Evropski lideri ističu važnost uključenja Zelenskog u pregovore: "Tračak nade za razgovore o miru"
Sastanak Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci je završen bez konkretnog rešenja za rat u Ukrajini, ali se čini da stvari idu na bolje. Tramp je razgovarao sa evropskim liderima i izvestio ih o sastanku sa Putinom, kao i da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski dolazi u Vašington.
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da je "neophodno" da se nastavi da se podržava Ukrajina i da se "vrši pritisak" na Rusiju.
Makron je dodao da će Francuska sarađivati sa SAD i partnerima u "Koaliciji voljnih" kako bi se napredovalo u postizanju trajnog mira sa bezbednosnim garancijama.
Meloni: Konačno tračak nade...
Italijanska premijerka Đorđa Meloni pohvalila je ishod samita dan ranije na Aljasci.
"Konačno se otvorio tračak nade za razgovore o miru u Ukrajini", navela je Melonijeva u saopštenju.
Starmer: Ne može bez Zelenskog
I britanski premijer Kir Starmer primetio je napredak posle samita Tramp – Putin na Aljasci, ali i da se pregovpri ne mogu nastaviti bez učešća ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, jer se "put ka miru u Ukrajini ne može odlučivati bez njega".
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski podržao je predlog za trilateralni sastanak između Ukrajine, SAD i Rusije, a detalji pregovora biće razmotreni, kako je naveo, sa predsednikom SAD Donaldom Trampom u ponedeljak u Vašingtonu.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i ruski predsednik Donald Tramp sastaju se u vojnoj bazi na Aljasci koja je bila strateški važna u vreme Hladnog rata. Istorija baze Elmendorf-Ričardson u blizini Enkoridža, najvećeg grada savezne države Aljaske, započela je 1940. godine.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsednik Rusije Vladimir Putin održali su sastanak na Aljasci, gde su razgovarali o okončanju rata u Ukrajini. Posle tri sata pregovora u Enkoridžu, novinarima su saopštili da nije postignut konačan dogovor, ali da su napravljeni pomaci.
"Napori predsednika Trampa doveli su nas bliže nego ikada pre ka okončanju nezakonitog rata Rusije u Ukrajini. Njegovo liderstvo u nastojanju da se zaustavi ubijanje treba pohvaliti. Ovo je važan napredak i biće ključan u odvraćanju Putina da želi još", navodi se u saopštenju.
Predsednica EK: Osigurati bezbednosne garancije
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je za postizanje mirovnog sporazuma koji bi okončao rat u Ukrajini neophodno da se osiguraju snažne bezbednosne garancije za Ukrajinu i Evropu.
U objavi na platformi Iks, Fon der Lajen je naglasila da EU intenzivno sarađuje sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim i SAD kako bi se postigao pravedan i trajan mir.
"Snažne bezbednosne garancije koje štite vitalne bezbednosne interese Ukrajine i Evrope su neophodne", istakla je ona.
Zajedničko saopštenje Evropskog saveta
Evropski savet je objavio zajedničko saopštenje koje su potpisali francuski predsednik Emanuel Makron, italijanska premijerka Đorđa Meloni, nemački kancelar Fridrih Merc, britanski premijer Kir Starmer, finski predsednik Aleksandar Stub, poljski premijer Donald Tusk, predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Foto: Tanjug/AP/Julia Demaree Nikhinson
"Kao što je predsednik Tramp rekao, nema dogovora dok ga ne bude. Kao što je zamislio, sledeći korak mora biti nastavak razgovora uz učešće ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, s kojim će se uskoro sastati. I mi smo spremni da zajedno sa Trampom i Zelenskim radimo na pripremi trilateralnog samita uz evropsku podršku", navodi se u saopštenju.
Naglašava se da se Ukrajini moraju pružiti bezbednosne garancije kako bi efikasno branila svoj suverenitet i teritorijalni integritet.
Ističe se da je na samoj Ukrajini da donosi odluke o sopstvenoj teritoriji.
Orban: Svet je bezbednije mesto posle samita Trampa i Putina
Svet je bezbednije mesto nakon sastanka američkog predsednika Donalda Trampa sa njegovim ruskim kolegom Vladimirom Putinom na Aljasci, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
"Godinama smo gledali kako dve najveće nuklearne sile eliminišu okvir svoje saradnje i šalju poruke jedna drugoj", napisao je Orban na Fejsbuku i naglasio je da je sada sa tom praksom završeno.
Sastanak Trampa i Putina održan je u vojnoj bazi Elmendorf-Ričardson u Enkoridžu, gde su razgovarali o okončanju rata u Ukrajini. Posle malo manje od tri sata pregovora, saopštili su da nije postignut konačan dogovor o prekidu rata u Ukrajini, ali da su napravljeni pomaci.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Rusija i Sjedinjene Američke Države su sposobne da postignu dogovor o Ukrajini i zbog toga sastanak predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa u Budimpešti ostaje na dnevnom redu, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Nemački kancelar Fridrih Merc slavi sedamdeseti rođendan, a nemački mediji navode da je prvi lider u istoriji koji je ostao na funkciji u ovim godinama. Prema pisanju WDR, Merc ne želi da "pravi veliku galamu" oko svog rođendana, napominjući da je za njega to "samo običan radni dan".
Izraelski parlament usvojio je u prvom čitanju zakonski predlog koji predviđa smrtnu kaznu za Palestince osuđene za ubistvo izraelskih građana. Od 120 članova Kneseta za zakon je glasalo 39 poslanika, 16 je bilo protiv. Predstoje još tri čitanja pre nego što mera postane zakon.
U poslednjih sedam meseci, ukupno 91 zatvorenik greškom je pušten iz britanskih zatvora, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva pravde Velike Britanije.
Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da bi ukidanje carina koje je uveo gotovo svim zemljama sveta moglo koštati zemlju više od tri biliona dolara.
Porodice šestoro dece i dva savetnika poginulih u poplavama koje su u julu pogodile letnji kamp za devojčice u Teksasu podnele su u dve odvojene tužbe protiv vlasnika kampa i drugih osoba, navodeći kao razlog nepažnju i zanemarivanje.
Komentari (0)