Članice Evropske unije traže 127 milijardi evra za jačanje odbrane i pomoć Ukrajini
Osamnaest članica Evropske unije zatražilo je od Evropske komisije 127 milijardi evra jeftinih kredita, kako bi ojačale svoju odbranu i potencijalno kupile oružje za Ukrajinu.
Foto: Tanjug/AP/Anatolii Lysianskyi/Ukraine's 127th Separate Brigade
Zemlje od Estonije do Portugalije zatražile su da učestvuju u šemi kredita za kupovinu oružje u okviru Programa za bezbednosnu pomoć Evropi (SAFE), koja je nudila do 150 milijardi evra zajmova sa niskom kamatom, prenosi Politiko.
Inicijativa je deo šireg programa Evropske komisije "ReArm Europe“, predloženog u martu, čiji je cilj smanjenje višedecenijske vojne zavisnosti bloka od Sjedinjenih Država.
"Rat u Ukrajini je proksi rat i on će trajati deset godina. Konflikt ne može da se završi diplomatskim pritiskom, a nikada neće doći do direktnog vojnog sukoba između Rusije i SAD", rekao je za penzionisani pukovnik Vojske Srbije Milan Jolović, komentarišući najnoviji ultimatum američkog lidera.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da postoji mogućnost da ne prisustvuje predstojećem samitu grupe G20, kao i da misli da će se sa kineskim predsednikom Si Đinpingom sastati do kraja godine.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je zakon o vojnoj službi po ugovoru za lica koja su dostigla starosnu granicu od 60 godina za vojnu službu.
Rok za podnošenje zahteva za kredite je istekao u utorak u ponoć, a Komisija je danas saopštila da su novac tražili Belgija, Bugarska, Kipar, Češka, Estonija, Španija, Finska, Mađarska, Litvanija, Slovačka, Letonija, Hrvatska, Poljska, Grčka, Portugalija, Rumunija, Francuska i Italija.
One su u zahtevima navele minimalni i maksimalni iznos koji će zvanično tražiti da pozajme kasnije tokom godine, što otvara put izvršnoj vlasti EU da koristi finansijska tržišta i pozajmljuje sredstva u ime svojih članica.
Foto: Envato
Komisija nije objavila brojke za svaku zemlju, ali je zamenik premijera Poljske Vladislav Kosiniak-Kamiš naveo da je Varšava tražila 45 milijardi evra, što je verovatno najveći pojedinačni zahtev.
Zajedničkom kupovinom oružja posredstvom programa SAFE zemlje mogu da obezbede nižu cenu nego što bi je dobile pojedinačno i mogu da otplate jeftine kredite u narednih 45 godina.
Najveći saveznici Ukrajine rekli su da će novac koristiti i za isporuku naoružanja Kijevu.
Komisija je u današnjem saopštenju istakla da će prihvatiti i zahteve zemalja koje se eventualno kasnije prijave, a države moraju zvanično da podnesu zahtev za kredit i da navedu koje odbrambene projekte nameravaju da sprovode u okviru programa SAFE do 30. novembra.
Nekada je televizija okupljala porodicu oko jednog ekrana. Danas imamo stotine dostupnih kanala, platformi i sadržaja. Ali je pitanje ko odlučuje šta gledamo? Da li je televizijska kritika izgubila moć? i kako se snaći u svetu beskrajnog izbora? Odgovore tražimo od televizijske kritičarke Branislave Džunov.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Ali Laridžani ubijen prethodne noći u izraelskom vazdušnom napadu u Iranu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina spremna da pomogne Sjedinjenim Državama u suočavanju sa Iranom, nudeći iskustvo u borbi protiv dronova, ali je američki predsednik Donald Tramp odbacio tu ponudu.
Novi vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, saopštio je da je vest o smrti iranskog šefa bezbednosti Alija Laridžanija primio sa "velikim žaljenjem" i da će za njegovu smrt platiti "zločinačke ubice".
Jedna osoba je poginula prilikom pada gondole u skijalištu Engelberg-Titlis u centralnoj Švajcarskoj, saopštila je policija. Prema potvrdi policije kantona Nidvalden, poginuli je bio sam u kabini gondole.
Švedski državljanin pogubljen je u Iranu, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Švedske. Muškarac koga su pogubile iranske vlasti bio je optužen za špijunažu za Izrael i uhapšen je u junu 2025. u vezi sa dvanaestodnevnim ratom.
U paviljonu Srbije na Venecijanskom bijenalu u Đardinima došlo je do požara, a u trenutku izbijanja vatre u objektu su bili u toku radovi na rekonstrukciji. Povređenih nema.
U Libanu tokom rata svakodnevno strada broj dece jednak jednom školskom odeljenju, bilo da su ubijena ili ranjena, dok je ostaloj deci od početka sukoba pre dve nedelje oduzet osećaj normalnosti.
Iranski sistem osetiće veliki gubitak nakon ubistva vrhovnog sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost Alija Laridžanija, ali do smene režima u ovoj zemlji na Bliskom istoku neće doći, smatra vojni analitičar Miloš Jevtić.
Komentari (0)