Samit G7 u znaku trgovinskih ratova i geopolitičkih tenzija
Lideri nekih od najvećih svetskih ekonomskih sila stižu u Kanadu kako bi zajedničkim pritiskom uticali na američkog predsednika Donalda Trampa da okonča trgovinske ratove protiv njih i zajednički sarađivali na pitanjima poput Rusije, piše Politiko, uoči sutrašnjeg sastanka grupe G7.
Izvor: AP, Politico
15.06.2025. 17:18
Foto: Tanjug/Jeff McIntosh/The Canadian Press
Domaćin samita, koji okuplja lidere Kanade, Francuske, Nemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i SAD, kanadski premijer Mark Karni odlučio je da odustane od godišnje prakse izdavanja zajedničkog saopštenja na kraju sastanka.
Pošto svetski lideri žele da razgovaraju sa Trampom u nastojanju da ga odgovore od uvođenja carina, postoji rizik da će se samit pretvoriti u niz bilateralnih razgovora, a neće biti prikaz jedinstva.
Američki predsednik Donald Tramp napravio je paralelu između aktuelnog iransko-izraelskog sukoba i sukoba između Srbije i Kosova tokom njegovog prvog mandata, koji je, kako je naveo, pretio da preraste u rat, ali je on to sprečio.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će se Iran u slučaju da na bilo koji način napadne Sjedinjene Američke Države, suočiti sa snagom američke vojske "na nivoima koji nikada ranije nisu viđeni".
Izraelski udari na Iran i uzvratni udari Teherana, koji su iznenadili mnoge svetske zvaničnike, najnoviji su znak nesigurnijeg sveta, dok Tramp nastoji da povuče SAD iz uloge svetskog policajca, piše agencija AP.
Nad sastankom se nadvio i oblak Trampove zapaljive pretnje da će pretvoriti Kanadu u 51. američku državu i da će preuzeti Grenland, autonomnu dansku teritoriju.
Na samit su pozvani i lideri koji nisu deo G7
Očekuje se da će Tramp stići u Kananaskis, u kanadskoj državi Alberti, gde se održava samit, kasno u nedelju.
Moguće je da će biti bilateralnih susreta između lidera 15. juna, ali zvanični program samita počinje u ponedeljak.
Karni će otvoriti prvu sesiju, koja će biti posvećena globalnoj ekonomiji i trgovini, što će biti muzika za uši predsedenici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, koja zastupa trgovinske stavove EU.
Uniju će predstavljati i predsednik Evropskog saveta Antonio Košta, navodi Politiko, uveren da se niko za
stolom G7 neće antagonizovati sa Trampom.
Na samit su pozvani i lideri koji nisu deo G7, uključuju iz Indije, Ukrajine, Brazila, Južne Afrike, Južne Koreje, Australije, Meksika i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski treba da prisustvuje samitu i očekuje se da će se susresti sa Trampom.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Rusija i Sjedinjene Američke Države su sposobne da postignu dogovor o Ukrajini i zbog toga sastanak predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa u Budimpešti ostaje na dnevnom redu, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Nemački kancelar Fridrih Merc slavi sedamdeseti rođendan, a nemački mediji navode da je prvi lider u istoriji koji je ostao na funkciji u ovim godinama. Prema pisanju WDR, Merc ne želi da "pravi veliku galamu" oko svog rođendana, napominjući da je za njega to "samo običan radni dan".
Izraelski parlament usvojio je u prvom čitanju zakonski predlog koji predviđa smrtnu kaznu za Palestince osuđene za ubistvo izraelskih građana. Od 120 članova Kneseta za zakon je glasalo 39 poslanika, 16 je bilo protiv. Predstoje još tri čitanja pre nego što mera postane zakon.
U poslednjih sedam meseci, ukupno 91 zatvorenik greškom je pušten iz britanskih zatvora, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva pravde Velike Britanije.
Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da bi ukidanje carina koje je uveo gotovo svim zemljama sveta moglo koštati zemlju više od tri biliona dolara.
Porodice šestoro dece i dva savetnika poginulih u poplavama koje su u julu pogodile letnji kamp za devojčice u Teksasu podnele su u dve odvojene tužbe protiv vlasnika kampa i drugih osoba, navodeći kao razlog nepažnju i zanemarivanje.
Komentari (0)