Bivšoj predsednici Argentine potvrđena zatvorska kazna od šest godina zbog korupcije
Vrhovni sud Argentine potvrdio je presudu kojom je bivšoj predsednici Kristini Fernandez de Kiršner izrečena kazna od šest godina zatvora zbog korupcije, uz trajnu zabranu obavljanja javne funkcije.
Izvor: Tanjug
11.06.2025. 10:17
Foto: AP/Gustavo Garello
Sud je naveo da je Fernandez, dok je bila prva dama i predsednica, u periodu od 2007. do 2015. godine, preusmeravala državne ugovore građevinskim firmama povezanim sa bliskim saradnikom Lazarom Baezom, što je državu koštalo desetine miliona dolara.
U pitanju je 51 ugovor dodeljen po cenama 20 odsto iznad tržišnih.
Presuda se pojavila samo nekoliko dana nakon što je Fernandez pokrenula kampanju za učešće na jesenjim parlamentarnim izborima, koji su sada za nju nedostižni, preneo je AP.
Ministarstvo bezbednosti Argentine dobilo je nalog da pripremi pritvorski centar, dok njeni advokati traže da kaznu služi u kućnom pritvoru zbog svojih godina (72).
Sud je u obrazloženju istakao da kazna "štiti demokratski i republikanski sistem", nazvavši postupke njene administracije prevarom koja je oštetila državu za oko 70 miliona dolara.
Argentina je najavila da će ukloniti oznaku tajnosti sa svih vladinih dokumenata koji se odnose na nacističke begunce koji su se nastanili u toj zemlji posle Drugog svetskog rata.
Predsednik Argentine Havijer Milej zatražio je od vladine Kancelarije za borbu protiv korupcije da istraži da li je bilo nepravilnosti u ophođenju članova vlade, uključujući i njegovo vezano za lažnu kriptovalutu koju je promovisao na mreži Iks.
Presuda je izazvala masovne proteste pristalica Fernandezove, koje su blokirale glavne puteve u Buenos Ajresu, a pristalice su takođe i upale u redakcije televizija "Canal 13" i "Todo Noticias".
Tom prilikom su uništeni automobili i oprema, ali nije bilo izveštaja o povređenima.
Fernandez je poručila da je presuda politički motivisana i da su sudije "marionete" onih koji imaju stvarnu ekonomsku moć u zemlji.
"To nisu sudije, to su sluge moći iz senke", rekla je ona okupljenima ispred sedišta svoje stranke.
Njen pravni tim najavio je da će slučaj izneti pred međunarodne organizacije za ljudska prava, tvrdeći da odbrani nije omogućen pristup svim dokazima, niti poštovanje zakonskih rokova.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Matematička gimnazija niže nagrade na svetskim takičenjima, odakle mladima motivacija, kako u vreme beznađa nađu snagu i nadu za bolje sutra.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Dečji fond Ujedinjenih nacija - UNICEF, saopštio je da Izrael zabranjuje dopremanje osnovnih potrepština u Pojas Gaze, uključujući 1,6 miliona špriceva za vakcinaciju dece i više od 900.000 bočica za mleko.
Osamdeset četiri osobe su potražile medicinsku pomoć nakon što se srušila drvena konstrukcija u okrugu Gudermes u Čečeniji, saopštilo je Ministarstvo zdravstva Čečenije.
Rusija i Sjedinjene Američke Države su sposobne da postignu dogovor o Ukrajini i zbog toga sastanak predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa u Budimpešti ostaje na dnevnom redu, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Nemački kancelar Fridrih Merc slavi sedamdeseti rođendan, a nemački mediji navode da je prvi lider u istoriji koji je ostao na funkciji u ovim godinama. Prema pisanju WDR, Merc ne želi da "pravi veliku galamu" oko svog rođendana, napominjući da je za njega to "samo običan radni dan".
Izraelski parlament usvojio je u prvom čitanju zakonski predlog koji predviđa smrtnu kaznu za Palestince osuđene za ubistvo izraelskih građana. Od 120 članova Kneseta za zakon je glasalo 39 poslanika, 16 je bilo protiv. Predstoje još tri čitanja pre nego što mera postane zakon.
U poslednjih sedam meseci, ukupno 91 zatvorenik greškom je pušten iz britanskih zatvora, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva pravde Velike Britanije.
Komentari (0)