Naftna polja i nuklearno postrojenje mete: Izrael pokreće "značajnu odmazdu", Iran "spreman na sve"
Izrael je najavio da će za nekoliko dana pokrenuti odmazdu na Iran. Sa druge strane, Iran je zapretio da će ponovo napasti Izrael, ukoliko ta zemlja odgovori na gotovo 200 projektila koje je Iran lansirao.
Izvor: Tanjug
02.10.2024. 11:10
Foto: AP/Ariel Schalit
Izraelski zvaničnici rekli su za portal Aksios, da će Izrael u roku od nekoliko dana pokrenuti "značajnu odmazdu" na iranski raketni napad i da bi mete mogle da budu postrojenja za naftu, ali i druge strateške lokacije.
Izraelski zvaničnici ocenjuju da će, ako se to dogodi, "sve opcije biti na stolu", uključujući napade na iranska nuklearna postrojenja.
"Veliko je pitanje kako će Iranci odgovoriti na napad, ali uzimamo u obzir mogućnost da su spremni na sve, što znači da sledi sasvim drugačija igra", rekao je izraelski zvaničnik.
Iran je protekle noći ispalio 181 balističku raketu na Izrael, zbog čega je skoro deset miliona ljudi potražilo zaklon u skloništima, a nekoliko ljudi je ranjeno, javlja Tajms of Izrael.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je, nakon iranskog raketnog napada na Izrael, da je Iran napravio "veliku grešku" i da će "platiti za to".
Mnogi izraelski zvaničnici ističu iranska naftna postrojenja kao verovatnu metu, ali neki kažu da su moguća i ciljana ubistva i uništavanje iranskih protivvazdušnih odbrambenih sistema.
Izraelski odgovor mogao bi da uključuje vazdušne napade iz borbenih aviona, kao i tajne operacije slične onoj u kojoj je u Teheranu pre dva meseca ubijen politički lider Hamasa Ismail Hanije.
Odgovor na iranski napad u aprilu bio relativno suzdržan
Na iranski napad raketama i bespilotnim letelicama Izrael je u aprilu odgovorio ograničenim napadom na bateriju protivvazdušne odbrane S-300 u Iranu i tako okončao razmenu direktnih napada.
Foto: Tanjug/AP/Ohad Zwigenberg
Zvaničnici su ocenili da će ovaj put izraelska odmazda biti mnogo značajnija. Izraelski ratni kabinet sastao se u podzemnom vladinom bunkeru unutar planine u blizini Jerusalima.
Sastanak je započeo kada je prvi talas iranskih balističkih projektila krenuo prema Izraelu. Mnoge od iranskih projektila presreli su izraelski i američki protivraketni odbrambeni sistemi. Oni koji nisu presretnuti uglavnom su pogodili otvorena područja u blizini baze vazdušnih snaga u južnom Izraelu, sedišta Mosada i vojne obaveštajne baze severno od Tel Aviva.
Izrael usklađuje svoje planove sa SAD
Iako će Izrael na napad sam odgovoriti, želi da koordiniše svoje planove sa SAD zbog strateških implikacija situacije.
Bajden je rekao da SAD i Izrael raspravljaju o odgovoru na iranski napad i da "ostaje da se vidi" kakav će biti ishod.
Američki zvaničnik rekao je da su SAD jasno dale do znanja da podržavaju izraelski odgovor, ali da misle da ga treba odmeriti. Bajden je rekao da će razgovarati s Netanjahuom o odgovoru na izraelski napad.
Šolc: Iran i Hezbolah hitno da obustave napade na Izrael
Nemački kancelar Olaf Šolc pozvao je Iran i Hezbolah da hitno obustave napade na Izrael i upozorio da Iran rizikuje da razbukta situaciju u celom regionu.
Šolc je poručio da će Nemačka i njeni partneri nastaviti da rade na postizanju primirja, prenosi Rojters.
Foto: Tanjug/AP/Iranian Red Crescent Society
"Iran rizikuje da razbukta celokupan region - to se mora sprečiti po svaku cenu. Hezbolah i Iran hitno moraju da obustave napade na Izrael", zaključio je nemački kancelar.
Iran je protekle noći ispalio 181 balističku raketu na Izrael, zbog čega je skoro deset miliona ljudi potražilo zaklon u skloništima, a nekoliko ljudi je ranjeno.
Novinarka Radojka Nikolić analizira stanje srpske ekonomije, ističući da je 2026. godina izuzetne neizvesnosti i velikih odluka, prvenstveno zbog sudbine Naftne industrije Srbije (NIS). Kupovina NIS-a je pitanje oko kojeg se prelamaju strateški interesi Amerike i Rusije, pri čemu Rusija mora da odluči da li će prodati, a SAD moraju da odobre potencijalnu transakciju i kupca. U globalnom kontekstu, Srbija se nalazi u kompleksnoj poziciji – rast je nedovoljan, a ekonomske procene pokazuju da bi nam ovim tempom (2% rasta) trebalo čak 55 godina da dostignemo prosečni standard razvijene Evrope. Nedavno usvojeni budžet za 2026. godinu ocenjen je kao konfuzan. Posebno su kontroverzne stavke rezervisanih sredstava za NIS i velika povećanja plata u javnom sektoru i penzija. Iako se povećanje minimalne zarade, plata i penzija pravda ličnom potrošnjom (koja vraća PDV u budžet), problem leži u disproporciji između rasta zarada i produktivnosti. Produktivnost je u Srbiji rasla 10-15%, dok su plate rasle 50%, što naglo povećava trošak po radniku. Zbog tog skoka troškova, strane kompanije, posebno montažne fabrike koje isplaćuju minimalac, već kalkulišu odlazak sa tržišta Srbije. Na globalnoj sceni, Evropska unija je podeljena oko predloga da se ruska zamrznuta sredstva koriste kao zalog za kredit Ukrajini, što bi moglo narušiti poverenje u klirinške sisteme poput Eurocleara. Što se tiče NIS-a, u igri su tri zainteresovane strane: Mol (Mađarska), Adnoc (Abu Dhabi National Oil Company) i Srbija. Ipak, budućnost energetskog sistema zavisi od odluke Moskve i Vašingtona, jer je NIS ključni deo energetskog sistema Srbije koji trenutno ne radi punim kapacitetom.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U Sukošanu kod Zadra rano ujutru zatečena su tela dva muškarca, a uviđajem je utvrđeno da je 46-godišnji otac vatrenim oružjem usmrtio svog 18-godišnjeg sina, a potom iz istog oružja počinio samoubistvo.
Beogradsko i novosadsko JKP "Parking servis" obaveštavaju korisnike svojih usluga da neće kontrolisati i naplaćivati parkiranje u zoniranim delovima grada tokom novogodišnjih praznika, u četvrtak i petak, 1. i 2. januara 2026. godine, kao i na Badnji dan i Božić, 6. i 7. januara 2026. godine.
Patriša Kaunda Radojičić, mlada žena poreklom iz Zambije, osvojila je srce jednog Hercegovca svojom neobičnom i dirljivom ljubavnom pričom. Patriša i Milija Radojičić svojim primerom pokazuju da ljubav ne poznaje ni granice, ni različitosti i da uvek pobeđuje. Njihova je opstala i traje - u Čačku.
Sekretarijat za privredu Grada Beograda saopštio je da će zanatski i trgovinski objekti u Beogradu tokom novogodišnjih i božićnih praznika raditi po izmenjenom režimu, u skladu sa odredbama Odluke o radnom vremenu zanatstva i trgovine, u vreme novogodišnjih i božićnih praznika 2025/2026. godine.
Ministarstvo pravde SAD otkrilo je da ima još 5,2 miliona stranica Epstinovih dosijea za pregled i da im je potrebno 400 advokata iz četiri različite uprave ministarstva kako bi pomogli u procesu do kraja januara, preneo je Rojters, pozivajući se na vladin dokument u koji je imao uvid.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da prosperitet Ukrajine leži u pristupanju Evropskoj uniji, što je "samo po sebi ključna bezbednosna garancija", i dodala da je glavna tema razgovora evropskih lidera bila podrška Ukrajini, njena bezbednost i rekonstrukcija zemlje.
Najteži čovek na svetu, Meksikanac Huan Pedro Franko, koji je u jednom trenutku imao 590 kilograma, preminuo je u 41. godini od posledica infekcije bubrega, saopštili su lekari.
Najmanje dva tankera sa naftom stigla su poslednjih dana u Venecuelu, dok se još nekoliko brodova kreće ka njenoj obali, uprkos blokadi koju su uvele SAD, pokazuju podaci sajta "TankerTrackers" namenjenog za praćenje brodova.
Većina ispitanika širom sveta očekuje poboljšanje opšte situacije u 2026. godini, međutim, od 30 država obuhvaćenih ispitivanjem Ipsos, Francuska se izdvaja kao najpesimističnija.
Desetine hiljada Somalijaca učestvovalo je na protestima širom zemlje, zbog izraelskog priznanja Somalilenda, otcepljenog regiona te zemlje, što je više od 20 zemalja osudilo kao napad na suverenitet ove istočnoafričke države.
Sveštenik iz sela Ventosa de la Kuesta u španskoj pokrajini Valjadolid pokušao je da proda vrata svoje crkve iz 16. veka putem onlajn platforme za kupovinu i prodaju polovnih stvari, Volapop, za 390 evra.
Tursku je ove godine pogodilo ukupno 53.262 zemljotresa, u proseku šest zemljotresa na svakih sat vremena, što je druga godina s najviše registrovanih potresa u toj zemlji, odmah posle 2023. godine, izjavio je profesor Univerziteta Gazi u Ankari Bulent Ozmen.
Komentari (0)