(FOTO) Desetine hiljada ljudi učestvovalo na Prajdu u Budimpešti uprkos zabrani
Desetine hiljada učesnika budimpeštanske Parade ponosa promarširalo je mađarskom prestonicom, uprkos policijskoj zabrani tog skupa koji se pretvorio u masovne demonstracije protiv vlade premijera Viktora Orbana, javlja Rojters.
Izvor: FoNet
28.06.2025. 19:45
Foto: AP/Rudolf Karancsi
Učesnici protesta popunili su trg kod gradskog parlamenta pre nego što su promarširali širom grada, noseći zastave duginih boja ili transparente protiv premijera Orbana.
"Niko od nas nije slobodan dok svi ne budemo slobodni", natpis je na jednom od transparenata.
Manje grupe ultra-desničara pokušale su da prekinu Paradu ponosa, ali ih je policija razdvojila od pripadnik LGBTQ+ zajednice i građana koji ih podržavaju i preusmerila marš kako bi bili izbegnuti veći incidenti.
Prema navodima organizatora, učesnici Prajda stigli su iz tridesetak zemalja, a među njima je i 70 članova Evropskog parlamenta.
Više od 30 ambasada izrazilo je podršku učesnicima Parade ponosa, a i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je mađarske vlasti da odobre taj skup.
Mađarska policija saopštila je da je zabranila budimpeštansku Paradu ponosa LGBTQ+ zajednice, planiranu za 28. jun, ali je liberalni gradonačelnik Budimpešte Gergelj Karačoni izjavio da je to gradski događaj i da nije potrebna bilo kakva dozvola drugih nivoa vlasti.
Više od 70 mađarskih organizacija civilnog društva, uključujući Transparentnost i Helsinški komitet, takođe je izrazilo podršku Paradi ponosa, navodeći u otvorenom pismu da usvajanje regulative koja je omogućila policijsku zabranu Prajda ugrožava čitavo društvo.
Gradonačelnik Budimpešte Gergelj Karačoni pokušao je da pomogne i organizuje Paradu kao gradsku manifestaciju, za šta nije potrebna dozvola drugih nivoa vlasti.
Policija je, međutim, zabranila skup pozivajući se na zakon o zaštiti dece. Orban je zapretio u petak da će organizatori i učesnici snositi "pravne posledice".
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Ko je gori, ne ko je bolji? Ko je dalje, a ne ko je biliže ulasku u Evropsku uniju? Zašto se reforme na zapadnom Balkanu tako sporo sprovode? Šta Brisel zamera kandidatima za prijem? U Stavu dana uključujemo sve regionalne centre NjuzMaks Balkans televizije: Podgorica, Sarajevo, Skoplje, Tirana, a Izveštaj o napretku analiziramo sa Draganom Đuricom iz Evropskog pokreta u Srbiji.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
Naplatna rampa "Preljina" kojom se uključivalo i isključivalo na auto-put "Miloš Veliki" od osam časova nije u funkciji i neće biti sve do 20. decembra.
Prema poslednjim zvaničnim informacijama, ukupno 12 osoba je smrtno stradalo u požaru koji je u utorak zahvatio deo zgrade Doma penzionera u Tuzli, dok je 35 osoba zatražilo lekarsku pomoć u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Saobraćaj na uglu Takovske ulice i Bulevara kralja Aleksandra je blokiran, pošto su se građani okupili da pruže podršku Dijani Hrki, koja od nedelje štrajkuje glađu. Istovremeno, na prostoru ispred Skupštine Srbije dočekani su Srbi koji su pešačili sa Kosova i Metohije.
Jedan od dvojice zatvorenika koji su greškom pušteni iz zatvora HMP Vandsvort, u Londonu, Bili Smit, predao se tokom dana, ali potraga za drugim zatvorenikom, seksualnim prestupnikom Brahimom Kadur-Šerifom i dalje traje, saopštila je engleska policija.
Kancelarija generalnog tužioca Gruzije pokrenula je krivični postupak protiv bivšeg gruzijskog predsednika Mihaila Sakašvilija i sedam lidera opozicije, objavila je novinska agencija Interpres, pozivajući se na generalnog tužioca.
Filipinski predsednik Ferdinand Markos Mlađi proglasio je stanje nacionalne katastrofe zbog tajfuna Kalmaegi u kome je poginulo najmanje 140 ljudi a još 127 se vodi kao nestalo, i u očekivanju predstojećeg tajfuna, javili su lokalni mediji.
Američki federalni imigracioni agenti upali su u vrtić dece koja govore španski jezik u stambenom naselju na severu Čikaga i odvele vaspitačicu, što je izazvalo paniku među osobljem i roditeljima dece predškolskog uzrasta, izjavio je jedan zaposleni u vrtiću.
Sjedinjene Američke Države predstavile su partnerskim zemljama nacrt rezolucije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija kojim se podržava mirovni plan američkog predsednika Donalda Trampa za Gazu, saopštila je američka misija pri UN.
Koliko je realno očekivati da "Koalicija voljnih" promeni tok rata u Ukrajini i da li Evropska unija ima kapacitet da preuzme odgovorniju i odlučniju ulogu? Da li još nekoj evropskoj državi preti opasnost da bude napadnuta od strane Rusije?
Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu.
Komentari (0)