Australija postala ključan igrač u odvraćanju Kine

Istraživač organizacije Novi treći put Mijat Kostić, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, analizira kako je Australija postala najvažniji igrač u odvraćanju Kine.

22.09.2025. 13:02

Australija postala ključan igrač u odvraćanju Kine

Dolaskom Entonija Albanesea na vlast 2022. godine Australija je ušla u period intenzivnih promena u svojoj spoljnoj i bezbednosnoj politici. Njegova vlada je jasno poručila da se zemlja nalazi u najopasnijem strateškom okruženju još od Drugog svetskog rata.

Indo-Pacifik, sa rastućom moći Kine i zaoštrenim rivalstvom između Pekinga i Vašingtona, postao je prostor u kojem Australija više ne može sebi da priušti "luksuz" pasivnog posmatrača. Umesto perifernog partnera Sjedinjenih Američkih Država, Australija teži da postane ključi faktor stabilnosti u regionu, a pogotovo kada je u pitanju odvraćanje Kine od ekspanzionističkog delovanja.

Odnos Australije i Kine poslednjih godina dosta je složen i kontradiktoran: dok je Kina i dalje najveći trgovinski partner Australije, sa ključnim udelom u izvozu gvožđa, uglja i poljoprivrednih proizvoda, političko-bezbednosni aspekti sve više udaljavaju dve države.

Kanbera je iskusila kineske ekonomske pritiske kroz tarife i ograničenja uvoza, a istovremeno beleži sve češće prisustvo kineske mornarice i pomorskih milicija u blizini svojih voda.

Albaneseova vlada pokušava da balansira – održava dijalog i trgovinsku saradnju, ali kroz definisanje nove odbrambene strategije jasno stavlja do znanja da neće tolerisati bezbednosni pritisak. Ključna stavka u novoj strategiji jeste produbljivanje postojećeg partnerstva sa SAD, ali i povećanje sopstvenih vojno-tehnoloških kapaciteta.

Aktivnija uloga u okviru postojećih saveza

Partnerstvo Australije i Sjedinjenih Država jedno je od najstarijih i najčvršćih u svetu – formalizovano je još 1951. godine kroz ANZUS sporazum, kojim su SAD, Australija i Novi Zeland uspostavili bezbednosni savez. Od tada Vašington i Kanbera dele obaveštajne podatke, redovno održavaju zajedničke vojne vežbe i tesno sarađuju u Indo-Pacifiku.

Australija je takođe i deo Kvadrilateralnog bezbednosnnog dijaloga (KVAD) zajedno sa SAD, Japanom i Indijom. Na tu tradiciju se nadovezuje i AUKUS, trilateralni pakt sklopljen 2021. između Australije, SAD i Velike Britanije, osmišljen da Australiji omogući pristup najsavremenijim vojnim tehnologijama.

Najvažniji deo AUKUS-a odnosi se na buduću izgradnju flote podmornica na nuklearni pogon, ali sporazum obuhvata i saradnju u razvoju veštačke inteligencije, sajber kapaciteta, hipersoničnog naoružanja i autonomnih sistema.

Nacionalna odbrambena strategija iz 2024. godine potvrđuje da se Australija kreće u tom pravcu. Kanbera više ne računa na staru doktrinu o "dugoj fazi upozorenja", prema kojoj bi Australija imala najmanje deset godina da uoči i pripremi se za potencijalni sukob.

U doba Hladnog rata takva logika je imala smisla, ali današnje pretnje – brzi vojni i tehnološki uspon Kine i sve učestalije operacije u "sivoj zoni" pretvorile su region u potencijalno "bure baruta". Zato Australija prelazi na strategiju odvraćanja putem onemogućavanja, kojom protivniku unapred uskraćuje prostor i mogućnost da uspešno deluje u njenom okruženju.

Time se napušta koncept "uravnotežene sile" i gradi vojska fokusirana na najveće pretnje. Tako Australija od zemlje koja se dugo oslanjala na geografski izolovan položaj prerasta u samostalnog aktera Indo-Pacifika. Njena geografska pozicija daje joj ključnu ulogu u kontroli morskih puteva i severnih prilaza, dok politička volja trenutne vlade pokazuje spremnost da investira i preuzme rizik.

Albaneseova vlada ovu promenu istovremeno vidi i kao razvojnu šansu kroz ulaganja u industriju, obrazovanje i inovacije. U okviru AUKUS pakta Australija je dobila i stratešku platformu za investiranje i razmenu tehnologija na najbližim partnerskim osnovama.

Aktivnim učešćem u KVADU, koji neki još nazivaju i "pacifički NATO", Australija je sve manje udaljeni kontinent na marginama velikih procesa i postaje država čije odluke direktno oblikuju bezbednosnu dinamiku regiona.

Partnerstvo sa Anduril Industries

Najbolji primer te promene jeste odluka da se investira milijardu i sedamsto miliona australijskih dolara u program Ghost Shark, razvoj i proizvodnju flote autonomnih podvodnih vozila. Ugovor je poveren kompaniji Anduril Australia, filijali američkog odbrambenog startapa Anduril Industries, koji je postao jedan od ključnih snabdevača američke vojske savremenim naoružanjem i tehnologijom.

Ghost Shark je osmišljen za obaveštajne, izviđačke, nadzorne i udarne misije, sa dugim dometom i visokim stepenom autonomije. Njegova snaga leži u asimetričnom efektu: dok su konvencionalne podmornice skupe i malobrojne, ova autonomna vozila mogu se proizvoditi i raspoređivati u većem broju, stvarajući mrežu podvodnih sistema koja otežava delovanje potencijalnih protivnika.

Australijska vlada naglasila je da program nije samo vojni projekat. Više od četrdeset domaćih kompanija uključeno je u lanac snabdevanja, a očekuje se otvaranje više stotina novih radnih mesta. Ghost Shark tako postaje i instrument za jačanje domaće ekonomije i izgradnju tehnološke baze.

Posebno je značajan način na koji je program razvijen. Umesto sporih birokratskih procedura, australijska mornarica ušla je u direktan razvoj sa Andurilom, preuzimajući deo rizika i testirajući prototipove zajedno sa inženjerima kompanije. Anduril je, s druge strane, investirao sopstveni kapital, uključujući i izgradnju proizvodnog pogona vrednog šezdeset miliona dolara u Australiji.

Ovakav model saradnje pokazuje novu dimenziju američko-australijskog partnerstva. Ne radi se samo o kupovini američkih sistema već o zajedničkom ulaganju u inovacije i stvaranju kapaciteta u samoj Australiji.

Produbljivanje saradnje je u obostranom interesu. Kanbera jača sopstvenu namensku industriju i pozicionira se kao lider u budućem izvozu autonomnih pomorskih sistema. S druge strane, za Vašington ovakva saradnja znači rasterećenje sopstvene industrijske baze i dobijanje saveznika koji aktivno učestvuje u inovacijama.

Motiv za ovakve projekte, međutim, jasan je – Kina. Peking sve intenzivnije šalje svoje brodove i pomorske milicije u Indo-Pacifik, pa i u vode koje Australija smatra svojim strateškim okruženjem. Ghost Shark je zamišljen kao odgovor na to perzistentno i preteće prisustvo.

Autonomne podmornice omogućavaju Australiji da relativno jeftino i brzo uspostavi gustu mrežu senzora i patrola, što za Kinu znači da svaki pokušaj projekcije moći nailazi na složenije i nepredvidivije prepreke. Dok Kina ulaže u masivne flote i klasičnu pomorsku nadmoć, Australija ulaže u pametne, fleksibilne i skalabilne sisteme odvraćanja.

Budućnost australijske namenske industrije

U širem kontekstu, Ghost Shark dopunjuje dugoročnu strategiju izgradnje nuklearnih podmornica i razvoja hipersoničnih i kvantnih tehnologija. Dok dosadašnji projekti izgradnje podmornica traju decenijama, Ghost Shark demonstrira šta je moguće postići u samo nekoliko godina kada se spoje politička volja i inovativni model saradnje sa privatnim sektorom.

Ovaj projekat je most između sadašnje i buduće australijske vojske – resurs koji povećava odbrambene kapacitete, a ujedno stvara iskustvo i infrastrukturu za veće projekte.

Kroz ovakvu investiciju Australija redefiniše svoju ulogu i na globalnom nivou. Slična ulaganja bi na duge staze mogla osposobiti Australiju da bez preteranog oslanjanja na pomoć SAD oblikuje regionalnu bezbednost.

Za Kinu to znači smanjenje manevarskog prostora i složenije "neprijateljsko" okruženje. Za SAD – pouzdanog saveznika i rasterećenje sopstvenih kapaciteta. A za Australiju novu poziciju: ne više samo učesnika, već arhitekte budućnosti Indo-Pacifika.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Tagovi:

Komentari (0)