Dogovor ministra odbrane NATO u Briselu: Pokreću najveći program naoružavanja od Hladnog rata
Ministri odbrane NATO dogovorili su se u Briselu da pokrenu najveći program naoružavanja od Hladnog rata i da u narednim godinama drastično uvećaju sposobnost odvraćanja i odbrane.
Prioritet imaju sistemi dalekometnog oružja, odbrana od napada iz vazduha i mobilne kopnene jedinice, a današnji dogovor biće na dnevnom redu samita NATO, koji će krajem juna biri održan u Hagu, prenosi Tass.
Generalni sekretar NATO Mark Rute je rekao da je ovo istorijski trenutak za Severnoatlantski vojni savez.
Američki predsednik Donald Tramp prisustvovaće samitu NATO u Hagu, gde bi članice Severnoatlantskog saveza trebalo da se slože sa njegovim zahtevom o značajnom povećaju izdvajanja za vojsku, saopšteno je u Beloj kući.
Francuski predsednik Emanuel Makron upozorio je Kinu da bi NATO mogao da poveća angažovanje u Aziji ako Peking ne učini više da spreči Severnu Koreju da učestvuje u ratu u Ukrajini na strani Rusije.
Program uključuju nove ciljeve vojne sposobnosti svake članice NATO ponaosob, a svaka od 32 države dobiće spisak precizno definisanih obaveza za zajednički doprinos sposobnosti odvraćanja i odbrane.
Realizacija programa povećava vojne sposobnosti saveza za oko 30 odsto
Ti zahtevi se zasnivaju na proceni obaveštajnih službi da bi Rusija, uprkos iscrpljujućem ratu u Ukrajini, za nekoliko godina mogla biti spremna za rat protiv neke od članica NATO.
Konkretni ciljevi su strogo poverljivi, a izvori navode da realizacija programa vodi povećanju vojne sposobnosti saveza za oko 30 odsto.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je da za ispunjenje novih smernica Bundesver mora da se dopuni sa oko 60.000 aktivnih vojnika.
Očekuje se da će u Hagu biti usvojena odluka da sve članice NATO u narednom periodu za vojsku moraju da izdvajaju pet odsto bruto domaćeg proizvoda, ali ispunjenje te obaveze biće veliki izazov za mnoge države, jer neke nisu uspevale da ispune ni sadašnje obaveze.
Od samita u Hagu članice će ulagati 3,5 odsto BDP
Do sada su članice imale obavezu da u odbranu ulažu najmanje dva odsto bruto domaćeg proizvoda, a od samita u Hagu to će narasti na 3,5 odsto, plus 1,5 odsto za povezana ulaganja, kao što su logistika i infrastruktura.
Izdvajanje pet odsto BDP za odbarnu je zahtev američkog predsednika Donalda Trampa.
Nemačka za ispunjenje novih ciljeva u narednih pet do sedam godina rashode za odbranu treba da povećava po stopi od 0,2 odsto BDP godišnje.
U tom slučaju, sa prošlogodišnjih 2,1 do ciljanih 3,5 odsto stići će 2032, a kancelar Fridrih Merc je naveo da svaki procentni poen potrošnje više za odbranu znači dodatnih 45 milijardi evra.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Razbijene narko-mreže širom Srbije. U Crnoj Gori otkrivena najveća plantaža marihuane u toj zemlji. Da li je država i čitav region rešio da odlučnije uđe u obračun sa domaćim i međunarodnim narkokartelima? Odakle stiže droga na srpske ulice, koliko je sukobima kriminalnih grupa na ulicama ugrožena bezbednost građana i kakva je saradnja naše policije sa regionom i svetom? Gosti Stava dana advokat i bivši načelnik BIA Radiša Roskić i profesor doktor Veljko Radošević.
specijal
19:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija„Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Dok hiljade Palestinaca beže ka jugu, a Ujedinjene nacije po prvi put proglašavaju glad na Bliskom istoku, više od pola miliona ljudi preživljava u katastrofalnim uslovima. Šta izraelski vojni plan otkriva o strateškim ciljevima Tel Aviva — i kakve će posledice ova humanitarna katastrofa ostaviti na generacije koje dolaze, odgovore tražimo od novinara Boška Jakšića.
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je četrdesetdevetogodišnjeg M. B. zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela neovlašćena proizvodnja i stavlјanje u promet opojnih droga i nedozvolјena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije raspisalo je konkurs za prijem na selekcionu i osnovnu obuku u Žandarmeriji i popunjavanje 170 radnih mesta u toj jedinici, a prijave se primaju od 28. avgusta do 10. oktobra za radno mesto "žandarm I".
Rok koji su postavili studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu da policija izađe iz zgrade tog fakulteta je istekao, nakon čega je došlo do fizičkog obračuna policije i demonstranata. Policija je rasterala demonstrante u širem obruču oko fakulteta.
Nakon pet dana postignut je dogovor oko deblokade železničkog saobraćaja u Crnoj Gori. Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović kazao je da su radnici dobili garancije za povećanje zarada, i da su svi vozovi krenuli da saobraćaju na teritoriji Crne Gore.
Broj žrtava u kombinovanom napadu ruskih trupa na Kijev porastao je na 19, a do deset ljudi može biti zarobljeno ispod ruševina, saopštio je načelnik Vojne uprave grada Kijeva, Timur Tkačenko, prenosi Ukrinform.
Britanski premijer Kir Starmer optužio je predsednika Rusije Vladimira Putina da "sabotira mir" nakon što su ruske snage jutros ispalile dve rakete na zgradu Britanskog saveta u Kijevu.
Američki Federalni istražni biro (FBI) istražuje pucnjavu u katoličkoj školi u Mineapolisu u kojoj je poginulo dvoje dece, a povređeno više od 20 osoba, kao čin domaćeg terorizma i zločina iz mržnje usmerenog na katolike, saopštio je direktor FBI Keš Patel.
Predsednik Argentine Havijer Milej napadnut je kamenjem tokom predizborne kampanje u blizini Buenos Ajresa, dok su demonstranti protestovali zbog korupcionaškog skandala u koji je, kako prenose mediji, umešana njegova sestra, Karina Milej.
Državni službenici širom Grčke stupaju u 24-časovni štrajk kao odgovor na predlog zakona o novom disciplinskom zakonodavstvu, koji se trenutno razmatra u grčkom parlamentu.
Dok hiljade Palestinaca beže ka jugu, a Ujedinjene nacije po prvi put proglašavaju glad na Bliskom istoku, više od pola miliona ljudi preživljava u katastrofalnim uslovima.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan predstavio je prvi sistem protivvazdušne odbrane proizveden u Turskoj poznat kao Čelična kupola koji je isporučen turskoj vojsci i poručio da je to "prelomni trenutak za zemlju i njenu odbrambenu industriju".
Kompanija Bajtdens, vlasnik aplikacije za kratke video-snimke Tik-tok, sprema se da pokrene novi otkup akcija zaposlenih nakon očekivanja da tržišna vrednost tog kineskog tehnološkog giganta poraste na više od 330 milijardi dolara (283,5 mlijardi evra), rekla su tri izvora upoznata sa situacijom.
Ministarstvo spoljnih poslova Izraela najavilo je da će uputiti zvanično pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu sa zahtevom da UN povuče, kako navodi izraelska strana, "fabrikovani izveštaj" o gladi u Pojasu Gaze.
Komentari (0)