Istorijski trenutak za Palestinu: Deklaracija uvod u trajniji mir, ili će ipak sve ostati na rečima?

„Deklaracija iz New Yorka“ iznosi fazni plan za okončanje gotovo osamdesetogodišnje okupacije Izraela i trenutnog rata u Gazi. Plan predviđa uspostavu nezavisne Palestine bez Hamasa koja bi živjela u miru uz Izrael, uz njihovu konačnu integraciju u širi bliskoistočni region.

Sastanak se održavao usred najnovijih izvještaja o gladi i nestašici hrane u Gazi, kao i sve većeg globalnog negodovanja zbog toga što Palestinci ne dobijaju hranu zbog izraelskih politika i praksi, navode koje Izrael i dalje negira.

Visoka međunarodna konferencija Ujedinjenih nacija u New Yorku koja je za cilj imala okončanje dugogodišnjeg izraelsko-palestinskog sukoba. 

Konferencija, pod vodstvom Francuske i Saudijske Arabije, okupila je svjetske lidere koji su jednoglasno pozvali na trenutni prekid neprijateljstava u Gazi, pokretanje obnove i uspostavu političkog procesa za stvaranje suverene palestinske države. Deklaracija oštro osuđuje nasilje nad civilima, uključujući napade Hamasa od 7. oktobra 2023. i izraelske vojne operacije koje su izazvale humanitarnu katastrofu u Gazi.

BiH i Crna Gora u fokusu

Bosna i Hercegovina i Crna Gora istakle su se kao jedine zemlje Zapadnog Balkana koje su aktivno učestvovale na skupu, dok su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija izostale. Ovaj potez BiH naglašava njenu opredijeljenost za globalnu pravdu i stabilnost. Među prisutnima su bile i zemlje poput Brazila, Kanade, Egipta i Japana, uz podršku EU i Lige arapskih država.

Foto: Tanjug/AP/Julia Demaree Nikhinson

Da li je ovo historijski trenutak za Palestinu? Hussein al-Sheikh, palestinski potpredsjednik, izrazio je zadovoljstvo deklaracijom, ističući njen poziv na priznanje Države Palestine, obnovu političkog procesa i hitnu humanitarnu pomoć Gazi. "Ovo je značajan korak ka miru i pravdi", poručio je.

Dokument naglašava potrebu za reformom Palestinske uprave, zaštitom rješenja o dvjema državama od nezakonitih poteza poput aneksija i naseljavanja, te osiguravanjem humanitarne pomoći na Zapadnoj obali i u Gazi. Također, otvara perspektivu šire regionalne integracije, što bi donijelo stabilnost Bliskom istoku.

Lagumdžija u UN: BiH priznala Palestinu još 1992. godine

"Diplomatski odnosi između Bosne i Hercegovine i Države Palestine uspostavljeni su u maju 1992. godine, u okviru sukcesije, nastavljajući samostalnu diplomatsku praksu bivše SFRJ u odnosu na Državu Palestinu.  

Država Palestina je prije više od 20 godina uspostavila i otvorila Ambasadu u Sarajevu, radeći na promociji mira i unapređenju svih oblika saradnje između naših dviju zemalja.  

Izražavamo podršku svim tekućim diplomatskim naporima za okončanje ovog brutalnog rata.", rekao je ambasador BiH pri Ujedinjenim Nacijama, Zlatko Lagumdžija, obraćajući se kolegama.

146 članica UN priznalo Palestinu

Govoreći na visokoj konferenciji Ujedinjenih nacija o mirnom rješenju palestinskog pitanja i implementaciji rješenja dvije države u sjedištu UN-a u New Yorku, Tanja Fajon, zamjenica premijera i ministrica vanjskih i evropskih poslova Slovenije, naglasila je potrebu za hitnom akcijom. „Jedini put ka miru na Bliskom istoku je implementacija rješenja dvije države: Izrael i Palestina.“

Foto: AP/Richard Drew

Slovenija je priznala Palestinu 4. juna 2024. godine. Tokom prošle godine, isto je učinilo još devet zemalja. Od 193 članice Ujedinjenih nacija, 146 sada priznaje Palestinu. Ministrica Tanja Fajon optimistična je u pogledu namjere Francuske da prizna Palestinu: „Druge zemlje moraju slijediti primjer. Iskreno se nadam da će konferencija u New Yorku donijeti takve rezultate i da ćemo u jesen vidjeti nova priznanja Države Palestine. Rješenje dvije države ovisi o političkoj volji i hrabrosti. Nema alternative. Samo priznanje suverene i nezavisne države osigurat će dugoročnu sigurnost i garancije za oba naroda, Palestince i Izraelce.“

Zaokret Britanije po pitanju Palestine

Najveće iznenađenje je pak stiglo iz Britanije.

U utorak je premijer Britanije, Keir Starmer najavio da će Velika Britanija poduzeti korak ukoliko Izrael ne ispuni određene uvjete, uključujući pristajanje na prekid vatre i oživljavanje perspektive rješenja dvije države. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu bijesno je reagirao, izjavivši da ta odluka "nagrađuje monstruozni terorizam Hamasa".

Iako je deklaracija dobila široku podršku, izostanak zemalja poput SAD, Izraela, Mađarske i Slovačke ukazuje na duboke političke podjele. Ipak, snažna poruka konferencije jasno stavlja do znanja: samo političko rješenje može donijeti trajni mir i sigurnost na Bliskom Istoku. 

Komentari (0)