(FOTO) Akropolj zatvoren zbog toplotnog talasa u Grčkoj: Naložena i obavezna petočasovna obustava rada na otvorenom
Akropolj je privremeno zatvoren zbog toplotnog talasa koji pogađa Grčku. Popularno arheološko nalazište u prestonici Atini biće zatvoreno od 13 do 17 časova po lokalnom vremenu, saopštilo je Ministarstvo kulture Grčke.
Prema pisanju BBC, u pojedinim delovima zemlje za utorak su prognozirane temperature do 42 stepenaCelzijusa, a izdato je i upozorenje četvrtog stepena za opasnost od požara, što označava veoma visok rizik.
Promene u radnom vremenu Akropolja najavljene su još u ponedeljak, pošto su ekstremne temperature ponovo pogodile Grčku u nedelju.
Zatvaranje u utorak, kada se u Atini očekuje temperatura do 38 Celzijusa, nije prvi put da visoke temperature primoravaju vlasti da obustave rad ovog turističkog mesta. Slične mere preduzete su i u junu, kao i u julu prošle godine.
Vlasti su navele da je zatvaranje uvedeno "radi bezbednosti radnika i posetilaca" lokaliteta koji svakodnevno obilazi na desetine hiljada ljudi - ukupno 4,5 miliona u 2024. godini.
Ministarstvo rada Grčke naložilo je i obaveznu petočasovnu obustavu rada na otvorenom, u periodu od 12 do 17 časova, za sve fizičke radnike u najugroženijim oblastima.
Vlasti u Grčkoj saopštile su da je više od 1.200 migranata zadržano na ostrvima Krit i Gavdos u poslednja tri dana, nakon naglog porasta broja migranata koji stižu iz Libije.
Toplotni talas koji je zahvatio Grčku danas će u većem delu zemlje doneti temperature koje će se kretati blizu ili iznad 40 stepeni Celzijusa, a olakšanje od intenzivne vrućine se ne očekuje do četvrtka, saopštila je Nacionalna meteorološka služba (EMY).
Grčki vatrogasci treći dan zaredom gase požare na grčkom ostrvu Kritu, koji su uništili šume i maslinjake i naterali hiljade stanovnika i turista da napuste to ostrvo.
Očekuje se da će toplotni talas potrajati i u sredu, sa temperaturama između 40 i 42 Celzijusa u južnim delovima zemlje, pre nego što dođe do postepenog popuštanja u četvrtak.
U međuvremenu, grčka vatrogasna služba saopštila je da je u ponedeljak izbilo 41 požar širom zemlje. Od tog broja, 34 su brzo stavljena pod kontrolu, dok je sedam ostalo aktivno i uveče.
Upozorenje četvrtog stepena za požare izdato je u ponedeljak uveče za pet regiona: Atiku, Peloponez, centralnu Grčku, Tesaliju i zapadnu Grčku.Građani su pozvani na oprez, a službe za vanredne situacije su u stanju pune pripravnosti, navodi grčka civilna zaštita.
Požari širom Evrope
Istovremeno, požari su prijavljeni i u drugim delovima Evrope, uključujući Francusku i španski region Katalonija, nedeljama nakon što je ovaj deo kontinenta pogodio rani letnji toplotni talas sa smrtnim ishodima.
Foto: Tanjug/AP/Petros Giannakouris
U Španiji je u utorak naređeno da više od 18.000 ljudi ostane u svojim domovima u Kataloniji, dok je u istočnoj provinciji Taragona buknuo požar, saopštila je vlada.
Španska vojna jedinica za vanredne situacije raspoređena je zajedno sa 300 vatrogasaca, jer su vetrovi tokom noći dodatno raspirili vatru, koja se proširila na gotovo 3.000 hektara zemljišta.
Više delova Španije - koja je imala najtopliji jun u istoriji - i dalje je pod visokim stepenom uzbune zbog rizika od požara.
U Francuskoj se više od 1.000 vatrogasaca borilo sa požarom u blizini jugozapadnog grada Narbona. Stanovnici su evakuisani, a autoput koji povezuje Francusku i Španiju je zatvoren.
Veliki deo zapadne i južne Evrope pogodio je ekstremno vreo početak leta, zbog čega su hiljade ljudi bile evakuisane, a mnogi domovi i preduzeća uništeni.
Toplotni talasi postaju sve češći zbog klimatskih promena izazvanih ljudskim delovanjem, upozorava Međuvladin panel UN za klimatske promene. Kako planeta nastavlja da se zagreva, ovakvi vremenski ekstremi postaće sve učestaliji i intenzivniji.
Da li će doći do sastanka Trampa i Putina u Budimpešti i šta koči mir u Ukrajini? Da li je novi plan za deblokadu proširenja EU i nova šansa za Srbiju i zemlje regiona? Kakva je situacija na fakultetima uoči početka nove akademske godine?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Šta je pozadina američke inicijative da ugasi UNMIK, a britanske da ga reformiše i šta bi se u tom slučaju desilo sa Rezolucijom 1244? Kakva je sudbina ZSO? Gosti STava dana - Zoran Živanović advokat i profesor doktor sa FPN-a Slobodan Samardžić.
special
10:30
BIZLIFE WEEK ( R )
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
30 godina nakon donošenja Pekinške povelje o ženskim pravima pitamo se koliko su žene danas vidljive, sigurne i ravnopravne u javnom, političkom i privatnom prostoru? Kako razumeju važnost telesnog integriteta, postavljanja granica i međusobnog poštovanja? Gosti u studiju: Tatjana Macura, ministarka bez portfelja, i Mihajlo Pavić, autor projekta „Vidljive i sigurne”.
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Ovo je užasan teroristički napad na druga lica i tuđu imovinu, koji je izvršio Vladan A. rođen 1955. godine, izazvavši opštu opasnost, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na vanrednoj konferenciji za medije.
Bela kuća očekuje da će celo njeno istočno krilo biti srušeno kako bi se omogućila izgradnja balske dvorane, za koju je američki predsednik Donald Tramp najavio da će koštati 300 miliona dolara, rekli su izvori upoznati sa projektom za ABC njuz.
Britanski tinejdžer Mohamed Umar Kan (15) osuđen je na doživotnu kaznu zatvora sa minimalnim rokom od 16 godina zbog ubistva svog vršnjaka Harvija Vilgusa.
Francuska desničarska stranka Republikanci (LR) saopštila je u sredu uveče da je iz članstva suspendovano šest ministara koji su se oglušili o naredbu lidera stranke Bruna Retajoa i prihvatili funkcjie u novom kabinetu premijera Sebastijana Lekornua.
Američka savezna vlada i dalje je delimično zatvorena, danas je već 23. dan takozvanog "shutdowna", što pretenduje da bude jedan od najdužih u istoriji Sjedinjenih Država.
Članice Evropske unije odobrile su 19. paket sankcija protiv Rusije, koji između ostaloga uključuje zabranu uvoza ruskog tečnog gasa na evropsko tržište od 1. januara 2027, godinu dana ranije nego što je prvotno bilo planirano, saopštilo je dansko predsedništvo.
Bela kuća demantovala je navode Volstrit džurnala da su SAD ukinule ključno ograničenje na upotrebu određenih raketa dugog dometa koje su Ukrajini obezbedili zapadni saveznici, omogućavajući Kijevu da intenzivira napade na mete u Rusiji.
Većina Amerikanaca, uključujući 80 odsto demokrata i 41 odsto republikanaca, smatra da Sjedinjene Amerčke Države treba da priznaju palestinsku državu, što pokazuje da se protivljenje američkog predsednika Donalda Trampa toj odluci kosi sa mišljenjem javnosti, pokazalo je istraživanje.
Komentari (0)