Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Kada je prva atomska bomba detonirala pre 80 godina, 6. avgusta, hiljade mrtvih i umirućih je dopremljeno na malo, ruralno ostrvo Ninošima, južno od Hirošime u Japanu, vojnim čamcima sa posadama koje su bile obučene za samoubilačke napade.
Zbog loše medicine i nege, samo nekoliko stotina je bilo živo kada je poljska bolnica zatvorena 25. avgusta, prema istorijskim zapisima. Sahranjeni su na raznim lokacijama u haotičnim i užurbanim operacijama.
Foto: Tanjug/AP/Eugene HoshikoKazuo Mijazaki šef Udruženja volonterskih vodiča na Ninošimi, ostrvu gde su hiljade mrtvih i umirućih dovedene nakon što je atomska bomba detonirana pre 80 godina
Ostaci oko 3.000 žrtava atomskog bombardovanja dovedenih u Ninošimu pronađeni su od 1947. godine, kada su mnogi iskopani iz atomskih skloništa. Smatra se da su hiljade drugih nestale.
Decenijama kasnije, ljudi u tom području tragaju za posmrtnim ostacima nestalih, vođeni željom da se oda počast žrtvama i da se pruži olakšanje preživelima koje još uvek muče sećanja na nestale voljene.
"Dok se to ne desi, rat nije završen za ove ljude", rekao je Rebun Kajo, istraživač sa Univerziteta u Hirošimi koji redovno posećuje Ninošimu u potrazi za posmrtnim ostacima.
Kajo je do sada pronašao oko 100 fragmenata kostiju, uključujući delove lobanje i viličnu kost odojčeta sa malim zubima. Kosti je pronašao na području koje je predložio stanovnik Ninošime, čiji je otac bio svedok vojnika kako sahranjuju tela koja su dopremljena na ostrvo čamcima iz Hirošime pre 80 godina.
Američki atomski napad na Hirošimu trenutno je uništio grad i ubio desetine hiljada ljudi u blizini hipocentra, oko 10 kilometara severno od Ninošime. Broj žrtava do kraja te godine bio je 140.000.
Vlada japanske prefekture Hirošima saopštila je da je pozvala novoizabranog predsednika SAD Donalda Trampa na obeležavanje 80. godina otkako je Amerika bacila atomsku bombu na Hirošimu
Direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je da Iran ima dovoljno materijala da napravi nekoliko nuklearnih bombi, ali zvanični Teheran još uvek ne raspolaže nuklearnim oružjem.
Više desetina vreća blago radioaktivnog tla sakupljenog u blizini oštećene japanske nuklearne elektrane u Fukušimi, preneto je u park rezidencijalnog kompleksa premijera Japana u želji da se javno prikaže da je zemlja iz zone nuklearke Fukušima bezbedna.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Nova runda pregovora Amerike i Irana – da li će doći do dogovora? Šta smo do sada videli na prolećnom zasedanju Skupštine Srbije? Oslikava li parlament stanje u društvu? Gosti jutra biće Vladimir Vuletić i Zoran Vuletić Šta donosi predlog Zakona o sprečavanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Analiziramo situaciju nakon parlamentarnih izbora u Bugarskoj. Gosti Stava dana: Marko Matić, Centar za odgovorne medije, Nikolaj Urstev, novinar iz Slovenije i Dragan Milosavljević, autor emisije Perspektiva.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Iskusni nizozemski ratni dopisnik Marcel van der Steen, s više od dve decenije rada u kriznim zonama, ponovo je u fokusu javnosti zbog svojih svedočanstava iz Libana i Sirije, gde dokumentuje posledice sukoba na civile, gost je Pulsa planete s Ikom Ferrer Gotić. U petak su cene nafte pale nakon što je Iran najavio ponovno otvaranje Hormuškog prolaza. U Evropi slabi desnica nakon političkog pada Viktora Orbana. Naši reporteri iz Vašingtona i Minhena izveštavaju.
Beogradski Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da će saobraćaj u delu Takovske ulice, odnosno od Svetogorske do Trga Nikole Pašića, kao i u delu ulice Tošin bunar, odnosno od ulice Pariske komune do Ivićeve biti obustavljen zbog izvođenja radova na redovnom održavanju ulica.
Španski matador Morante de la Puebla teško je povređen nakon što ga je bik ubo tokom borbe u areni La Maestranza, a lekari navode da je reč o jednoj od najtežih povreda u njegovoj karijeri.
Produžićemo primirje dok Iran ne iznese jedinstven predlog, poručio je predsednik Donald Tramp, navodeći da je odluka doneta na zahtev Pakistana i zbog unutrašnjih podela u Teheranu.
Iris Haim, majka izraelskog taoca Jotama Haima, kojeg je greškom ubila izraelska vojska nakon bekstva iz zatočeništva Hamasa u Gazi, izjavila je da oseća nadu i ponos nakon odluke suda u Berševi.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens odložio je planiranu posetu Pakistanu i umesto toga prisustvuje sastancima o politici u Beloj kući, saopštili su predstavnici administracije.
U Ukrajini se i dalje, kao posledica nuklearne katastrofe u Černobilju, u posteljicama trudnica otkrivaju radionuklidi, izjavio je generalni direktor Sveukrajinskog centra za materinstvo i detinjstvo Nacionalne akademije medicinskih nauka Ukrajine Jurij Antipkin.
Verujem da ćemo doći do velikog dogovora i da Iran nema izbora, poručio je predsednik SAD Donald Tramp, ocenjujući da je Vašington u snažnoj pregovaračkoj poziciji u odnosu na Teheran.
Direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol je izjavio da je sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana izazvao najveću energetsku krizu sa kojom se svet suočio.
Agencija Ujedinjenih nacija saopštila je da je skoro 8.000 ljudi poginulo ili nestalo na migracionim rutama prošle godine, pri čemu su najopasnije bile pomorske ture ka Evropi gde su mnoge žrtve izgubljene u "nevidljivim brodolovima".
Francuska državna agencija "Agence Nationale des Titres Sécurisés", koja je zadužena za izdavanje ličnih karata, pasoša i vozačkih dozvola bila je meta velikog hakerskog napada.
Komentari (0)