Trampova administracija traži potpuni raskid svih saveznih ugovora s Harvardom
Administracija Donalda Trampa namerava da otkaže sve preostale savezne ugovore s Univerzitetom Harvard, ukupne vrednosti oko 100 miliona dolara, navodi se u pismu koje će danas biti upućeno američkim saveznim agencijama.
Time bi, prema oceni jednog zvaničnika, bila presečena i poslednja preostala veza između savezne vlade i prestižnog univerziteta iz Masačusetsa, prenosi Njujork tajms (NYT).
"Ohrabrujemo vašu agenciju da za sve buduće usluge koje ste prethodno planirali sa Harvardom pronađete alternativne dobavljače", stoji u pismu koje je potpisao komesar Savezne službe za nabavke (GSA), Džoš Gruenbaum.
U njemu se traži da agencije do 6. juna dostave spisak ugovora koji mogu biti raskinuti ili preusmereni.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa blokirala je mogućnost Univerziteta Harvard da upisuje strane studente, što je značajno pojačanje napora administracije da izvrši pritisak na koledž da se uskladi sa predsednikovom agendom, prenosi Njujork tajms.
Američki predsednik Donald Tramp razmatra mogućnost da Univerzitetu Harvard oduzme tri milijarde dolara saveznih grantova i ta sredstva preusmeri na zanatske škole širom SAD, navodeći da prestižni univerzitet treba da "plati cenu" zbog, kako tvrdi, odbijanja da se uskladi s nacionalnim interesima.
Zasad nisu objavljeni konkretni ugovori koji će biti raskinuti, niti se zna koliko će akademskih programa i istraživačkih inicijativa biti pogođeno ovim potezom.
Analitičari upozoravaju da bi odluka mogla imati dugoročan efekat na istraživačke kapacitete univerziteta, posebno u oblastima koje su tradicionalno oslonjene na saveznu podršku poput medicine, energetike i bezbednosti.
Pored postojećih 100 miliona dolara vrednih ugovora, Trampova administracija je već zamrzla dodatne 3,2 milijarde dolara u grantovima i ugovorima i pokušala da spreči upis stranih studenata na Harvard.
Univerzitet Harvard se, u međuvremenu, obratio američkim saveznim sudovima, zahtevajući povraćaj sredstava i ukidanje zabrane upisa stranih studenata.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić rekao je u intervjuu za Newsmax Balkans da će naša televizija prerasti u Newsmax Europe, odnosno da je dogovoreno njeno proširenje na Istočnu Evropu.
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević rekao je za Newsmax Balkans da će predstojeći lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću biti teški za SNS, navodeći da parlamentarne izbore očekuje krajem 2026. godine.
Nije dovoljno da imamo samo infrastrukturu i strane kompanije. One su dobre za stope rasta, ali Srbiji treba finalni proizvod, a ona ga danas nema. Ako to uporedimo sa bivšom Jugoslavijom, u tragičnom smo zaostatku, izjavio je za Newsmax Balkans ekonomista Ljubodrag Savić.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je mogućnost povećanja minimalne zarade. Sa sadašnjih 457 evra, minimalna plata bi od januara naredne godine mogla da poraste na 550 evra. Deo povećanja realizovao bi se već u oktobru, kada bi najniža plata u Srbiji iznosila 500 evra.
Poslanici Donjeg doma francuskog parlamenta odobrili su predlog zakona o legalizaciji eutanazije, otvarajući put toj zemlji da postane najnovija evropska nacija koja dozvoljava neizlečivo bolesnim ljudima da okončaju život.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nazvala je "odvratnim" širenje izraelskih vojnih operacija u Gazi usmerenih na civilnu infrastrukturu, uključujući školu koja je služila kao sklonište za raseljene palestinske porodice, kao i ubijanje civila, među kojima i dece.
Evropska komisija saopštila je da je pokrenula istragu protiv četiri velika porno-sajta zbog sumnje da su prekršili propise EU o sadržaju dozvoljenom na internetu, koji uključuju zaštitu dece od pornografskog materijala.
Petoro ljudi je poginulo, a 19 ih je povređeno, dok se šest osoba vode kao nestale posle eksplozije koja se oko podneva dogodila u hemijskom postrojenju u okrugu Gaomi, u istočnoj kineskoj provinciji Šandong, javljaju kineski mediji Sinhua i CCTV.
Najmanje 42 ljudi ubijeno je u napadu naoružanih stočara u nizu napada širom okruga Gver Vest u centralnoj nigerijskoj državi Benu, rekao je lokalni zvaničnik.
Evropski ministri odobrili su stvaranje odbrambenog fonda u vrednosti od 150 milijardi evra, zbog zabrinutosti od ruskog napada u budućnosti i sumnji u vezi sa bezbednosnim obavezama SAD prema EU.
Komentari (0)