Povećana kazna bivšem predsedniku Gruzije: Sakašvili kriv i za ilegalni prelazak granice
Bivši predsednik Gruzije Mihail Sakašvili proglašen je pred gruzijskim sudom krivim za ilegalni prelazak granice, pa mu je zatvorska kazna sada uvećana.
Izvor: Tanjug
17.03.2025. 09:18
Foto: Tanjug/AP/Irakli Gedenidze
"Mihail Sakašvili je proglašen krivim za krivično delo iz člana 344, stav 1 Krivičnog zakona Gruzije i osuđen na 4,5 godina zatvora. Na osnovu člana 59 stav 3 i 4 Krivičnog zakonika Gruzije, kazna izrečena ovom presudom biće delimično dopunjena presudom od 12. marta kojom je osuđen na osam godina zatvora, a pravosnažna presuda će biti određena ukupnom kaznom od 12 godina i šest meseci zatvora", navodi se u sudskoj presudi, prenosi portal Publika.
Gradski sud u Tbilisiju proglasio je bivšeg predsednika Gruzije Mihaila Sakašvilija krivim u slučaju pronevere državnih sredstava i osudio ga na devet godina zatvora.
Bivši fudbaler Mihail Kavelašvili izabran je u parlamentu za predsednika Gruzije, većinom glasova komisije koja je sastavljena od 300 poslanika parlamenta
i lokalnih uprava, preneo je AP. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je novoizabranom gruzijskom predsedniku čestitke.
U izveštaju gruzijskog info-portala se navodi da je presudu doneo sudija Mihail Jinjolija, koji je primenio odredbu Krivičnog zakona koja nalaže "ako se skup krivičnih dela sastoji od teških ili posebno teških krivičnih dela, kazne određene za ta krivična dela će se delimično ili u potpunosti kombinovati prilikom određivanja konačne kazne".
Pored toga, zakon nalaže da konačni rok izrečene kazne zatvora ne može biti duži od dvadeset pet godina.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Predstavnici ministarstva poljoprivrede, proizvođači mleka, mlekare i uvoznici za istim stolom. Država tvrdi – postignut dogovor. Da li je i kakav? Koliko građani imaju poverenja u Spisak pred izbore, šta misle o predizbornim kampanjama i imaju li motivacije za izlaznost. Gosti Srđan Barac i Zoran Vuletić Šta ubistvo ministra obaveštajnih poslova znači za dalju dinamiku na Bliskom istoku I kakva je medijska slika Irana?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Zvaničnici Evropske unije i zemalja članica više puta su u ove četiri godine slali poruke Beogradu da očekuju da Srbija uskladi svoju spoljnu politiku sa evropskom, misleći pri tom na rat u Ukrajini. I to ne bi bilo ništa novo da se baš juče nije oglasio šef ruske diplomatije Sergej Lavrov. Kaže da evropski zvaničnici poručuju da Srbija, ako stvarno hoće u Evropsku uniju, mora da podrži Ukrajinu u sukobu sa Rusijom. Koji put izabrati? Najlakše je reći - srpski, ali kuda vodi takav put i kakve su prepreke na njemu, za Stav dana govore politikolog Branimir Đokić i Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Ali Laridžani ubijen prethodne noći u izraelskom vazdušnom napadu u Iranu.
Iranski korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da će iranske snage uništiti čitavu gasnu i naftnu industriju zemalja Persijskog zaliva u slučaju da energetski sektor Irana ponovo bude meta napada.
Katar je proglasio više članova diplomatskog osoblja Ambasade Irana personama non grata i naložio im da napuste zemlju u roku od 24 sata, navodeći kao razlog ponovljene napade i kršenje suvereniteta države.
Ambasador Sirije pri Ujedinjenim nacijama Ibrahim Olabi rekao je da ta zemlja, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, pokreće plan za uništavanje hemijskog oružja za koje se tvrdi da je korišćeno protiv sirijskog naroda tokom vladavine zbačenog predsednika Bašara al Asada.
Katarski PVO sistemi uspešno su presreli četiri od pet balističkih raketa ispaljenih na tu zemlju iz Irana, pri čemu je peta balistička raketa uspela da pogodi industrijski grad Ras Lafan i prouzorkuje veliku štetu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina spremna da pomogne Sjedinjenim Državama u suočavanju sa Iranom, nudeći iskustvo u borbi protiv dronova, ali je američki predsednik Donald Tramp odbacio tu ponudu.
Novi vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, saopštio je da je vest o smrti iranskog šefa bezbednosti Alija Laridžanija primio sa "velikim žaljenjem" i da će za njegovu smrt platiti "zločinačke ubice".
Komentari (0)