(VIDEO) "Važna figura konzervativnog pokreta": Analitičar objašnjava da li ubistvo Čarlija Kirka ima političku pozadinu
Ubistvo Čarlija Kirka ima jasnu političku pozadinu, on nikada nije zagovarao nasilje u politici, kaže za Newsmax Balkans urednik portala Nacija Filip Kalmarević, upozoravajući da slučaj ubistva aktiviste dodatno rasplamsazi podeljenost u Sjedinjenim Američkim Državama.
Uhapšeni osumnjičeni Tajler Robinson (22) prijavljen je policiji od strane člana porodice, a kod njega su, prema prvim informacijama, pronađeni meci sa porukama koje referišu na pesmu "Bella ciao".
Kirk je ubijen tokom javnog nastupa na temu nasilja vatrenim oružjem i masovnih ubistava, što je, po Kalmareviću, dodatno pojačalo simboliku i političku težinu zločina.
"Čarli Kirk, iako nije političar, jedan je od najuticajnijih mladih ljudi u američkom društvu i važna figura konzervativnog pokreta", kaže on, podsećajući da je Kirk kroz organizaciju Turning Point USA obilazio stotine američkih univerziteta, držeći debate i konferencije sa ciljem mobilizacije mladih oko vrednosti koje, kako navodi, imaju filozofsku ili religijsku pozadinu.
Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu Bojan Vranić ocenio je za Newsmax Balkans u emisiji GrađaNIN da Srbiji nije potrebna Vlada poverenja, već "Vlada nepoverenja" u kojoj bi vlast i opozicija međusobno kontrolisale jedni druge, što on naziva unutrašnjom kohabitacijom.
Zbog nedonošenja prvostepenih presuda u zakonom predviđenom roku od tri godine, u Crnoj Gori zabeleženi su slučajevi u kojima su okrivljeni puštani na slobodu, a potom činili nova krivična dela.
Pedijatara u Srbiji je sve manje, a posledice toga osećaju i pacijenti i lekari. U Novom Sadu jedan lekar zadužen je i za više od hiljadu dece, što je znatno iznad evropskog proseka.
Govoreći o mogućim motivima napada, Kalmarević navodi da pristižu indicije koje ukazuju na političku mržnju.
"Nažalost, poslednje decenije imamo opštu radikalizaciju levice u Evropi i Severnoj Americi. Ove stvari se ne dešavaju izolovano", kaže sagovornik Newsmax Balkans u emisiji "Presek".
Kalmarević odbacuje tezu da je Kirk lično provocirao nasilje. On Kirka opisuje kao aktivistu koji je, uprkos ponekad polarizujućim stavovima, nastojao da vodi civilizovanu debatu.
"Nije bio agresivan ni isključiv. Sa svima je razgovarao i mnogi su posle tih razgovora menjali mišljenja", kaže on.
Printscreen: Newsmax BalkansFilip Kalmarević
Ističe i da je Kirk "nikada nije zagovarao nasilje", već je zastupao ideju da "dok god razgovaramo, ima nade; problemi počinju kada društvo utihne".
Na pitanje o simbolici što je ubijen dok je govorio o oružju, Kalmarević pre svega objašnjava američki ustavni okvir.
Foto: Tanjug/AP/Ross D. Franklin
Prema njegovim rečima, Drugi amandman se u SAD doživljava kao zaštita od potencijalno autoritarne vlasti i kao štit Prvog amandmana - slobode govora.
"Nije oružje to koje ubija, nego ubica. Sve što dohvatite može postati oružje", kaže on, dodajući da je Kirk smatrao kako očuvanje ustavnih sloboda ima prevagu u odnosu na restriktivne pristupe koji, po toj logici, ne adresiraju uzrok - pojedinca koji čini zločin.
Razgovor sa Filipom Kalmarevoćem pogledajte u videu:
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Koliko je realna američka vojna intervencija protiv Irana? Da li Bliski istok klizi u novi ciklus nasilja i redefinišu li Sjedinjene Države svoju ulogu u regionu? Odgovore tražimo od Dragoslava Rašete iz Novog Trećeg Puta. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Avio-kompanija Er Srbija od 2. do 8. februara organizuje veliku promotivnu akciju, u okviru koje putnicima nudi povoljnije uslove za putovanja ka svim destinacijama iz svoje mreže, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
Policija u Beogradu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, zaplenila je oko 500.000 tableta sa liste psihoaktivnih supstanci i uhapsila G. Đ. (61) i M. I. (42) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga .
Bačena je bomba na kuću u Ulici Stojana Ćelića na Dedinju usled čega su oštećeni fasada i ograda objekta, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans. Reč je o kući pevača Zdravka Čolića, preneo je Tanjug.
Američko Ministarstvo pravde objavilo je nove fajlove Džefrija Epstina sa milionima dokumenata, mejlova i fotografija. Pominju se poznata imena iz politike i biznisa, uključujući Ilona Maska i Donalda Trampa, dok istrage i analiza tokova novca i dalje traju.
Tim Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu ostvario je značajan uspeh plasiravši se na svetsko takmičenje iz medijskog prava "Monroe E. Price Media Moot Court Competition" koje će biti održano na Univerzitetu u Oksfordu.
Posle slanja američkih ratnih brodova prema Iranu prošle nedelje, situacija se posle vikenda malo smiruje. Pozitivni signali da se pregovorima reši kriza stižu i iz Vašingtona i Teherana.
Ukrajina se saglasila sa zapadnim partnerima da će svako uporno kršenje budućeg sporazuma o prekidu vatre od strane Rusije pokrenuti koordinisani vojni odgovor Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, objavio je list Financial Times, pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima.
U toku je ozbiljna politička kriza u Vašingtonu. U glavnoj ulozi je republikanski senator iz Južne Karoline Lindzi Grejm. On je zapretio da će blokirati ključni paket finansiranja savezne vlade, što bi moglo dovede do njenog delimičnog zatvaranja.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da su, na osnovu informacija koje je objavilo američko ministarstvo pravde, osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin i, kako je naveo, jedan lažni autor po imenu Majkl Volf, skovali zaveru kako bi naštetili njemu i obavljanju funkcije predsednika.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da je razgovarao sa indijskim premijerom Narendrom Modijem, navodeći da je postignut trgovinski sporazum između dve zemlje kao i da je Indija pristala da prestane sa kupovinom ruske nafte.
Oči svetskih lidera i analitičara uprte su ovih dana u Iran i Teheran, a izvesno je da Bliski istok klizi u novi ciklus nasilja. Analitičar iz organizacije Novog trećeg puta Dragoslav Rašeta, gostujući u emisiji "Sinteza" uveren je da su šanse da dođe do oružanog sukoba u Iranu iznad 90 odsto.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Ukrajina spremna na konkretne korake i da smatra da je moguće postići pravedan i trajni mir.
Mađarska vlada podnela je tužbu Sudu pravde Evropske unije, tražeći poništavanje uredbe RePower EU, čiji je cilj postepeno ukidanje uvoza ruskog gasa, izjavio je ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto.
Politički sukob SAD i EU oko pitanja Grenlanda ponovo je u fokus svetske javnosti vratio i pitanje ko će i na koji način upravljati ogromnim prirodnim resursima na "krovu sveta", području iznad 65° paralele, pod-Arktiku, sve do samog Severnog pola.
Komentari (0)