Samit G7 u znaku trgovinskih ratova i geopolitičkih tenzija
Lideri nekih od najvećih svetskih ekonomskih sila stižu u Kanadu kako bi zajedničkim pritiskom uticali na američkog predsednika Donalda Trampa da okonča trgovinske ratove protiv njih i zajednički sarađivali na pitanjima poput Rusije, piše Politiko, uoči sutrašnjeg sastanka grupe G7.
Domaćin samita, koji okuplja lidere Kanade, Francuske, Nemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i SAD, kanadski premijer Mark Karni odlučio je da odustane od godišnje prakse izdavanja zajedničkog saopštenja na kraju sastanka.
Pošto svetski lideri žele da razgovaraju sa Trampom u nastojanju da ga odgovore od uvođenja carina, postoji rizik da će se samit pretvoriti u niz bilateralnih razgovora, a neće biti prikaz jedinstva.
Američki predsednik Donald Tramp napravio je paralelu između aktuelnog iransko-izraelskog sukoba i sukoba između Srbije i Kosova tokom njegovog prvog mandata, koji je, kako je naveo, pretio da preraste u rat, ali je on to sprečio.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će se Iran u slučaju da na bilo koji način napadne Sjedinjene Američke Države, suočiti sa snagom američke vojske "na nivoima koji nikada ranije nisu viđeni".
Izraelski udari na Iran i uzvratni udari Teherana, koji su iznenadili mnoge svetske zvaničnike, najnoviji su znak nesigurnijeg sveta, dok Tramp nastoji da povuče SAD iz uloge svetskog policajca, piše agencija AP.
Nad sastankom se nadvio i oblak Trampove zapaljive pretnje da će pretvoriti Kanadu u 51. američku državu i da će preuzeti Grenland, autonomnu dansku teritoriju.
Na samit su pozvani i lideri koji nisu deo G7
Očekuje se da će Tramp stići u Kananaskis, u kanadskoj državi Alberti, gde se održava samit, kasno u nedelju.
Moguće je da će biti bilateralnih susreta između lidera 15. juna, ali zvanični program samita počinje u ponedeljak.
Karni će otvoriti prvu sesiju, koja će biti posvećena globalnoj ekonomiji i trgovini, što će biti muzika za uši predsedenici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, koja zastupa trgovinske stavove EU.
Uniju će predstavljati i predsednik Evropskog saveta Antonio Košta, navodi Politiko, uveren da se niko za
stolom G7 neće antagonizovati sa Trampom.
Na samit su pozvani i lideri koji nisu deo G7, uključuju iz Indije, Ukrajine, Brazila, Južne Afrike, Južne Koreje, Australije, Meksika i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski treba da prisustvuje samitu i očekuje se da će se susresti sa Trampom.
Pljuskovi i grmljavine koji se na području Srbije očekuju u četvrtak, 11. septembra izolovano će biti praćeni gradom i jakim ili olujnim vetrom, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Deo bivših radnika fabrike obuće "Koštana" okupio se ispred gradske uprave u Vranju zahtevajući isplatu zaostalih zarada na osnovi presude iz 2003. godine. Njihova borba traje više od dve i po decenije.
Direktora američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) Keša Patela kritikovali su aktuelni i bivši zvaničnici, zbog njegove netačne izjave da je uhvaćen osumnjičeni za atentat na intelektualca Čarlija Kirka, istaknutog saveznika američkog predsednika Donalda Trampa, prenosi Rojters.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu potpisao je sporazum o realizaciji plana širenja naselja E1 na Zapadnoj obali, poručivši da "neće biti palestinske države".
Većina sudija petočlanog veća Vrhovnog suda Brazila proglasila je bivšeg predsednika države Žaira Bolsonara krivim za planiranje puča, što ga suočava sa višedecenijskom zatvorskom kaznom, preneo je Gardijan.
Obećanje Donalda Trampa o obustavi rata u Ukrajini za 24 sata bila je predizborna priča, u ovom trenutku deluje da je predsednik SAD korak iza Vladimira Putina, a Evropa se ujedinila, rekao je za Newsmax Balkans Igor Crnadak, bivši ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine.
Rusija poziva Varšavu da što pre preispita svoju odluku o zatvaranju granice između Poljske i Belorusije, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
FBI je objavio dve fotografije muškarca kojeg su označili kao "osobu od interesa" u istrazi ubistva američkog patriote Čarlija Kirka, koji je ubijen hicem sa snajpera u sredu na Univerzitetu Juta Vali tokom javnog govora.
Ekipa Newsmax Balkans televizije u Vašingtonu razgovarala je sa Amerikancima koji su doživeli 11. septembar 2001. godine kada je došlo do terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko pomilovao je 52 zatvorenika iz humanitarnih razloga, a uzeti su u obzir starost osuđenika, njihovo zdravstveno stanje i pitanja ponovnog spajanja porodica, rekla je agenciji Tass portparolka beloruskog lidera Natalija Ejsmont.
Komentari (0)