(VIDEO) "Dosad je pobeđivao zakon jačeg": Kakav će biti ishod pregovora SAD i EU o carinama?
Kada je Tramp i formalno krenuo u redefinisanje akciza za uvoz stranih roba i usluga na teritoriju Sjedinjenih Država, desio se snažan potres na međunarodnom tržištu, a mnoge zemlje su najavile kontra mere.
Američki predsednik Donald Tramp zapretio je uvođenjem carina do 35 odsto na japansku robu ukoliko dve zemlje ne postignu trgovinski sporazum pre isteka roka 9. jula.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Američke Države prekidaju sve trgovinske pregovore sa Kanadom zbog uvođenja poreza na digitalne usluge koji pogađa američke tehnološke kompanije. Kanadski premijer Mark Karni odgovorio je na ovu izjavu rekavši da će on nastaviti pregovore sa SAD.
Carinama je Tramp zapretio svima, kako bi zaštitio američku ekonomiju. Na udaru se našla i Evropa. Pregovori su u toku, a kakav će rezultat biti je neizvesno.
"Biće kako Tramp kaže"
Ono što praksa pokazuje je da je makar do sada uvek pobeđivao zakon jačeg.
"Biće kako Tramp kaže i to govori sve ono što se dešava prethodnih dana. kao što su bili u pitanju pregovori sa Kanadom kad je Kanada zapretila da će uvesti dodatne takse pa ih je povukla posle gotovo tri dana", rekao je za Newsmax Balkans urednik ekonomske rubrike u Večernjim novostima Dušan Stojaković.
Čak i moćna Kina je legla na rudu, kada se zapretilo sa američke strane da kineski studenti neće moći da studiraju na američkim univerzitetima, podseća Stojaković.
Evropa nije izuzetak. do sada ululkana pod američkim bezbednosnim štitom, jačale su evropske države svoje eknomije, oslanjajući se na partnertsvo sa Amerikom. Sada su Evropljani pred novim izazovom, a Trampova carinska politika koja izgleda neće imati mnogo razumevanja za Evropsku uniju.
Foto: Newsmax Balkans
"Nisam siguran da će doći do nekog velikog Trampovog popuštanja, naročito sada kada su neke NATO zemlje rekle da neće odvajati pet odsto koliko im je on zadao za odbrambene svrhe, tako da nema tu nekog velikog popusta kod Trampa i mislim da će biti kako on kaže", napomenuo je Stojaković
Može li Srbija da oseti negativne posledice?
Ekonomske nesuglasice velikih pogađaju i male, nepisano je pravilo. Kada je Srbija u pitanju mogući negativni efekti osetiće se u oblasti automobilske industrije.
"Naši trgovinski odnosi sa SAD nisu dominantni, mi razmenimo sa SAD na godišnjem nivou 600 miliona dolara, dve trećine od toga je izvoz guma", zaključio je naš sagovornik.
U krizi bi mogla da se nađe ne samo gumarska industrija, već i veći deo komponentaške automobilske industrije ukoliko carine ostanu kako je i planirano, ocenjuje Stojaković.
Da li će staro američko evropsko prijateljstvo imati ikakvog uticaja na buduće ekonomske odnose, vreme će pokazati. Sva je prilika da svetska ekonomija ne poznaje kategorije političkih prijateljstava.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Više stotina ljudi okupilo se u gradu Lutri, nedaleko od Lozane, kako bi odalo počast žrtvama požara koji je izbio u baru "Konstelasion" u švajcarskom skijalištu Kran Montana u novogodišnjoj noći i zatražile "pravdu i istinu" za stradale.
Ris Mekol jedan je od najinspirativnijih boksera današnjice. Rođen u Grinoku u Škotskoj, sa šest vrsta invaliditeta i zdravstvenih dijagnoza, Ris je od detinjstva proveo mnogo vremena u bolnicama, boreći se sa sepsom i upalom slepog creva. Ipak, boks je postao njegov spas i oružje.
Oko 211.000 korisnika elektrodistributivne mreže "E-Redes" i dalje je bez električne energije u kontinentalnom delu Portugala, uglavnom u oblasti Leirije, nakon prolaska oluje Kristin kroz tu oblast, saopštila je kompanija.
Nemački ministar finansija Lars Klingbajl založio se za koncept "Evropske unije u dve brzine", ističući da je Uniji potrebna dublja i brža sposobnost sprovođenja reformi u trenutku kada se suočava sa ozbiljnim ekonomskim i geopolitičkim izazovima.
Bivši slovački ministar spoljnih poslova Miroslav Lajčak saopštio je da, nakon objavljivanja njegove komunikacije sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, napušta mesto savetnika slovačkog premijera Roberta Fica, preneli su slovački mediji.
Ovosedmična emisija Puls planete s Ikom Ferrer Gotić posvećena je mladima i njihovom mentalnom zdravlju u vremenu kada nas društvene mreže istovremeno povezuju i razaraju.
Nestanak struje u Kijevu zaustavio je železnički i metro saobraćaj i pokretne stepenice širom grada, saopštile su gradske vlasti na Telegram kanalu i najavile dodatne informacije.
Ruska vlada odlučila je da uvede privremenu zabranu izvoza benzina, dizela i drugih goriva do kraja jula, a ruski premijer Mihail Mišustin potpisao je uredbu o uvođenju ove mere, saopštila je pres-služba ruske vlade.
Komentari (0)