(VIDEO) Aljaska - najudaljenija američka savezna država kojom je nekada upravljala Ruska imperija
Foto: Envato
Aljaska nije oduvek bila deo Sjedinjenih Američkih Država. Oko sto godina Aljaskom je upravljala Ruska imperija, koja je tu teritoriju, kako se kasnije ispostavilo, prodala vrlo jeftino.
Ruski oficir danskog porekla Vitus Bering prvi je otkrio obale Aljaske. Pojedini moreplovci su stizali do ovog područja i ranije, ali je upravo Bering 1741. shvatio da je otkrio Severnu Ameriku, a ne neko novo ostrvo.
Nedugo zatim ruski lovci su preplavili to područje zbog kljova morža i krzna morske vidre i sukobili se sa domorodačkim stanovništvom.
Ekspedicije ruskih lovaca su ruskim trgovcima donosile stotine hiljada rubalja. I pored entuzijazma trgovaca i očigledne isplativosti novih teritorija, Ruska imperija nije želela da se upušta u vrtlog kolonijalnih ratova koje su tada velike sile intenzivno vodile, pa su se Aljaskom bavili uglavnom privatni preduzetnici.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsednik Rusije Vladimir Putin održali su sastanak na Aljasci, gde su razgovarali o okončanju rata u Ukrajini. Posle tri sata pregovora u Enkoridžu, novinarima su saopštili da nije postignut konačan dogovor, ali da su napravljeni pomaci.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i ruski predsednik Donald Tramp sastaju se u vojnoj bazi na Aljasci koja je bila strateški važna u vreme Hladnog rata. Istorija baze Elmendorf-Ričardson u blizini Enkoridža, najvećeg grada savezne države Aljaske, započela je 1940. godine.
Na osnovu jednog od tih preduzeća, 1799. godine ruski imperator Pavle I Petrovič je potpisao ukaz o formiranju Rusko američke kompanije. Ona je imala ekskluzivno pravo i monopol na urbanizaciju Aljaske, a ujedno je imala i svu vlast na tim teritorijama, što znači da je vršila administrativnu i sudsku funkciju u ime ruskog imperatora.
Predlog da se Aljaska proda prvi je 1853. godine izneo Nikolaj Muravjov-Amurski, general-gubernator Istočnog Sibira. On je izvestio cara Nikolaja I da se urbanizacija teritorije duž reke Amur odvija bolje, a Aljaska samo pravi mnogo problema.
Zatim je brat ruskog imperatora Aleksandra II, veliki knez Konstantin Nikolajevič, sažeto i krajnje jasno formulisao tri glavna razloga zbog kojih Aljaska treba da bude prodata: neefikasnost Ruske američke kompanije, intenzivan razvoj Priamurskog kraja i težnja za uspostavljanjem saveza sa Amerikom.
Foto: Envato
Posle Krimskog rata, ruski car Aleksandar II počeo je da istražuje mogućnost prodaje Aljaske, koju bi bilo teško odbraniti u bilo kom budućem ratu od osvajanja ruskog glavnog rivala, Velike Britanije.
Nakon završetka Američkog građanskog rata, američki državni sekretar Vilijam Sjuard je počeo pregovore sa ruskim ministrom Eduardom de Steklom o kupovini Aljaske. Sjuard i Stekl su ostvarili dogovor 30. marta 1867. godine. Rusija je Aljasku prodala za 7,2 miliona dolara. Uzimajući u obzir inflaciju, cena bi danas bila 162 miliona dolara ili 1,12 dolara po hektaru.
Aljaska je zvanično prebačena Sjedinjenim Američkim Državama 18. oktobra 1867. godine, sporazumom koji je ratifikovao Senat SAD.
Kupovinom Aljaske, Sjedinjene Države su stekle površinu koja je duplo veća od Teksasa.
Od kraja 19. veka, na Aljasci su otkriveni zlato, nafta i prirodni gas koji su vrlo brzo počeli da donose pozamašan profit. Aljaska je 1959. godine zvanično postala 49. američka savezna država. Za novac dobijen prodajom Aljaske, Ruska imperija je od Engleske kupila železničku tehniku.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Koliko prosečna porodica danas izdvaja za matursko veče? Koliki pritisak osećaju maturanti da bi izgledali savršeno? Kada je maturska proslava postala više od svečanosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore osnivač inicijative „sestre po haljinama“ Jelena Boljević i doktor psiholoških nauka Teodora Vuletić Joksimović.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Finale za Pesmu Evrovizije održava se u Beču, a za titulu pobednika nadmetaće se 25 zemalja, među kojima i Srbija pod brojem devet. Prema podacima sajta Eurovisionworld, među deset najvećih favorita nalaze se Finska, Australija, Grčka, Izrael, Rumunija, Danska, Italija, Francuska, Švedska i Malta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Bakuu da opozicione stranke treba da se ujedine i zajednički izađu na naredne izbore, dok je u vezi sa istragom na Senjaku naveo da ne postoji osnov sumnje da je bivši načelnik beogradske policije Veselin Milić učestvovao u izvršenju krivičnog dela.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP) u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu pronašli su vozilo za koje se sumnja da je korišćeno za transport ubijenog Aleksandra Nešovića na Senjaku, saznaje Newsmax Balkans.
Jedna osoba je poginula, a tri su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu kod sela Vrbovo u blizini Vladičinog Hana, saopštili su za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Vranje.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp upozorio je u nedelju Iran da će ta zemlja biti "pogođena mnogo jače nego ranije" ukoliko se brzo ne vrati za pregovarački sto sa boljom ponudom za okončanje sukoba.
Raste broj žrtava ebole u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi. Podaci su da ima 88 mrtvih, uz više od 300 sumnjivih slučajeva povezanih sa zarazom, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija.
Tri finska ronioca stigla su na Maldive kako bi nastavila potragu za telima četvoro italijanskih državljana nestalih u podvodnoj pećini na dubini od oko 50 metara, nakon što je tokom prethodne spasilačke akcije poginuo lokalni vojni spasilac.
Sedamdesettrogodišnji muškarac teško je povređen nakon što je tigar pobegao iz privatnog ograđenog prostora u mestu Škojdic, u blizini Lajpciga u Nemačkoj.
Donald Tramp i Si Đinping sastali su se u Pekingu u atmosferi smirivanja tenzija između SAD i Kine, a nakon razgovora lidera dve najveće svetske ekonomije ocena je da odnosi ulaze u fazu većeg pragmatizma i balansiranja interesa.
Američki predsednik Donald Tramp zapretio je Iranu da "od njega neće ostati ništa” ukoliko njegovi lideri brzo ne preduzmu određene korake, uz poruku da "vreme ističe".
Komentari (0)