Zašto ratuju Kambodža i Tajland: Drevni hram "zapalio vatru", crtaju se i nove granice
Buknulo je nasilje na granici između Kambodže i Tajlanda, a smrtonosni sukobi, vazdušni napadi i diplomatske optužbe pokrenuli su lavinu pitanja o uzrocima ovog zaboravljenog regionalnog spora. U centru krize je drevni hram Preah Vihear, simbol istorijskog i teritorijalnog neslaganja.
U četvrtak 24. jula, prvo su odjeknuli rafali iz pešadijskog naoružanja, a onda su usledile avio-bombe i artiljerijske granate.
Rasplamsao se dugotrajan, ali slabo poznat sukob - dve države razmenjuju vatru, vojni stratezi crtaju nove mape, a svet pokušava da razume - zašto baš sada?
Šta je izazvalo poslednje sukobe?
Tenzije su porasle u maju, kada je jedan kambodžanski vojnik poginuo tokom kratkog sukoba između tajlandskih i kambodžanskih trupa u spornom pograničnom području poznatom kao Smaragdni trougao, gde se susreću Kambodža, Tajland i Laos.
I tajlandske i kambodžanske snage tvrde da su postupale u samoodbrani i krive drugu stranu za incident.
Odnos snaga
Na Tajlandu živi oko 70 miliona ljudi. Njihove oružane snage broje oko 245.000 vojnika, koji su uglavnom opremljeni zapadnom vojnom tehnikom. Kambodža ima oko 17 miliona ljudi. Njena vojska broji oko 170.000 vojnika, a uglavnom raspolaže tehnikom kineske, ruske i francuske proizvodnje.
Iako su vojni lideri obe zemlje izjavili da žele deeskalaciju, u praksi su obe strane nastavile sa ratobornim izjavama i pojačanjem trupa duž granice.
Tajland je preuzeo kontrolu nad graničnim prelazima, uveo ograničenja za prelazak granice i zapretio obustavom isporuke struje i interneta pograničnim gradovima Kambodže. Kao odgovor, Kambodža je zaustavila uvoz tajlandskog voća i povrća i zabranila tajlandske filmove i serije.
Jedanaest tajlandskih civila i jedan vojnik ubijeni su u sukobima sa Kambodžom, izjavio je tajlandski ministar zdravlja Somsak Tepsutin. Na napad Bangkok je uzvratio borbenom avijacijom.
Tajlandska vojska zatvorila je gotovo sve granične prelaze prema Kambodži za putnike, turiste i trgovce, pozivajući se na bezbednosne razloge, dok tenzije između dve jugoistočne azijske zemlje nastavljaju da rastu zbog dugotrajnog teritorijalnog spora u pograničnom području.
Zvaničnici Tajlanda i Kambodže sastali su se kako bi pokušali da smire tenzije izazvane ponovnim rasplamsavanjem dugotrajnog teritorijalnog spora oko delova zajedničke granice, koji povremeno prerasta u oružane incidente, preneo je Rojters.
Nedavne eksplozije mina navele su obe zemlje da smanje nivo diplomatskih odnosa i povuku svoje osoblje iz ambasada.
Prvi vojnik izgubio je nogu u eksploziji mine 16. jula. Drugi incident dogodio se u sredu, kada je eksplozija ranila petoricu tajlandskih vojnika, od kojih je jedan ostao bez noge. Nasilje u četvrtak predstavlja značajnu eskalaciju.
Zašto je granica sporna?
Odnosi Tajlanda i Kambodže su poslednjih decenija bili složeni - sa elementima saradnje, ali i rivalstva.
Dve zemlje dele 817 kilometara dugu kopnenu granicu, koju su u velikoj meri iscrtali Francuzi dok su upravljali Kambodžom kao kolonijom. To je područje koje je povremeno bilo poprište vojnih sukoba i političkih tenzija.
Kambodža je ranije tražila odluku Međunarodnog suda pravde Ujedinjenih nacija o spornim teritorijama, uključujući i lokaciju najnovijih sukoba.
Foto: Tanjug/AP/Sunny Chittawil
Međutim, Tajland ne priznaje nadležnost tog suda i tvrdi da neka područja duž granice nikada nisu u potpunosti razgraničena - uključujući i mesta na kojima se nalaze drevni hramovi.
Godine 2011. dogodili su se sukobi u blizini hrama Preah Vihear iz 11. veka, koji je pod zaštitom UNESKO, a tom prilikom raseljene su hiljade ljudi s obe strane i ubijeno je najmanje 20 osoba.
Koje su posledice?
Sukobi iz maja izazvali su velike političke potrese u Tajlandu.
Tajlandska premijerka Paetongtarn Šinavatra suspendovana je u julu nakon što je procurio snimak njenog telefonskog razgovora s bivšim kambodžanskim liderom Hun Senom, u kojem je, kako se čini, kritikovala postupke sopstvene vojske u sukobu.
Paetongtarn dolazi iz moćne političke porodice i prošle godine je postala najmlađa premijerka u istoriji Tajlanda, sa samo 38 godina. Sada joj preti trajna smena zbog tog 17-minutnog razgovora, u kojem je nagovešten mogući raskol između njene vlade i uticajne tajlandske vojske.
Skandal i njena suspenzija dodatno su uneli nestabilnost u ovu jugoistočnoazijsku kraljevinu, koju godinama potresaju političke krize i promene u vrhu vlasti.
Šta kažu vlasti sada?
Snage obe strane međusobno se optužuju za otvaranje vatre u četvrtak ujutru. Tajland tvrdi da je Kambodža tada ispalila rakete na njegovu teritoriju. Kambodža, s druge strane, kaže da je tajlandski borbeni avion F-16 bacio dve bombe na njenoj teritoriji.
Ministarstvo odbrane Kambodže osudilo je ono što je nazvalo "brutalnom, varvarskom i nasilnom vojnom agresijom", optužujući Tajland za kršenje međunarodnog prava. Naveli su da su bombe pale na put blizu drevnog hrama Preah Vihear.
Foto: Tanjug/AP/Heng Sinith
"Kambodža zadržava pravo na zakonitu samoodbranu i odlučno će odgovoriti na tajlandsku nasilnu agresiju", navodi se u saopštenju i dodaje da su oružane snage "u potpunosti spremne da brane suverenitet kraljevine i svoj narod - po svaku cenu".
Tajlandska druga regionalna komanda sa severoistoka saopštila je da su F-16 avioni raspoređeni na dve lokacije i da su "uništili" dve kambodžanske vojne baze. Portparol tajlandske vojske, potpukovnik Rića Suksuvanont, izjavio je da su napadi bili usmereni isključivo na vojne ciljeve.
Foto: Tanjug/AP/Sunny Chittawil
Vršilac dužnosti premijera Tajlanda, Fumtam Večajačaj, rekao je da je Kambodža ispalila teško naoružanje na teritoriju Tajlanda bez jasnih ciljeva, što je izazvalo civilne žrtve. Takođe je naveo da se sukobi ne šire na druge provincije, prenosi Rojters.
Dodao je da pregovora sa Kambodžom neće biti dok se ne okončaju borbe duž granice.
Zašto naši susedi tvrde da Srbija ubrzano ide ka Zapadu, a članstva u Evropskoj uniji nema ni na vidiku? Kakav bi danas bio status Srbije da pre osamdeset godina nisu na vlast došli komunisti i ukinuli monarhiju? Koliko smo i da li smo grešili? Odgovore tražimo od advokata i nekadašnjeg ministra u Vladi Srbije Milana Parivodića.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
1. Velika železnička nesreća u Španiji. Najmanje 39 ljudi poginulo, povređeno više od 150. Kako je došlo do nesreće, ko je zakazao i mogu li se takve stvari sprečiti? 2. Ko se i koliko užurbano priprema za predstojeće izbore? Da li je priča o izbornim uslovima nestala iz fokusa, i šta je zapravo fokus vlasti, a šta opozicije? Za jutranji program govore Zoran Đorđević, bivši ministar odbrane i Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove. 3. Zašto ponovo govorimo o lustraciji? Šta se desilo sa Zakonom o odgovornosti za kršenje ljudskih prava i zašto je on ostao samo mrtvo slovo na papiru? Gost emisije ''Otvori oči'', Čedomir Jovanović.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
U zgradi Specijalnog suda u Ustaničkoj ulici u Beogradu izbio je požar, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans. Svi iz zgrade su evakuisani, povređenih osoba nije bilo, potvrđeno je iz MUP Srbije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su D. Ž. (18) iz Zrenjanina, jer su u stanu u kom je boravio pronašli oko 120 grama kokaina.
Vlasnik škole glume Miroslav Mika Aleksić, protiv koga se vodio krivični postupak zbog sumnje na silovanje i seksualno uznemiravanje, preminuo je u Beogradu u 74. godini.
Broj žrtava železničke nesreće u Adamuzu u Kordobi povećao se na 40, dok je 41 osoba hospitalizovana, od kojih je 12 na intenzivnoj nezi, saopštile su andaluzijske službe za hitne slučajeve.
Plaže na severu Sidneja su zatvorene nakon što je ajkula napala i teško povredila jednog mladića, što je treći napad ajkule na plažama u tom australijskom gradu za dva dana.
Japanska kompanija "Tokyo Electric Power Company Holdings" (TEPCO) saopštila je da odlaže restart svog nuklearnog reaktora na severozapadu Tokija, prvog od 2011. godine i katastrofe u Fukušimi, zbog kvara alarma kontrolnih šipki.
Rastuće tenzije između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država prešle su u nedelju na sportsku arenu kada je neko iz publike uzviknuo “Ostavite Grenland na miru“ dok se pevala američka himna tokom NBA utakmice.
Evropski parlament u Strazburu je, na početku svoje prve plenarne sednice u ovoj godini, minutom ćutanja odao poštu žrtvama železničke nesreće koja se dogodila u Španiji, kada je poginulo najmanje 40 osoba.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je norveškom premijeru Jonasu Garu Stereu da „više ne oseća obavezu da razmišlja isključivo o miru“, nakon što mu Norveški Nobelov komitet nije dodelio Nobelovu nagradu za mir.
Grok AI, model veštačke inteligencije koju koristi društvena mreža Iks, a iza kojih stoji najbogatiji čovek sveta Ilom Mask, poslednjih par meseci našla se u središtu brojnih kontroverzi
Američki predsednik Donald Tramp odbio je da otkrije planove i detalje u vezi sa eventualnim preuzimanjem kontrole nad Grenlandom, dodajući da će "100 odsto" uvesti carine evropskim zemljama ukoliko ne dođe do dogovora oko ostrva u sastavu Danske.
"Grenlanđani se ni danas u velikoj većini ne smatraju Dancima, a nijedna politička stranka ne želi da postanu deo Sjedinjenih Američkih Država", kaže novinar i publicista Tihomir Barbulović, objašnjavajući zašto ideja nezavisnosti Grenlanda jača decenijama uprkos pritiscima velikih sila.
Komentari (0)