj, koja za ovo krivično delo iznosi pet godina i 10 godina zabrane bavljenja javnim poslom, dok je njegov branilac tražio oslobađajuću presudu.

Izvor: Tanjug   |  

19.02.2025. 12:50 >> 17:23

Tužilaštvo BiH traži zatvor za Dodika i 10 godina zabrane bavljenja javnim poslom, a advokat oslobađajuću

Tužilaštvo je i za v.d. direktora Službenog lista Miloša Lukića zatražilo istu kaznu.

Tužilac Nedim Ćosić rekao je tokom iznošenja završnih reči da su oni krivi jer nisu poštovali odluke nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita.

On je dodao da je "Milorad Dodik to i sam priznao" kada je tokom davanja iskaza rekao da Šmitove odluke nije poštovao jer je postupao u skladu sa Ustavom Republike Srpske.

"Nema olakšavajućih okolnosti. Dela su počinjena sa umišljajem, svesni posledica. To što ranije nisu osuđivana, podrazumeva se, i to se ne može tretirati kao olakšavajuća okolnost", rekao Ćosić.

Osvrnuvši se na teze odbrane, Tužilaštvo je navelo "da su neutemeljene teze o nelegitimnosti Šmita", kao i one teze da "Šmit nema ovlašćenja da menja zakone u BiH".

On je naveo koje dve odluke nisu ispoštovali, a to je da su predsednik Republike Srpske i v.d direktora "Službenog glasnika", svesno i znajući da je Šmit doneo odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, preduzimali službene radnje radi nastavka zakonodavnog postupka.

Dodik i Lukić optuženi su za "nepoštovanje odluke" Kristijana Šmita, koji u Republici Srpskoj nije priznat za visokog predstavnika, jer nije imenovan u Savetu bezbednosti Un kako je to predviđeno Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Nakon završne reči Tužilaštva BiH njegov advokat Goran Bubić, koji je rekao da je uveren da će Sud ovaj predmet vratiti tamo odakle je i počeo, a to je u politiku. Tokom iznošenja završnih reči, Bubić je rekao da Kristijan Šmit ne može tumačiti legitimnost svog postavljenja za visokog predstavnika već da o tome mora postojati akt.

Pojasnio je da u Aneksu jedan Dejtonskog sporazuma piše da je BiH članica UN, što isključuje starateljstvo, a to znači da niko sa strane ne može donositi zakone. On je ponovio da visokog predstavnika potvrđuje Savet bezbednosti UN, te da se ovde može reći da je došlo do uzurpacije nadležnosti. Bubić je u završnoj reči predstavio i izjave ranijih visokih predstavnika nakon što su završili mandate u BiH.

"Mislim da su to njihove najiskrenije izjave. Kad ovde završe mandat odu i pišu knjige i članke", rekao je Bubić.

Osvrćući se na legitimnost Šmita, Bubić je istakao da niko razuman nije i neće staviti pečat i potpis u vezi Šmitovog imenovanja. Bubić je završio iznošenje završnih reči nakon više od četiri časa izlaganja, a iznošenje završnih reči započeo je Dodik koji je ranije najavio da će mu za to biti potrebna dva sata.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)