(VIDEO) Aljaska - najudaljenija američka savezna država kojom je nekada upravljala Ruska imperija
Foto: Envato
Aljaska nije oduvek bila deo Sjedinjenih Američkih Država. Oko sto godina Aljaskom je upravljala Ruska imperija, koja je tu teritoriju, kako se kasnije ispostavilo, prodala vrlo jeftino.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Ruski oficir danskog porekla Vitus Bering prvi je otkrio obale Aljaske. Pojedini moreplovci su stizali do ovog područja i ranije, ali je upravo Bering 1741. shvatio da je otkrio Severnu Ameriku, a ne neko novo ostrvo.
Nedugo zatim ruski lovci su preplavili to područje zbog kljova morža i krzna morske vidre i sukobili se sa domorodačkim stanovništvom.
Ekspedicije ruskih lovaca su ruskim trgovcima donosile stotine hiljada rubalja. I pored entuzijazma trgovaca i očigledne isplativosti novih teritorija, Ruska imperija nije želela da se upušta u vrtlog kolonijalnih ratova koje su tada velike sile intenzivno vodile, pa su se Aljaskom bavili uglavnom privatni preduzetnici.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsednik Rusije Vladimir Putin održali su sastanak na Aljasci, gde su razgovarali o okončanju rata u Ukrajini. Posle tri sata pregovora u Enkoridžu, novinarima su saopštili da nije postignut konačan dogovor, ali da su napravljeni pomaci.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i ruski predsednik Donald Tramp sastaju se u vojnoj bazi na Aljasci koja je bila strateški važna u vreme Hladnog rata. Istorija baze Elmendorf-Ričardson u blizini Enkoridža, najvećeg grada savezne države Aljaske, započela je 1940. godine.
Na osnovu jednog od tih preduzeća, 1799. godine ruski imperator Pavle I Petrovič je potpisao ukaz o formiranju Rusko američke kompanije. Ona je imala ekskluzivno pravo i monopol na urbanizaciju Aljaske, a ujedno je imala i svu vlast na tim teritorijama, što znači da je vršila administrativnu i sudsku funkciju u ime ruskog imperatora.
Predlog da se Aljaska proda prvi je 1853. godine izneo Nikolaj Muravjov-Amurski, general-gubernator Istočnog Sibira. On je izvestio cara Nikolaja I da se urbanizacija teritorije duž reke Amur odvija bolje, a Aljaska samo pravi mnogo problema.
Zatim je brat ruskog imperatora Aleksandra II, veliki knez Konstantin Nikolajevič, sažeto i krajnje jasno formulisao tri glavna razloga zbog kojih Aljaska treba da bude prodata: neefikasnost Ruske američke kompanije, intenzivan razvoj Priamurskog kraja i težnja za uspostavljanjem saveza sa Amerikom.
Foto: Envato
Posle Krimskog rata, ruski car Aleksandar II počeo je da istražuje mogućnost prodaje Aljaske, koju bi bilo teško odbraniti u bilo kom budućem ratu od osvajanja ruskog glavnog rivala, Velike Britanije.
Nakon završetka Američkog građanskog rata, američki državni sekretar Vilijam Sjuard je počeo pregovore sa ruskim ministrom Eduardom de Steklom o kupovini Aljaske. Sjuard i Stekl su ostvarili dogovor 30. marta 1867. godine. Rusija je Aljasku prodala za 7,2 miliona dolara. Uzimajući u obzir inflaciju, cena bi danas bila 162 miliona dolara ili 1,12 dolara po hektaru.
Aljaska je zvanično prebačena Sjedinjenim Američkim Državama 18. oktobra 1867. godine, sporazumom koji je ratifikovao Senat SAD.
Kupovinom Aljaske, Sjedinjene Države su stekle površinu koja je duplo veća od Teksasa.
Od kraja 19. veka, na Aljasci su otkriveni zlato, nafta i prirodni gas koji su vrlo brzo počeli da donose pozamašan profit. Aljaska je 1959. godine zvanično postala 49. američka savezna država. Za novac dobijen prodajom Aljaske, Ruska imperija je od Engleske kupila železničku tehniku.
Kralj Čarls III u poseti Americi uprkos pucnjavi u Vašingtonu. Da li se iza protokola kriju ozbiljni bezbednosni i politički izazovi? Studenti i profesori izašli na ulice u Nišu zbog ukidanja departmana na Filozofskom fakultetu. Kakva je budućnost državnih Univerziteta? Gosti prof dr Vladimir Jakovljević I Prof Miodrag Jovanović U Zagrebu predstavljena nova mapa Bosne i Hercegovine. Crvenom bojom označena "Croat Republic" koja obuhvata zapadnu Hercegovinu i prostor oko Mostara, kao i odvojene enklave u srednjoj Bosni i Posavini. Sarajevo sprema protestnu notu Hrvatskoj.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Predsednik Švajcarske Gi Parmelan u utorak stiže u Beograd. To je prva poseta jednog švajcarskog lidera posl 18 godina. U Stavu dana merimo puls srpsko - švajcarskih odnosa. Gost emisije stručnjak za finansije Boran Kerim, a uključićemo i našeg dopisnika iz Nemačke Vlastimira Vidića.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Ko i zašto je pokušao da zapali sinagogu u Skoplju? Kome smetaju makedonski Jevreji, mala zajednica lojalnih građana koja živi na ovim prostorima više od 500 godina? Da li se u Evropi na velika vrata vraća antisemitizam - analizira Rahamin Mizrahi, potpredsednik UO Jevrejske zajednice u Makedoniji.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Delovi opštine Palilula od ponedeljka do 1. maja povremeno će biti bez vode u periodu od 22 sata do šest zbog radova na ispiranju vodovodne mreže u toj opštini, saopšteno je iz JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Novopazarac K. K. (20) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko 23.20 časova u mestu Biljanovac, u blizini Ušća, potvrđeno je iz policije.
Na godišnjoj večeri Udruženja dopisnika Bele kuće u hotelu "Hilton" u Vašingtonu, kojoj je prisustvovao američki predsednik Donald Tramp, naoružani muškarac je ispalio više hitaca, nakon čega su svi prisutni evakuisani.
MUP Srbije upozorio je građane na povećan rizik od mogućih zloupotreba i prevara na platformi Booking.com, nakon što je došlo do neovlašćenog pristupa određenim podacima korisnika.
Antisemitski incidenti u Kanadi dostigli su rekordni nivo u 2025. godini, sa 6.800 prijavljenih slučajeva iskazivanja mržnje širom zemlje, pokazuje novi izveštaj organizacije B'nai Brith Kanada.
Američki državni sekretar Marko Rubio je izjavio da ponuda Irana o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza pod striktnim uslovima nije prihvatljiva za Sjedinjene Američke Države niti druge zemlje.
Britanski kralj Čarls i kraljica Kamila sastali su se u Beloj kući sa američkim predsednikom Donaldom Trampom i prvom damom Sjedinjenih Američkih Država Melanijom Tramp sa kojima su popili čaj, nakon što su doputovali u zvaničnu posetu Vašingtonu.
Uprava hotela "Hilton" u Vašingtonu saopštila je da je ovaj objekat radio po rigoroznim protokolima Tajne službe kada je napadač probio obezbeđenje i pucao tokom večere kojoj je prisustvovao i američki predsednik Donald Tramp.
Kol Tomas Alen (31) izveden je pred savezni sud u Vašingtonu nakon pucnjave na večeri dopisnika Bele kuće. Tužioci ga terete za pokušaj atentata na predsednika Donalda Trampa, kao i za upotrebu vatrenog oružja tokom nasilnog krivičnog dela i nezakonit prevoz oružja preko državnih granica.
Britanski kralj Čarls III i kraljica Kamila očekuju se u Vašingtonu u okviru obeležavanja 250 godina američke nezavisnosti. Reč je o poseti koja ima snažan simbolički značaj, ali dolazi u trenutku pojačanih globalnih tenzija i bezbednosnih izazova.
Austrijski mediji objavili su da je tamošnji sud izrekao prve presude u vezi sa slučajem iznude koju su članovi ozloglašenog "kavačkog klana" iz Beča organizovali u martu 2020. godine.
Kolumbijski ministar odbrane Pedro Sančez saopštio je da je vlada ponudila nagradu od 1,4 milion dolara za informacije koje bi dovele do hvatanja pobunjeničkog vođe poznatog kao Marlon.
Influenser Pjotr "Latwogang" Garkovski prikupio je više od 60 milona evra za pomoć deci oboleloj od raka, u okviru humanitarnog striminga koji je oborio svetski rekord za najveći iznos prikupljen tokom prenosa uživo.
Komentari (0)