Istorijski trenutak za Palestinu: Deklaracija uvod u trajniji mir, ili će ipak sve ostati na rečima?
Visoki predstavnici su poslednjeg dana konferencije Ujedinjenih nacija pozvali Izrael da se obaveže na uspostavljanje palestinske države i pruži "nepokolebljivu podršku" rešenju dve države, signalizirajući široku međunarodnu odlučnost da se okonča jedan od najdugotrajnijih sukoba na svetu.
„Deklaracija iz New Yorka“ iznosi fazni plan za okončanje gotovo osamdesetogodišnje okupacije Izraela i trenutnog rata u Gazi. Plan predviđa uspostavu nezavisne Palestine bez Hamasa koja bi živjela u miru uz Izrael, uz njihovu konačnu integraciju u širi bliskoistočni region.
Sastanak se održavao usred najnovijih izvještaja o gladi i nestašici hrane u Gazi, kao i sve većeg globalnog negodovanja zbog toga što Palestinci ne dobijaju hranu zbog izraelskih politika i praksi, navode koje Izrael i dalje negira.
Program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) saopštio je da u Pojas Gaze ulazi svega oko 50 odsto humanitarne pomoći koja se traži, uprkos najavi svakodnevnih humanitarnih pauza u borbama.
U Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija počela je dvodnevna konferencija koja ima za cilj da utvrdi parametre za "mapu puta" ka formiranju palestinske države, uz osiguranje bezbednosti Izraela, kojoj prisustvuju desetine ministara, dok Sjedinjene Američke Države i Izrael bojkotuju događaj.
Desetine ministara spoljnih poslova okupiće se u Ujedinjenim nacijama na konferenciji posvećenoj rešenju po modelu dve države za sukob Izraela i Palestine, ali Sjedinjene Američke Države i Izrael bojkotovaće ovaj skup, preneli su američki mediji.
Visoka međunarodna konferencija Ujedinjenih nacija u New Yorku koja je za cilj imala okončanje dugogodišnjeg izraelsko-palestinskog sukoba.
Konferencija, pod vodstvom Francuske i Saudijske Arabije, okupila je svjetske lidere koji su jednoglasno pozvali na trenutni prekid neprijateljstava u Gazi, pokretanje obnove i uspostavu političkog procesa za stvaranje suverene palestinske države. Deklaracija oštro osuđuje nasilje nad civilima, uključujući napade Hamasa od 7. oktobra 2023. i izraelske vojne operacije koje su izazvale humanitarnu katastrofu u Gazi.
BiH i Crna Gora u fokusu
Bosna i Hercegovina i Crna Gora istakle su se kao jedine zemlje Zapadnog Balkana koje su aktivno učestvovale na skupu, dok su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija izostale. Ovaj potez BiH naglašava njenu opredijeljenost za globalnu pravdu i stabilnost. Među prisutnima su bile i zemlje poput Brazila, Kanade, Egipta i Japana, uz podršku EU i Lige arapskih država.
Foto: Tanjug/AP/Julia Demaree Nikhinson
Da li je ovo historijski trenutak za Palestinu? Hussein al-Sheikh, palestinski potpredsjednik, izrazio je zadovoljstvo deklaracijom, ističući njen poziv na priznanje Države Palestine, obnovu političkog procesa i hitnu humanitarnu pomoć Gazi. "Ovo je značajan korak ka miru i pravdi", poručio je.
Dokument naglašava potrebu za reformom Palestinske uprave, zaštitom rješenja o dvjema državama od nezakonitih poteza poput aneksija i naseljavanja, te osiguravanjem humanitarne pomoći na Zapadnoj obali i u Gazi. Također, otvara perspektivu šire regionalne integracije, što bi donijelo stabilnost Bliskom istoku.
Lagumdžija u UN: BiH priznala Palestinu još 1992. godine
"Diplomatski odnosi između Bosne i Hercegovine i Države Palestine uspostavljeni su u maju 1992. godine, u okviru sukcesije, nastavljajući samostalnu diplomatsku praksu bivše SFRJ u odnosu na Državu Palestinu.
Država Palestina je prije više od 20 godina uspostavila i otvorila Ambasadu u Sarajevu, radeći na promociji mira i unapređenju svih oblika saradnje između naših dviju zemalja.
Izražavamo podršku svim tekućim diplomatskim naporima za okončanje ovog brutalnog rata.", rekao je ambasador BiH pri Ujedinjenim Nacijama, Zlatko Lagumdžija, obraćajući se kolegama.
146 članica UN priznalo Palestinu
Govoreći na visokoj konferenciji Ujedinjenih nacija o mirnom rješenju palestinskog pitanja i implementaciji rješenja dvije države u sjedištu UN-a u New Yorku, Tanja Fajon, zamjenica premijera i ministrica vanjskih i evropskih poslova Slovenije, naglasila je potrebu za hitnom akcijom. „Jedini put ka miru na Bliskom istoku je implementacija rješenja dvije države: Izrael i Palestina.“
Slovenija je priznala Palestinu 4. juna 2024. godine. Tokom prošle godine, isto je učinilo još devet zemalja. Od 193 članice Ujedinjenih nacija, 146 sada priznaje Palestinu. Ministrica Tanja Fajon optimistična je u pogledu namjere Francuske da prizna Palestinu: „Druge zemlje moraju slijediti primjer. Iskreno se nadam da će konferencija u New Yorku donijeti takve rezultate i da ćemo u jesen vidjeti nova priznanja Države Palestine. Rješenje dvije države ovisi o političkoj volji i hrabrosti. Nema alternative. Samo priznanje suverene i nezavisne države osigurat će dugoročnu sigurnost i garancije za oba naroda, Palestince i Izraelce.“
Zaokret Britanije po pitanju Palestine
Najveće iznenađenje je pak stiglo iz Britanije.
U utorak je premijer Britanije, Keir Starmer najavio da će Velika Britanija poduzeti korak ukoliko Izrael ne ispuni određene uvjete, uključujući pristajanje na prekid vatre i oživljavanje perspektive rješenja dvije države. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu bijesno je reagirao, izjavivši da ta odluka "nagrađuje monstruozni terorizam Hamasa".
Iako je deklaracija dobila široku podršku, izostanak zemalja poput SAD, Izraela, Mađarske i Slovačke ukazuje na duboke političke podjele. Ipak, snažna poruka konferencije jasno stavlja do znanja: samo političko rješenje može donijeti trajni mir i sigurnost na Bliskom Istoku.
30 godina nakon donošenja Pekinške povelje o ženskim pravima pitamo se koliko su žene danas vidljive, sigurne i ravnopravne u javnom, političkom i privatnom prostoru? Kako razumeju važnost telesnog integriteta, postavljanja granica i međusobnog poštovanja? Gosti u studiju: Tatjana Macura, ministarka bez portfelja, i Mihajlo Pavić, autor projekta „Vidljive i sigurne”.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Koliko je danas solidarnost u našem društvu stvarna, a koliko samo reč? Kako obezbediti da pomoć stigne onima kojima je najpotrebnija, bez obzira na političke ili medijske interese? Odgovore tražimo od predsednika Crvenog krsta Srbije Dragana Radovanovića. Sinteza sa Danijelom Šegan
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Ovo je užasan teroristički napad na druga lica i tuđu imovinu, koji je izvršio Vladan A. rođen 1955. godine, izazvavši opštu opasnost, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na vanrednoj konferenciji za medije.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, izvršili su nadzor u preduzeću "Sirmiumbus" iz Sremske Mitrovice, čiji je autobus 17. oktobra učestvovao u saobraćajnoj nezgodi u kojoj su tri putnika poginula, dok je 25 putnika zadobilo teže, a 32 lakše telesne povrede.
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da je uveren da će evropski lideri preduzeti korake u rešavanju pitanja korišćenja zamrznute ruske imovine, uprkos zabrinutosti Belgije.
Generalni sekretar NATO Mark Rute podržao je odluku predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da ne isporuči Ukrajini rakete "tomahavk" u sukobu sa Rusijom, ocenivši da je Tramp "potpuno u pravu" zbog složenosti i dugotrajnosti obuke potrebne za korišćenje tog oružja.
Američki predsednik Donald Tramp uveo je sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, prvi put u svom drugom mandatu, koje su usmerene na naftne kompanije Lukoil i Rosnjeft.
Bela kuća očekuje da će celo njeno istočno krilo biti srušeno kako bi se omogućila izgradnja balske dvorane, za koju je američki predsednik Donald Tramp najavio da će koštati 300 miliona dolara, rekli su izvori upoznati sa projektom za ABC njuz.
Britanski tinejdžer Mohamed Umar Kan (15) osuđen je na doživotnu kaznu zatvora sa minimalnim rokom od 16 godina zbog ubistva svog vršnjaka Harvija Vilgusa.
Francuska desničarska stranka Republikanci (LR) saopštila je u sredu uveče da je iz članstva suspendovano šest ministara koji su se oglušili o naredbu lidera stranke Bruna Retajoa i prihvatili funkcjie u novom kabinetu premijera Sebastijana Lekornua.
Komentari (0)