Evropska unija produžila privremenu zaštitu za Ukrajince do 2027. godine
Savet Evropske unije usvojio je konačnu odluku o produženju privremene zaštite za izbeglice iz Ukrajine do 4. marta 2027. godine zbog rata punih razmera.
"Odluka je doneta na osnovu Direktive, koja omogućava nastavak privremene zaštite u uslovima gde je povratak u zemlju porekla nemoguć zbog rata ili pretnje masovnim kršenjem ljudskih prava", navodi se u saopštenju, prenosi Suspilne.
Savet EU je naglasio da se ruska invazija na Ukrajinu nastavlja u punom obimu i da bezbednosna situacija ostaje kritična.
U Rimu je počela ključna konferencija o obnovi Ukrajine, gde je obećano više od deset milijardi evra pomoći za posleratni oporavak. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorava na intenzivne ruske napade dronovima koji predstavljaju "čist terorizam" i poziva na povećanu podršku u odbrani zemlje.
Prema podacima Evropske unije, od 2025. godine više od 4,3 miliona Ukrajinaca će imati koristi od privremene zaštite u zemljama EU.
Odluka omogućava Ukrajincima da nastave legalno da borave, rade, studiraju i primaju osnovnu socijalnu pomoć u zemljama EU bez potrebe da podnose zahtev za azil.
U dokumentu se takođe navodi da će države članice nastaviti da razmenjuju informacije kako bi se izbeglo dupliranje statusa u različitim zemljama.
Zaposleni i roditelji u srednjoj školi "Vazduhoplovna akademija" optužili su nadležne u ovoj obrazovnoj ustanovi za protivpravno oduzimanje imovine u Vršcu i Beogradu i istakli da škola sa tradicijom dugom 100 godina ne može da se koristi za nelegalne radnje.
Skup građana koji se protive blokadama, a na koji je pozvao Centar za društvenu stabilnost trebalo bi da počne u Petrovaradinu, dok su, s druge strane, kontraskup pod sloganom "Marš iz moje avlije" na istom mestu najavili studenti u blokadi i Zborovi građana Novog Sada.
Američka i kineska delegacija održale su prvi sastanak u Madridu, na kojem su razgovarali o carinama, prodaji TikToka u SAD i ekonomiji, a planiraju da u ponedeljak nastave razgovore, rekao je neimenovani zvaničnik američke vlade za Rojters.
Poljski predsednik Karol Navrocki potpisao je dekret kojim se dozvoljava prisustvo stranog vojnog osoblja u zemlji u okviru operacije zaštite vazdušnog prostora NATO na istočnom krilu Alijanse.
Mađari su jasno rekli da ne žele da imaju bilo kakve veze sa ilegalnim migracijama i da niko drugi ne može da odlučuje koga žele da puste u zemlju, izjavio je ministar spoljnih poslova te zemlje Peter Sijarto.
Prema poslednjim podacima vlasti u Nepalu, broj žrtava prošlonedeljnih nemira povećao se na 72, pošto su timovi za potragu pronašli tela u zgradama državnih institucija, kućama i drugim objektima zapaljenim tokom protesta protiv korupcije.
Ukrajina je izvela snažan napad dronovima na mete u Rusiji tokom protekle noći, a pogođena je, između ostalog, naftna rafinerija Kiriši na severozapadu zemlje, saopštili su ruski zvaničnici, ne navodeći da li ima žrtava ili povređenih.
Direktor Federalnog istražnog biroa (FBI) Kaš Patel suočava se sa saslušanjem u američkom Kongresu zbog navodnih propusta u vođenju istrage o ubistvu američkog patriote Čarlija Kirka i pogrešne objave da je osumnjičeni za ubistvo u pritvoru, što se kasnije pokazalo kao netačno.
Australija je saopštila da će uložiti osam milijardi američkih dolara u izgradnju odbrambenih pogona na zapadu zemlje, kako bi pomogla proizvodnju atomskih podmornica.
Komentari (0)