Holandski premijer upozorava: Rusija se možda sprema za rat sa Evropom
Premijer Holandije Dik Shof izjavio je da bi Rusija u naredne tri godine mogla da ojača svoje vojne kapacitete duž severne evropske granice kako bi pokrenula novi rat.
Povod za tu izjavu je pojačana ruska vojna aktivnost u blizini finske granice, što je izazvalo zabrinutost među evropskim liderima, preneo je NL tajms.
Shof je govorio sa samita Zajedničkih ekspedicionih snaga (JEF) u Oslu, vojnog saveza severnoevropskih zemalja, gde je naglasio da ne želi da "širi paniku", ali da Evropa mora da bude spremna.
"Za nekoliko godina Rusija bi mogla da razvije kapacitete za pokretanje novog rata, i to bi mogao da bude rat na evropskom kontinentu", upozorio je on.
Prema pisanju lista "Volstrit džurnal", Rusija je značajno povećala svoje vojne snage blizu finske granice, a u toku je i ubrzana izgradnja železničke infrastrukture paralelno sa granicom, kao i obnova postojećih drumskih i železničkih puteva.
Shof je ocenio da su te železnice jasno namenjene za transport i snabdevanje trupa.
U Moskvi je održana vojna parada organizovana povodom Dana pobede u Drugom svetskom ratu, u kojoj je učestvovalo više od 11.500 vojnika Ministarstva odbrane Rusije i drugih bezbednosnih struktura - FSB-a, MČS Rusije i Ruske garde, ali i strojevi drugih zemalja- učesnica rata.
Holandski premijer rekao je da je o novim infrastrukturnim projektima razgovarao sa predsednikom Finske Aleksanderom Stubom, koji je izrazio poverenje u finske odbrambene kapacitete.
Ipak, Shof je istakao da se radi o "važnoj promeni" koja opravdava jačanje odbrambenih mera.
Takođe je upozorio na rizik od ruskog sabotažnog delovanja, posebno zbog strateškog položaja Holandije uz Severno more, gde se nalaze brojni ključni internet i komunikacioni kablovi.
Ministar spoljnih poslova Holandije Kaspar Feldkamp rekao je u Varšavi da Evropska unija mora da nastavi da vrši pritisak na Rusiju kako bi se zaustavio rat u Ukrajini.
"Vidimo da Rusija još uvek nema ozbiljne planove za mir", rekao je Feldkamp i naglasio potrebu za očuvanjem i proširenjem postojećih sankcija.
On je priznao da je produžavanje šestomesečnih sankcija često otežano, posebno zbog protivljenja Mađarske, ali je izrazio uverenje da će i 17. paket sankcija biti usvojen.
Pljuskovi i grmljavine koji se na području Srbije očekuju u četvrtak, 11. septembra izolovano će biti praćeni gradom i jakim ili olujnim vetrom, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Deo bivših radnika fabrike obuće "Koštana" okupio se ispred gradske uprave u Vranju zahtevajući isplatu zaostalih zarada na osnovi presude iz 2003. godine. Njihova borba traje više od dve i po decenije.
Direktora američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) Keša Patela kritikovali su aktuelni i bivši zvaničnici, zbog njegove netačne izjave da je uhvaćen osumnjičeni za atentat na intelektualca Čarlija Kirka, istaknutog saveznika američkog predsednika Donalda Trampa, prenosi Rojters.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu potpisao je sporazum o realizaciji plana širenja naselja E1 na Zapadnoj obali, poručivši da "neće biti palestinske države".
Većina sudija petočlanog veća Vrhovnog suda Brazila proglasila je bivšeg predsednika države Žaira Bolsonara krivim za planiranje puča, što ga suočava sa višedecenijskom zatvorskom kaznom, preneo je Gardijan.
Obećanje Donalda Trampa o obustavi rata u Ukrajini za 24 sata bila je predizborna priča, u ovom trenutku deluje da je predsednik SAD korak iza Vladimira Putina, a Evropa se ujedinila, rekao je za Newsmax Balkans Igor Crnadak, bivši ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine.
Rusija poziva Varšavu da što pre preispita svoju odluku o zatvaranju granice između Poljske i Belorusije, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
FBI je objavio dve fotografije muškarca kojeg su označili kao "osobu od interesa" u istrazi ubistva američkog patriote Čarlija Kirka, koji je ubijen hicem sa snajpera u sredu na Univerzitetu Juta Vali tokom javnog govora.
Ekipa Newsmax Balkans televizije u Vašingtonu razgovarala je sa Amerikancima koji su doživeli 11. septembar 2001. godine kada je došlo do terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko pomilovao je 52 zatvorenika iz humanitarnih razloga, a uzeti su u obzir starost osuđenika, njihovo zdravstveno stanje i pitanja ponovnog spajanja porodica, rekla je agenciji Tass portparolka beloruskog lidera Natalija Ejsmont.
Komentari (0)