Evropski sud za ljudska prava odbio zahtev Marin Le Pen za merom koja bi suspendovala njenu kaznu
Evropski sud za ljudska prava odbio je zahtev liderke desničarske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen za privremenom merom koja bi značila suspenziju izvršenja njene kazne u Francuskoj, ocenivši da ne postoji rizik od nepopravljivog kršenja njenih prava.
Izvor: Le Figaro
09.07.2025. 20:22
Foto: Tanjug/AP/Pool/Stephane de Sakutin
Ovo je, kako piše Figaro, dodatni udarac za Nacionalno okupljanje na pravnom planu, nakon što su sedište stranke pretresli sudski istražitelji pariskog tužilaštva u okviru istrage o finansiranju kampanje na poslednjim izborima.
Le Pen, koja i dalje namerava da se kandiduje na predsedničkim izborima 2027. godine, tražila je od sudija ESLJP da, kao privremenu meru pre konačnog odlučivanja o slučaju, obustave izvršenje njene kazne zabrane kandidovanja na izborima, koja je doneta sa neposrednim izvršenjem uprkos žalbi na Apelacionom sudu.
Nakon što je osuđena na pet godina zabrane bavljenja politikom liderki francuske ultradesnice Marin Le Pen oduzeti su svi politički mandati na republičkom nivou, osim funkcije odbornice koju će za sada zadržati u lokalnoj samoupravi departmana Pa de Kale.
Liderka francuske desničarske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen i još 11 osoba koje su osuđene za proneveru fondova Evropskog parlamenta podneli su žalbu na presudu, saopštili su izvori u pravosuđu.
Evropski sud za ljudska prava u saopštenju je naveo da je odbio ovaj zahtev na osnovu člana 39 svog pravilnika, kojim se omogućava podnosiocima da traže privremenu suspenziju sudske odluke, jer ne postoji neposredna opasnost od nepopravljive štete za pravo zaštićeno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Jednoglasna odluka
Odluku je jednoglasno donelo svih sedam sudija koji su razmatrali ovaj zahtev.
Ovaj korak, objašnjava Figaro, predstavlja prvi neuspeh za Marin Le Pen u postupku pred ESLJP, ali ona je podnela i drugi zahtev koji će biti razmatran u dužem roku.
U njemu osporava samu kaznu koja se tiče zabrane kandidovanja, tvrdeći da ona krši prava na odbranu i slobodu izbora u Francuskoj.
Podsetimo, liderka krajnje desničarske francuske stranke Nacionalno okupljanje proglašena je krivom zbog pronevere fondova Evropskog parlamenta.
Osuđena je na četiri godine zatvora, a dobila je i zabranu kandidovanja za javnu funkciju u narednih pet godina.
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-MUZIČKA ŽELJA
Generacije Jugoslovena rasle su uz čuvene muzičke hitove koji su dolazili sa Zapada. Jednini način da saznaju šta je moderno u svetu mogli su slušanjem radija ili odlascima u diskoteke. Istorija uživanja u pop i rok muzici bila je istorija jugoslovenskih disk džokeja koji su birali i puštali muziku. U novoj epizoda « Dekada » o puštanju muzike, za sve one koji su želeli da budu u trendu, govore najpoznatiji disk džokeji koji su obeležili noćni život poslednjih pola veka u Beogradu i Srbiji.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
Izraelski parlament usvojio je u prvom čitanju zakonski predlog koji predviđa smrtnu kaznu za Palestince osuđene za ubistvo izraelskih građana. Od 120 članova Kneseta za zakon je glasalo 39 poslanika, 16 je bilo protiv. Predstoje još tri čitanja pre nego što mera postane zakon.
U poslednjih sedam meseci, ukupno 91 zatvorenik greškom je pušten iz britanskih zatvora, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva pravde Velike Britanije.
Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da bi ukidanje carina koje je uveo gotovo svim zemljama sveta moglo koštati zemlju više od tri biliona dolara.
Porodice šestoro dece i dva savetnika poginulih u poplavama koje su u julu pogodile letnji kamp za devojčice u Teksasu podnele su u dve odvojene tužbe protiv vlasnika kampa i drugih osoba, navodeći kao razlog nepažnju i zanemarivanje.
Širom američke savezne države Masačusets uhapšeno je 56 osoba u okviru operacije Fajervol, koju je sprovela policija savezne države, a koja je ciljala proizvodnju i deljenje materijala za seksualno zlostavljanje i podvođenje dece, saopštila je policija.
Novi podaci britanske škole vožnje AA otkrili su da je jedan vozač početnik u Velikoj Britaniji pao na teorijskom ispitu 128 puta, što ga je koštalo oko 3.300 evra.
Dan primirja u Prvom svetskom ratu obeležen je širom Evrope. Predsednik Francuske Emanuel Makron je u Parizu odao počast takozvanim "Prisilnim regrutima", tokom komemoracije 11. novembra.
Komentari (0)