Netanjahu cilja Iran zbog rušenja režima, Teheran spreman da gađa baze i brodove Zapada ako se bude mešao
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio je da se vojne operacije neće zaustaviti samo na uništenju iranskog nuklearnog programa, već je cilj rušenje režima u Teheranu. Iranske vlasti upozorile su Zapad da će njihove baze i brodovi u regionu biti meta napada budu li zaustavljani u odmazdi.
Netanjahu je, obraćajući se direktno iranskom narodu, poručio da civili "ustanu i da se njihovi glasovi čuju", navodeći da se Izrael ne bori protiv njih već protiv iranske vlade.
"Još toga dolazi. Režim ne zna šta ga je pogodilo, niti šta će ga pogoditi. Nikada nije bio slabiji", rekao je Netanjahu u video poruci, prenosi Tajms of Izrael.
On je podsetio da je Izrael uništio najznačajnije iransko postrojenje za obogaćivanje uranijuma i veliki deo arsenala balističkih raketa, kao i da je ubio visoke vojne komandante i nuklearne naučnike.
Foto: Tanjug/AP/Tomer Neuberg
Izrael je u subotu, u novoj rundi udara na Iran, gađao provincije istočni Azerbejdžan, Lorestan i Kermanšah.
S druge strane, dan posle napada Izraela na nuklearne ciljeve Irana, ova država je upozorila SAD, Veliku Britaniju i Francusku da će njihove baze i brodovi u regionu biti meta, budu li učestvovali u zaustavljanju napada Teherana na Izrael, preneli su strani mediji.
Foto: Tanjug/AP/Ariel Schalit
Pozivajući se na izvor upoznat sa planovima iranske vojne komande iranska novinska agencija Fars je prenela da Iran planira da napadne američke vojne baze na Bliskom istoku, preneo je Rojters.
Nakon izraelskih napada na Teheran, Pentagon je premestio dva američka razarača ka istočnom Mediteranu zbog moguće odmazde Irana, preneo je portal Politiko, pozivajući se na neimenovane izvore koji tvrde da su ovi brodovi, koji su sposobni da se brane od balističkih i krstarećih raketa, odranije bili u regionu.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je da se građanima, zbog pogoršane bezbednosne situacije i povećanog rizika po ličnu bezbednost, preporučuje da izbegavaju sva putovanja u Izrael i Iran do daljeg.
Iranska državna televizija objavila je da je oko 60 ljudi, uključujući 20 dece, poginulo u izraelskom napadu na stambeni kompleks u iranskoj prestonici Teheranu.
Iran i Izrael nastavili su tokom noći sa međusobnim vazdušnim udarima, a eksplozije su se začule u Teheranu i drugim iranskim provincijama, kao i Tel Avivu i Jerusalimu.
U međuvremenu, u iranskom gradu Jazdu uhapšeno je pet osoba zbog špijunaže i navodne saradnje sa Izraelom, javili su iranski mediji, a preneo Tajms of Izrael.
Oni su uhapšeni zbog navodnog nedozvoljenog fotografisanja u korist Izraela, navodi Rojters.
Iranska vojna operacija "Istinsko obećanje III" trajaće koliko bude bilo potrebno, a tokom prethodne noći pogođene su tri izraelske vazduhoplovne baze koje su korišćene kao lansirne platforme za napade na Iran, izjavio je visoki iranski vojni komandant Ahmad Vahidi.
Foto: Tanjug/AP/Vahid Salemi
Vahidi, glavni savetnik komandanta iranske Revolucionarne garde (IRCG), rekao je da je u iranskoj vojnoj operaciji pogođeno nekoliko izraelskih ciljeva na okupiranim teritorijama, prenosi iranska agencija Tasnim.
"Vazduhoplovne baze Nevatim i Ovda, u kojima se nalaze izraelski komandni i kontrolni centar i centar za elektronsko ratovanje, bile su mete iranskog napada", potvrdio je general Vahidi i dodao da su te dve baze korišćene za pokretanje agresije protiv Irana.
Drugi ciljevi koji su pogođeni u iranskom odgovoru na izraelske napade uključuju vazduhoplovnu bazu Tel Nof blizu Tel Aviva, izraelsko ministarstvo odbrane, kao i izraelske industrijske i vojne centre u Tel Avivu, rekao je general Vahidi.
Kako će u delu biti sproveden dolazak ruskog predsednika iz Kremlja u Budimpeštu na važan Samit o uspostavljanju mira, s obzirom na poternicu Međunarodnog krivičnog suda? Da li su se institucije koje treba da štite međunarodno pravo, pretvorile u senke svoje prvobitne ideje iako svet gori bez njihovog autoriteta? Da li su nam potrebne nove, pravednije strukture globalnog poretka? I na kraju koliko je realno da ruta iz Kremlja do Budimpešte uključi i prelet preko srpskog neba i kakvu bi to poruku poslalo? Gosti Stava dana: pravnik i stručnjak za ljudska prava Milan Antonijević i advokat Aleksandar Cvejić.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-20. OKTOBAR
Oslobađanje Beograda 1944. godine bila je jedna od najkrvavijih operacija tokom Drugog svetskog rata na Balkanu u kojoj su zajednički učestvovali partizanski pokret otpora i Crvena Armija. O tim događajima govore istoričari i predstavnici SUBNOR-a, ali I oni koji su bili deo održavanja sećanje na datum oslobodjenja. Savezništvo Sovjeta i Jugoslavije bilo je uzdrmano 1948. godine, pa se sećanje na 20. Oktobar organizovalo dugo bez Rusa, a kada je bilo obnovljeno, cela delegacija koja je oslobodila Beograd poginula je u padu aviona na Avali.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
21:00
SINTEZA
Kako izgleda medijska scena Srbije i koliko je tome doprinelo regulatorno telo osnovano pre 22 godine? Da li REM pored medijske reguliše i političku scenu Srbije? Može li politika danas da se osloni na internet i društvene mreže ili je moć televizije ipak dominantna? Odgovore tražimo od direktora Radio televizije Vojvodine Gorana Karadžića. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici MUP, Uprave kriminalističke policije, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, uhapsili su V. K. (65), bivšu v. d. direktorku Zavoda za transfuziju krvi Niš, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo zloupotreba službenog
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu podneće krivičnu prijavu protiv K. M. (39) iz ovog grada, zbog sumnje da je nakon porođaja, bacila novorođenče na travnjak, usled čega je preminulo.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su K. P. (36), zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo teško ubistvo u pokušaju.
Direktor Opšte bolnice u Sremskoj Mitrovici Vojislav Mirnić izjavio je da je u jedinici intenzivne terapije te ustanove trenutno šestoro putnika teško povređenih prilikom prevrtanja autobusa i naveo da su oni u stabilnom stanju.
Samo sedmicu nakon što je postignuto primirje između Izraela i Hamasa, izraelske snage izvele su nove napade na Pojas Gaze, ubivši najmanje 97 Palestinaca, od kojih najviše dece, i ranivši više od 230.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je poslednji pacijent oboleo od ebole u najnovijem talasu zaraze u Kongu otpušten iz bolnice tokom vikenda i da od 25. septembra nisu zabeleženi novi slučajevi.
Španska vlada saopštila je da će predložiti Evropskoj uniji da trajno ukine pomeranje sata i prelazak na zimsko računanje vremena do kojeg će doći narednog vikenda, navodeći da je to "zastarela praksa", prenose španski mediji.
Detektiv za umetnost Artur Brend nazvao je pljačku muzeja Luvr "krađom decenije" i dodao da će policija, da bi povratila "neprocenjive" predmete, morati da pronađe krivce za samo nedelju dana.
Kako će biti sproveden dolazak ruskog predsednika iz Kremlja u Budimpeštu na važan Samit o uspostavljanju mira, s obzirom na poternicu Međunarodnog krivičnog suda?
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ideja o mogućem sastanku s predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom i predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u Budimpešti ne bi bila pozitivna za Ukrajinu, jer Mađarska blokira sve inicijative koje idu u korist Ukrajine.
Najave novog susreta predsednika SAD Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina, ovog puta na evropskom tlu, u Budimpešti, uzburkale su i desnicu i levicu širom zemalja EU.
Komentari (0)