Dogovor ministra odbrane NATO u Briselu: Pokreću najveći program naoružavanja od Hladnog rata
Foto: AP/Vrigina Mayo
Ministri odbrane NATO dogovorili su se u Briselu da pokrenu najveći program naoružavanja od Hladnog rata i da u narednim godinama drastično uvećaju sposobnost odvraćanja i odbrane.
Izvor: TASS
05.06.2025. 20:11
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Prioritet imaju sistemi dalekometnog oružja, odbrana od napada iz vazduha i mobilne kopnene jedinice, a današnji dogovor biće na dnevnom redu samita NATO, koji će krajem juna biri održan u Hagu, prenosi Tass.
Generalni sekretar NATO Mark Rute je rekao da je ovo istorijski trenutak za Severnoatlantski vojni savez.
Američki predsednik Donald Tramp prisustvovaće samitu NATO u Hagu, gde bi članice Severnoatlantskog saveza trebalo da se slože sa njegovim zahtevom o značajnom povećaju izdvajanja za vojsku, saopšteno je u Beloj kući.
Francuski predsednik Emanuel Makron upozorio je Kinu da bi NATO mogao da poveća angažovanje u Aziji ako Peking ne učini više da spreči Severnu Koreju da učestvuje u ratu u Ukrajini na strani Rusije.
Program uključuju nove ciljeve vojne sposobnosti svake članice NATO ponaosob, a svaka od 32 države dobiće spisak precizno definisanih obaveza za zajednički doprinos sposobnosti odvraćanja i odbrane.
Realizacija programa povećava vojne sposobnosti saveza za oko 30 odsto
Ti zahtevi se zasnivaju na proceni obaveštajnih službi da bi Rusija, uprkos iscrpljujućem ratu u Ukrajini, za nekoliko godina mogla biti spremna za rat protiv neke od članica NATO.
Konkretni ciljevi su strogo poverljivi, a izvori navode da realizacija programa vodi povećanju vojne sposobnosti saveza za oko 30 odsto.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je da za ispunjenje novih smernica Bundesver mora da se dopuni sa oko 60.000 aktivnih vojnika.
Očekuje se da će u Hagu biti usvojena odluka da sve članice NATO u narednom periodu za vojsku moraju da izdvajaju pet odsto bruto domaćeg proizvoda, ali ispunjenje te obaveze biće veliki izazov za mnoge države, jer neke nisu uspevale da ispune ni sadašnje obaveze.
Od samita u Hagu članice će ulagati 3,5 odsto BDP
Do sada su članice imale obavezu da u odbranu ulažu najmanje dva odsto bruto domaćeg proizvoda, a od samita u Hagu to će narasti na 3,5 odsto, plus 1,5 odsto za povezana ulaganja, kao što su logistika i infrastruktura.
Izdvajanje pet odsto BDP za odbarnu je zahtev američkog predsednika Donalda Trampa.
Nemačka za ispunjenje novih ciljeva u narednih pet do sedam godina rashode za odbranu treba da povećava po stopi od 0,2 odsto BDP godišnje.
U tom slučaju, sa prošlogodišnjih 2,1 do ciljanih 3,5 odsto stići će 2032, a kancelar Fridrih Merc je naveo da svaki procentni poen potrošnje više za odbranu znači dodatnih 45 milijardi evra.
Gde mladi najlakše dolaze do narkotika i koliko su društvene mreže i aplikacije promenile način prodaje droge? Šta je najveći problem nakon lečenja i da li društvo stigmatizuje bivše zavisnike i time ih gura nazad u problem? Koliko je smena generacija roditelja dovela do normalizacije upotrebe narkotika i da li smo od zemlje tranzita postali zemlja konzumenata i proizvođača? Za emisiju “Traži reč” govore bivši šef odseka za narkomaniju MUP-a Srbije Lambe Đorelijevski, osnivač Centra za podršku bivšim zavisnicima RESTART Boris Štrbac i predsednik Udruženja građana za borbu protiv narkomanije i ostalih vidova zavisnosti “Preobraženje” Božidar Dragutinović.
specijal
17:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE-MILAN TUCOVIĆ
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Otvaramo pitanje ozbiljnih ekoloških rizika povezanih sa deponijom nekadašnjeg industrijskog giganta „Jugohrom“, uključujući i potencijalnu opasnost po izvor Rašče, glavni izvor pitke vode za Skoplje. U fokusu su izazovi u primeni postojećih strategija, potreba za većim ulaganjima i jačom institucionalnom koordinacijom u rešavanju dugogodišnjih ekoloških problema. Gost Filip Ivanov, ekspert za životnu sredinu.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
PORTAL (R)
Kraj je blizu, ali i nije. Vašingtonska administracija najavljuje produženje primirja s Iranom i čak i okončanje sukoba, ali i razmišlja da na Bliski istok pošalje još 10.000 vojnika. “Ovo nije naš rat“, poručuje nemački kancelar Fridrih Merc, koji je svestan da posledice rata jesu i nemački i evropski problem. Gost Portala je Jakov Devčić, direktor Fondacije “Konrad Adenauer“.
specijal
19:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Doći će do promene trasa više linija javnog gradskog prevoza u Beogradu, u petak uveče i u subotu, zbog održavanja polumaratona, štafetnog polumaratona i trke, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Zbog održavanja Beogradskog maratona doći će do privremenih izmena u režimu saobraćaja i zatvaranja brojnih ulica u Beogradu od 17. do 19. aprila. Vozačima se savetuje dodatni oprez i planiranje alternativnih pravaca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Mohamed Bager Galibaf, predsednik iranskog parlamenta, izjavio je da je postignut određeni napredak u pregovorima sa SAD, ali da su strane i dalje daleko od dogovora, dok je Donald Tramp naveo da će njegovi predstavnici otputovati u Pakistan na nove razgovore.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da će uskoro biti objavljeni novi, do sada poverljivi dokumenti o neidentifikovanim letećim objektima, odnosno takozvanim "UAP" pojavama.
Na vanrednim parlamentarnim izborima u Bugarskoj do 11 časova po lokalnom vremenu glasalo je 13,6 odsto birača, saopšteno je iz Centralne izborne komisije Bugarske.
Serija tornada pogodila je severnu regiju Srednjeg Zapada Sjedinjenih Američkih Država, ostavljajući za sobom znatnu materijalnu štetu, dok su olujni vetrovi oštetili mnoge kuće, čupali drveće i nosili krovove, ali nema izveštaja o povređenima ili stradalima, prenosi NBC News.
Mađarska opoziciona stranka Tisa osvojila je 141 od 199 poslaničkih mesta u parlamentu te zemlje na izborima održanim prošle sedmice, navodi se u konačnim rezultatima, objavljenim posle obrade glasova poslatih poštom, iz inostranstva i glasovima predatim putem punomoćja.
Mornarica iranske Revolucionarne garde saopštila je da je Ormuski moreuz ponovo zatvoren za sve brodove i navela da plovidba neće biti dozvoljena sve dok američka vojska ne prekine blokadu iranskih luka, objavili su iranski mediji.
Liban je dugo ratni front na Bliskom istoku. Od početka marta, u izraelskim raketnim napadima na glavni grad Bejrut i jug zemlje, ubijeno je preko 1.800 ljudi, od čega skoro 300 dece, javlja UNHCR. Interno je raseljeno milion civila.
Komentari (0)