Legendarni jugoslovenaki košarkaš Dražen Dalipagić preminuo je u Beogradu u 75. godini posle duge i teške bolesti, saopštio je KK Partizan, klub čiji je Dalipagić najbolji strelac u istoriji.
"Dalipagić je najbolji strelac u istoriji KK Partizan, nekadašnji reprezentativac Jugoslavije, legenda svetske košarke i čovek neponovljivog karaktera", stoji na početku klupske objave o smrti legendarnog Praje.
Dalipagić je rođen u Mostaru 27. novembra 1951. godine, član je Kuće slavnih i osvajač najvećih takmičenja na klupskom i reprezentativnom nivou, prodružio se Partizanu 1971. godine, gde je postao najbolji strelac u istoriji Partizana.
IN MEMORIAM: DRAŽEN PRAJA DALIPAGIĆ (1951 - 2025) 🙏🕊
"Posle Praje je kroz Partizan prošao sijaset velikih igrača i legendi svetske košarke, ali niko nikada nije prišao ni blizu 8.278 poena. Praja je dres Partizana nosio od 1971. do 1980. godine, kao i u sezoni 1981/82. Sa crno-belima je osvojio dve titule (1976. i 1979), kup SFRJ i dva evropska kupa Radivoja Koraća 1978. i 1979, a sa reprezentacijom Jugoslavije - sve", podsećaju iz njegovog Partizana.
Dalipagić je bio Olimpijski, svetski i evropski prvak. Izabran je među 50 osoba koje su najviše donele Evroligi i među FIBA najvećih 50 igrača.
Dražen Dalipagić je u plavom dresu igrao na evropskim prvenstvima 1973, 1975, 1977, 1979, 1981, 1983, svetskim prvenstvima 1974, 1978, 1982, 1986. i Olimpijskim igrama 1976, 1980, 1984. godine. Ukupno je odigrao 243 utakmice od 1973. do 1986.
Osvojio je na svetskim prvenstvima zlato 1978, srebro 1974. kao i bronze 1982. i 1986. Na Olimpijskim igrama je osvojio zlato 1980, srebro 1976. te bronzu 1984. Na evropskim prvenstvima je osvojio zlato 1973, 1975. i 1977, srebro 1981. i bronzu 1979.
Na individualnom planu, Dalipagić je osvajao brojne nagrade i priznanja! Proglašen je najboljim košarkašem Evropskog prvenstva 1977, a najboljim košarkašem u Evropi 1977, 1978. i 1980.
Nagrade
Sportski list “Sport” proglasio ga je najboljim sportistom u Jugoslaviji dodelivši mu nagradu Zlatna značka 1978.
Italijanski košarkaški list Superbasket mu je dvaput dodelio nagradu "Mr. Europa", 1977. i 1978. godine, nagradu namenjenu najboljem evropskom košarkašu, bez obzira na to igra li na Starom kontinentu ili ne. Godine 1980. dobio je košarkašku nagradu Euroscar.
Osim za Partizan, Dražen Dalipagić je igrao i za Real Madrid, Udine, Veneciju, Veronu i Crvenu zvezdu, gde je 1991. godine i završio karijeru.
Posle karijere, Dalipagić je radio i kao košarkaški trener u Srbiji, Italiji i Severnoj Makedoniji, a bio je i sportski funkcioner u reprezentaciji i KK Partizan.
Dražen je bio oženjen i otac dvoje dece.
Vreme i mesto sahrane Dražena Dalipagića biće objavljeni naknadno.
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-IZMEĐU SRBIJE I JUGOSLAVIJE (R)
Dokumentarna epizoda Strogo poverljivo analizira ključne političke i istorijske procese koji su, početkom 20. veka, oblikovali položaj Srbije i srpskog naroda. Kroz ratna stradanja, međunarodne sporazume i unutrašnje političke odluke, razmatra se nastanak nove državne zajednice i njene posledice.
dokumentarni
07:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR-MANASTIR KRUPA
Upoznajte Manastir Krupu, najstariju pravoslavnu svetinju u Dalmaciji, podignutu 1317. godine. Iguman Pajsije i otac Efrosin otkrivaju život monaha, suživot Srba i Hrvata, te duhovni mir koji vekovima traje.
dokumentarni
07:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
dokumentarni
08:00
OTVORI OČI
Koliko je realno da Srbija kupi 5 odsto NIS-a i ostvari uticaj u upravljanju kompanijom? Hoće li zaplena ruskog naftnog tankera "Marinera" od strane Amerike u Severnom Atlantiku biti povod za ozbiljniji sukob velikih sila? Republika Srpska slavi 34 rođendan. Da li je Dejtonski sporazum trenutno na najvećem testu od potpisivanja?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Kakva je bila 2025. u ekonomskom smislu? Kakav je odnos direktnih stranih investicija, ulaganja u infrastrukturu i podrške domaćim privrednicima? Živimo li bolje? Kakav je životni standard socijalno najosetljivijih grupa ljudi, poput penzionera, za Stav dana govore Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije i profesorka Ekonomskog fakulteta u penziji Snežana Šantić.
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
General-major u penziji Luka Kastratović ocenjuje za Newsmax Balkans da je vraćanje vojnog roka i jačanje Vojske Srbije odgovor na globalnu nestabilnost i pritiske na Srbiju, uz poruku da snažan odbrambeni sistem služi odvraćanju, a ne pripremi za rat.
Fudbaler Barselone Lamin Jamal najskuplji je igrač na svetu, pošto tržišna vrednost španskog reprezentativca iznosi 343,1 milion evra, objavio je Međunarodni centar za sportske studije (CIES).
Organizatori Australian opena saopštili su da je nagradni fond za ovogodišnji turnir uvećan za 16 odsto na 65 miliona evra, što je predstavlja najveći fond u istoriji takmičenja.
Komentari (0)