Zašto ratuju Kambodža i Tajland: Drevni hram "zapalio vatru", crtaju se i nove granice
Buknulo je nasilje na granici između Kambodže i Tajlanda, a smrtonosni sukobi, vazdušni napadi i diplomatske optužbe pokrenuli su lavinu pitanja o uzrocima ovog zaboravljenog regionalnog spora. U centru krize je drevni hram Preah Vihear, simbol istorijskog i teritorijalnog neslaganja.
U četvrtak 24. jula, prvo su odjeknuli rafali iz pešadijskog naoružanja, a onda su usledile avio-bombe i artiljerijske granate.
Rasplamsao se dugotrajan, ali slabo poznat sukob - dve države razmenjuju vatru, vojni stratezi crtaju nove mape, a svet pokušava da razume - zašto baš sada?
Šta je izazvalo poslednje sukobe?
Tenzije su porasle u maju, kada je jedan kambodžanski vojnik poginuo tokom kratkog sukoba između tajlandskih i kambodžanskih trupa u spornom pograničnom području poznatom kao Smaragdni trougao, gde se susreću Kambodža, Tajland i Laos.
I tajlandske i kambodžanske snage tvrde da su postupale u samoodbrani i krive drugu stranu za incident.
Odnos snaga
Na Tajlandu živi oko 70 miliona ljudi. Njihove oružane snage broje oko 245.000 vojnika, koji su uglavnom opremljeni zapadnom vojnom tehnikom. Kambodža ima oko 17 miliona ljudi. Njena vojska broji oko 170.000 vojnika, a uglavnom raspolaže tehnikom kineske, ruske i francuske proizvodnje.
Iako su vojni lideri obe zemlje izjavili da žele deeskalaciju, u praksi su obe strane nastavile sa ratobornim izjavama i pojačanjem trupa duž granice.
Tajland je preuzeo kontrolu nad graničnim prelazima, uveo ograničenja za prelazak granice i zapretio obustavom isporuke struje i interneta pograničnim gradovima Kambodže. Kao odgovor, Kambodža je zaustavila uvoz tajlandskog voća i povrća i zabranila tajlandske filmove i serije.
Jedanaest tajlandskih civila i jedan vojnik ubijeni su u sukobima sa Kambodžom, izjavio je tajlandski ministar zdravlja Somsak Tepsutin. Na napad Bangkok je uzvratio borbenom avijacijom.
Tajlandska vojska zatvorila je gotovo sve granične prelaze prema Kambodži za putnike, turiste i trgovce, pozivajući se na bezbednosne razloge, dok tenzije između dve jugoistočne azijske zemlje nastavljaju da rastu zbog dugotrajnog teritorijalnog spora u pograničnom području.
Zvaničnici Tajlanda i Kambodže sastali su se kako bi pokušali da smire tenzije izazvane ponovnim rasplamsavanjem dugotrajnog teritorijalnog spora oko delova zajedničke granice, koji povremeno prerasta u oružane incidente, preneo je Rojters.
Nedavne eksplozije mina navele su obe zemlje da smanje nivo diplomatskih odnosa i povuku svoje osoblje iz ambasada.
Prvi vojnik izgubio je nogu u eksploziji mine 16. jula. Drugi incident dogodio se u sredu, kada je eksplozija ranila petoricu tajlandskih vojnika, od kojih je jedan ostao bez noge. Nasilje u četvrtak predstavlja značajnu eskalaciju.
Zašto je granica sporna?
Odnosi Tajlanda i Kambodže su poslednjih decenija bili složeni - sa elementima saradnje, ali i rivalstva.
Dve zemlje dele 817 kilometara dugu kopnenu granicu, koju su u velikoj meri iscrtali Francuzi dok su upravljali Kambodžom kao kolonijom. To je područje koje je povremeno bilo poprište vojnih sukoba i političkih tenzija.
Kambodža je ranije tražila odluku Međunarodnog suda pravde Ujedinjenih nacija o spornim teritorijama, uključujući i lokaciju najnovijih sukoba.
Foto: Tanjug/AP/Sunny Chittawil
Međutim, Tajland ne priznaje nadležnost tog suda i tvrdi da neka područja duž granice nikada nisu u potpunosti razgraničena - uključujući i mesta na kojima se nalaze drevni hramovi.
Godine 2011. dogodili su se sukobi u blizini hrama Preah Vihear iz 11. veka, koji je pod zaštitom UNESKO, a tom prilikom raseljene su hiljade ljudi s obe strane i ubijeno je najmanje 20 osoba.
Koje su posledice?
Sukobi iz maja izazvali su velike političke potrese u Tajlandu.
Tajlandska premijerka Paetongtarn Šinavatra suspendovana je u julu nakon što je procurio snimak njenog telefonskog razgovora s bivšim kambodžanskim liderom Hun Senom, u kojem je, kako se čini, kritikovala postupke sopstvene vojske u sukobu.
Paetongtarn dolazi iz moćne političke porodice i prošle godine je postala najmlađa premijerka u istoriji Tajlanda, sa samo 38 godina. Sada joj preti trajna smena zbog tog 17-minutnog razgovora, u kojem je nagovešten mogući raskol između njene vlade i uticajne tajlandske vojske.
Skandal i njena suspenzija dodatno su uneli nestabilnost u ovu jugoistočnoazijsku kraljevinu, koju godinama potresaju političke krize i promene u vrhu vlasti.
Šta kažu vlasti sada?
Snage obe strane međusobno se optužuju za otvaranje vatre u četvrtak ujutru. Tajland tvrdi da je Kambodža tada ispalila rakete na njegovu teritoriju. Kambodža, s druge strane, kaže da je tajlandski borbeni avion F-16 bacio dve bombe na njenoj teritoriji.
Ministarstvo odbrane Kambodže osudilo je ono što je nazvalo "brutalnom, varvarskom i nasilnom vojnom agresijom", optužujući Tajland za kršenje međunarodnog prava. Naveli su da su bombe pale na put blizu drevnog hrama Preah Vihear.
Foto: Tanjug/AP/Heng Sinith
"Kambodža zadržava pravo na zakonitu samoodbranu i odlučno će odgovoriti na tajlandsku nasilnu agresiju", navodi se u saopštenju i dodaje da su oružane snage "u potpunosti spremne da brane suverenitet kraljevine i svoj narod - po svaku cenu".
Tajlandska druga regionalna komanda sa severoistoka saopštila je da su F-16 avioni raspoređeni na dve lokacije i da su "uništili" dve kambodžanske vojne baze. Portparol tajlandske vojske, potpukovnik Rića Suksuvanont, izjavio je da su napadi bili usmereni isključivo na vojne ciljeve.
Foto: Tanjug/AP/Sunny Chittawil
Vršilac dužnosti premijera Tajlanda, Fumtam Večajačaj, rekao je da je Kambodža ispalila teško naoružanje na teritoriju Tajlanda bez jasnih ciljeva, što je izazvalo civilne žrtve. Takođe je naveo da se sukobi ne šire na druge provincije, prenosi Rojters.
Dodao je da pregovora sa Kambodžom neće biti dok se ne okončaju borbe duž granice.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GrađaНИН
U novom izdanju emisije GradjaNIN - koliko je u Srbiji unapređen odnos ravnopravnosti između polova i generalno različitosti. Gošća je Brankica Janković, donedavna poverenica za zaštitu prava ravnopranosti. U drugom delu emisije sa profesorom Bojanom Vranićem govorimo o uticaju društvenih mreža na život u Srbiji kroz vizuru knjige “Virtuelna lomača: kako društvene mreže razaraju javnu debatu”. Građanin sa Timofejevim
U nesreći na Savinom Kuku na Žabljaku jedna osoba je stradala, a druga je teško povređena, nakon što su ispali iz korpe na ski-liftu, potvrđeno je za Newsmax Balkans u Ski centru Savin kuk.
U srcu Čačka živi žena čija je jedina strategija kako da preživi do sutra. Za Danijelu Milutinović, samohranu majku četvoro dece, reč odmor ne postoji, a luksuz nije letovanje ili novi kaput, već pun frižider i mirno veče bez računa u glavi.
Protest pod sloganom "Ili oni ili mi" počeo je oko 11 časova u Novom Pazaru u znak podške studentima i profesorima Državnog univerziteta (DUNP) u tom gradu. Iako je bila planirana dvanaestočasovna blokada grada, protest je okončan oko 19 sati.
Poljoprivrednici koji protestuju u Grčkoj zbog kašnjenja isplata subvencija iz EU, nadoknada koje im država duguje, restrukturiranja duga, nabavke goriva bez poreza i paketa mera za rešavanje teških okolnosti koje su ih zadesile ove godine, nastavili su proteste četvrtu nedelju uzastopno.
Više od 8.000 dijamanata i 200 bisera, ukupne vrednosti oko 88 miliona evra, ukradeno je tokom pljačke muzeja Luvr u oktobru, otkrivaju novi detalji istrage do kojih je došla televizija BFMTV.
Otac i sin optuženi za teroristički napad na plaži Bondi u Sidneju, u kojem je 14. decembra ubijeno 15 ljudi, mesecima su planirali napad i prethodno vežbali rukovanje vatrenim oružjem, navodi se u dokumentu suda koji je objavljen.
Mađarski premijer Viktor Orban kritikovao je odluku Evropske unije da Rusiji uvede sankcije s namerom da se "smrvi Rusija", navodeći da su umesto toga snažne posledice pogodile zemlje članice.
Zamenik američkog saveznog tužioca Tod Blenč izjavio je da odluka ministarstva pravde da ukloni više od deset fotografija objavljenih u okviru dosijea o Džefriju Epstinu nema nikakve veze sa predsednikom Donaldom Trampom, kao i da je doneta na osnovu zahteva grupa za zaštitu žrtava zlostavljanja.
Zvanični danski poštanski operater PostNord saopštio je da će krajem 2025. isporučiti poslednje pismo u toj državi, a da će se od 2026. u potpunosti fokusirati na jednu osnovnu uslugu, a to je dostava paketa.
Komentari (0)