Palestinci tvrde: Izraelski tenkovi ubili 59 ljudi u Gazi dok su pokušavali da dobiju humanitarnu pomoć
Izraelski tenkovi su u utorak pucali na gomilu koja je pokušavala da dobije pomoć iz kamiona u Gazi, usmrtivši najmanje 59 ljudi. Video koji je deljen na društvenim mrežama prikazuje desetak unakaženih tela kako leže na ulici u Kan Junisu na jugu Pojasa Gaze.
Izvor: Tanjug
18.06.2025. 14:20
Foto: Tanjug/AP/Jehad Alshrafi
Izraelska vojska, koja je u ratu sa palestinskim militantima predvođenim Hamasom u Gazi od oktobra 2023. godine, potvrdila je pucnjavu u tom području i saopštila da istražuje incident.
Nekoliko očevidaca reklo je za Rojters da su izraelski tenkovi ispalili najmanje dve granate na gomilu od hiljada ljudi koji su se okupili na glavnom istočnom putu kroz Kan Junis u nadi da će dobiti hranu iz kamiona sa humanitarnom pomoći koji koriste tu rutu.
"Odjednom su nas pustili da krenemo napred i naterali su sve da se okupe, a onda su počele da padaju tenkovske granate. Niko nema milosti prema ovim ljudima. Ljudi umiru, rastrgani su, da bi dobili hranu za svoju decu", naveo je jedan od svedoka u bolnici Naser, gde su ranjene žrtve ležale raširene po podu i u hodnicima zbog nedostatka prostora.
Najmanje 90 Palestinaca je ubijeno, a 605 je povređeno u Pojasu Gaze u poslednjih 48 sati u više napada izraelske vojske, a većina je stradala u blizini mesta za podelu humanitarne pomoći.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija velikom većinom je usvojila rezoluciju kojom zahteva hitan, bezuslovan i trajan prekid vatre u ratu u Pojasu Gaze i pristup Palestinaca humanitarnoj pomoći.
U 2024. godini bilo više oružanih sukoba nego u bilo kojoj godini od Drugog svetskog rata, saopštili su istraživači Programa za podatke o sukobima (UCDP) organizacije sa sedištem na Univerzitetu u Upsali u Švedskoj.
Palestinski lekari su saopštili da je u incidentu poginulo najmanje 59 ljudi, a 221 ranjeno, od kojih je najmanje 20 u kritičnom stanju. Povređeni su hitno prevezeni u bolnicu civilnim automobilima, rikšama i kolima sa magarcima.
To je bio najveći broj žrtava u jednom danu otkako je nastavljena isporuka pomoći Gazi u maju.
U saopštenju, Izraelske odbrambene snage (IDF) su navele da je identifikovano okupljanje pored kamiona za distribuciju pomoći koji je zaglavljen u oblasti Kan Junis, i u blizini trupa IDF koje deluju u tom području.
Foto: Tanjug/AP Photo/Jehad Alshrafi
"Izraelska vojska je upoznata sa izveštajima o brojnim povređenim osobama od vatre koju je otvorila nakon približavanja gomile. Detalji incidenta se ispituju. Izraelska vojska žali zbog svake štete koja je naneta nedužnim osobama i radi na tome da što manje trpe, uz očuvanje bezbednosti naših vojnika", navodi se u saopštenju.
Medicinski radnici su rekli da je najmanje 14 ljudi poginulo u izraelskoj vatri i vazdušnim napadima na drugim mestima u gusto naseljenoj enklavi, čime je ukupan broj žrtava u utorak porastao na najmanje 73. Ministarstvo zdravlja je saopštilo da je 397 Palestinaca, među onima koji su pokušavali da dobiju pomoć u hrani, ubijeno, a više od 3.000 je ranjeno od kraja maja.
Izrael je veći deo pomoći koju sada dozvoljava u Gazu usmeravao preko nove grupe koju podržavaju SAD i Izrael, Humanitarne fondacije za Gazu (GHF), koja upravlja sa nekoliko distributivnih mesta u područjima koja čuvaju izraelske snage.
"Incident o kome je reč nije se dogodio na lokaciji GHF, već u blizini lokacije Svetskog programa za hranu Ujedinjenih nacija (WFP)", saopštila je ta fondacija.
Foto: AP/Abdel Kareem Hana
Ujedinjene nacije tvrde da je sistem isporuke GHF neadekvatan, opasan i da predstavlja kršenje pravila humanitarne nepristrasnosti. Izrael tvrdi da je to potrebno kako bi se sprečilo da borci Hamasa preusmeravaju pomoć, što ta militantna grupa poriče.
Vlasti Gaze saopštile su da su stotine Palestinaca ubijene pokušavajući da dođu do lokacija GHF. GHF je u ponedeljak saopštio da je distribuirao više od tri miliona obroka na svoja četiri distributivna mesta bez incidenata.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-NI RAT NI PAKT I DEO (R)
Ko je bio Milan Stojadinović – korupcioni fašista ili pragmatični državnik? Doktor nauka sa 23 godine, ministar sa 34, čovek koji je Jugoslaviju vodio uoči Drugog svetskog rata. Bira politiku „ni rat, ni pakt“. Da li je pokušavao da sačuva mir – ili je opasno balansirao između velikih sila?
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je povodom kritika u pojedinim medijima da je "Srbija fabrika naoružanja Izraela" da su nam prijatelji i Izraelci i Arapi i da neće to ni da komentariše, kao i da će nove rakete Vojske Srbije biti predstavljene oko Vidovdana.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je iz svog Fonda za hitne slučajeve (CFE) izdvojila dva miliona dolara kako bi podržala zdravstveni odgovor u Libanu, Iraku i Siriji zbog krize na Bliskom istoku.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Papa Lav XIV uputio je apel za hitan prekid vatre u ratu protiv Irana, upozorivši da je "strahovito nasilje" odnelo hiljade života nedužnih civila i izazvalo ogromnu patnju širom Bliskog istoka, kao i da situacija u Libanu izaziva "veliku zabrinutost".
Jedan 15-godišnjak ukrao je autobus javnog prevoza u Visbadenu, glavnom gradu nemačke pokrajine Hesen. Tinejdžer se autobusom odvezao do 130 kilometara udaljenog grada Karlsruhea, poručivši da je sve ovo uradio zbog svoje devojke.
Velika Britanija razmatra "sve opcije", uključujući saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i saveznicima, kako bi obezbedila ključne rute za transport nafte kroz Ormuski moreuz, izjavio je britanski ministar energetike Ed Miliband.
Veliki broj pristalica mađarskog premijera Viktora Orbana okupio se na "Maršu za mir", koji se održava u Budimpešti. Planirano je da učesnici prošetaju od budimske strane Margitinog mosta do Košutovog trga.
Rusija proširuje svoje špijunske i prislušne kapacitete u Beču, gde su na zgradama ruske ambasade i diplomatske rezidencije primećene velike satelitske antene, dok austrijske vlasti najavljuju mere protiv ruske signalne obaveštajne aktivnosti, javlja javni servis Austrije ORF.
Komentari (0)