"Zatvori ostaju bez slobodnih kapaciteta": Britanija pušta osuđenike ranije na slobodu
Nasilnici i seksualni prestupnici koji su vraćeni u britanske zatvore zbog kršenja uslovnog puštanja na slobodu biće ponovo oslobođeni nakon 28 dana kako bi se oslobodio prostor.
Izvor: Index.hr
17.05.2025. 20:32
Foto: Envato
Oni će biti među hiljada kriminalaca koji će imati koristi od novih ograničenja o tome koliko dugo prestupnici mogu da budu zadržani u zatvoru nakon kršenja uslovne slobode.
Govoreći na konferenciji za novinare, britanska ministarka pravosuđa Šabana Mahmud rekla je da nema izbora, već da objavi nove vanredne mere jer će muški zatvori potpuno ostati bez slobodnih kapaciteta do novembra.
Rekla je da bi to dovelo do "potpunog sloma zakona i reda".
Britanske vlasti uskoro će prevremeno na slobodu pustiti 1.100 osuđenika, u okviru programa vlade o smanjivanju broja zatvorenih lica zbog prenaseljenosti u kaznenim institucijama.
Osuđenik u zatvoru u italijanskom gradu Peruđa nastradao je nakon što je, u znak protesta, zapalio svoju ćeliju i sve stvari u njoj, prenose italijanski mediji.
Vladina poverenica za žrtve i poverenica za porodično nasilje upozorile su da je mera "neprihvatljiva" jer će javnost dovesti u opasnost, piše The Times, prenosi Index.hr.
Nove mere primenjivaće se na kriminalce čija je izvorna kazna bila između jedne i četiri godine zatvora. Neće se odnositi na teroriste i pojedince za koje policija proceni da su opasni za javnost, kao ni na one koji počine ozbiljna nova krivična dela.
Ove nedelje je broj dostupnih mesta u muškim zatvorima pao ispod 500. Zatvori širom Engleske i Velsa rade s 99 posto kapaciteta.
"Slom kazneno-pravnog sistema"
Ejmi Ris, v. d. sekretara u Ministarstvu pravosuđa, rekla je da bi nesprovođenje novih vanrednih mera dovelo do toga da policija ne može da hapsi, da se sudski procesi otkazuju i da dolazi do "kontrolisanog sloma kazneno-pravnog sistema".
Prema najavljenim promenama, zatvorenici koji su vraćeni u zatvor biće pušteni nakon fiksnog razdoblja od 28 dana u Engleskoj i Velsu, umesto da čekaju odobrenje uslovnog otpusta od komisije za pomilovanja, što može da trajati mesecima.
Koliki je rizik da sukob na Bliskom istoku izazove novu globalnu energetsku krizu, inflatorni talas i recesiju? Da li je mir uopšte moguć, imajući u vidu da Vašington i Teheran šalju potpuno različite poruke? Odgovore tražimo od profesora u penziji Dragana Veselinova.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Paradoks ili ne, tek, Iran je izgleda trenutno jedini dobitnik rata na Bliskom istoku. Sve države regiona beleže značajan pad izvoza nafte i prihoda, Iran izvozi istu količinu, ali po znatno višim cenama i zarađuje više nego pre rata. Otkud ta otpornost Irana? Da li je svet pred energetskom krizom kakvu ne pamtimo? Može li to i kako da utiče na prodaju NIS-a i dogovor MOL-a i ADNOKA? Za Stav dana govore: Radojko Bogojević, bivši ambasador u Egiptu i Vojin Biljić, stručnjak za američko pravo.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Na teretanu u Zemunu drugi put za deset dana bačena je eksplozivna naprava, a iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije su saopštili da je zbog sumnje da je bacio ručnu bombu na ovaj objekat uhapšen S. B. (19).
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da američka vojska nije još ni počela da uništava ono što je ostalo u Iranu i poručio je da bi naredne mete, pored mostova, mogle da budu i elektrane.
Američke federalne agencije razmatraju zabranu određenih komponenti za vazdušne jastuke proizvedene u Kini, nakon što su one koje povezane sa najmanje deset smrtnih slučajeva u saobraćajnim nesrećama koje su, prema procenama stručnjaka, mogle biti izbegnute bez fatalnih posledica.
Cene dizela u Evropi dostigle su najviši nivo od 2022. godine, a fjučersi na dizel porasli su na više od 200 dolara po barelu, odnosno 1,498 dolara po toni, uz dnevni skok od gotovo deset odsto na londonskoj berzi.
Cilj Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u vojnoj intervenciji na Iran je da dođe do smene režima, političkog sistema i ustavnih promena u toj zemlji, a te promene bi dovele do stvaranja nove republike, smatra profesor u penziji Dragan Veselinov.
Komentari (0)