Milić o ekstremnoj desnici u Evropi: Teško da može da stvori koaliciju, veliki broj partija neće da sarađuje sa njom
Pad podrške krajnjoj desnici u nizu evropskih zemalja je samo privid. Problem sa ekstremnom desnicom je što za njih glasaju apstinenti, ljudi koji ne učestvuju u političkom životu ili su razočarani u politički sistem, izjavio je za Sintezu programski direktor Novog Trećeg puta Dimitrije Milić.
Trend jačanja ekstremne desnice, antimigrantskih i rasističkih stavova sve više zabrinjava Evropu i deo sveta koji se oštro protivi takvim ideologijama.
Ako američke sankcije Naftnoj industriji Srbije budu uvedene, pogodiće narod. Iz evropskog i iz američkog ugla to je 'pucanje sebi u koleno' jer Srbiju guraju u naručje' onima kojima navodno ne žele, izjavio je novinar Filip Rodić.
Profesor na Vojnoj akademiji i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Severne Makedonije Oliver Andonov izjavio je u emisiji Sinteza da upadima dronova u vazdušni prostor zemalja članica NATO, Rusija testira njegovu vojnu reakciju, ali i političku stabilnost.
Sličan potez najavio je i mađarski premijer Viktor Orban. Širom Evrope beleže se sve učestaliji incidenti.
Ipak, nedavni rezultati nameću pitanje da li je reč o početku postepenog slabljenja ovog političkog talasa ili o privremenim zastojima u njegovoj konsolidaciji.
Gostujući u emisiji Sinteza, programski direktor Novog Trećeg puta istakao je da je pad podrške krajnjoj desnici u nizu evropskih zemalja samo privid.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Rekao bih da je samo privid jer one nisu bile uspešne da glasove koje dobijaju na izborima pretvore u političku moć. Nekada su imale problem da pronađu koalicione partnere zbog određenih stavova koje imaju njihovi lideri, veliki broj partija nije hteo da sarađuje s njima. Dešavalo se da budu prvoplasirani ili drugoplasirani, ali da ne mogu da stvore funkcionalnu koaliciju", naglasio je Milić.
Dodao je da drugi razlog leži u referendumskoj atmosferi.
"Kada je reč o referendumskoj atmosferi, kao recimo u Rumuniji u drugom krugu, mnogi koji ne bi glasali, izađu da glasaju protiv ekstremne desnice. Za desnicu često glasaju ljudi koji su apstinentni i koji ne učestvuju u političkom životu i razočarani su u politički sistem", napomenuo je naš sagovornik.
"Populisti uvek imaju neku prepreku"
Govoreći o mešanju Rusije u izbore u Češkoj, gost Sinteze je istakao da u najvećem broju evropskih država koje imaju parlamentarne izbore i gde koalicije moraju da dovedu do funkcionalne vlade, populisti uvek imaju neku prepreku.
"Partija češkog političara Andreja Babiša jeste u neko smislu populistička, ali je pragmatičnija kada je reč o spoljnoj politici. To je partija koja je izrazito kritična prema Briselu, dosta su bili zavisni od ruskog gasa. Babiš nije nužno antievropski političar kao Orban", ukazao je Milić.
Prema njegovim rečima, Babiš je favorit na parlamentarnim izborima.
"Bivšem premijeru Češke po anketama moglo bi da pripadne oko 30 odsto glasova, ali Babišu to neće biti dovoljno da sam formira vladu", rekao je naš sagovornik.
"Putinu odgovara destabilizacija Evrope"
Politički analitičar iz Skoplja Petar Asovski prokomentarisao je koliko će ruska propaganda uticati na predstojeće izbore u Češkoj i Holandiji.
"Putinu odgovara destabilizacija Evrope, da nije koheretna i da ne pomaže Rusiji. Na to se nadovezao Tramp koji promoviše narative o dezintegraciji Evropske unije i time pojačava narativ desnih partija. Ta dva faktora svakako utiču na rezultat izbora", naveo je Asovski.
Dodao je da su Tramp i Putin napravili komplikovanu situaciju.
"Angela Merkel utabala put migracijama"
Profesor Jahja Muhasilović iz Sarajeva komentarisao je za Newsmax Balkans kako migrantska kriza i pandemija oblikuju podršku ekstremnoj desnici u Evropi i u kojoj meri su teorije zavere pogonsko gorivo za desniicu.
Muhasilović je istakao da se ne može sva odgovornost svaliti na migrantsku krizu.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel jedna je od najodgovornijih kada je reč o rastu desnice, ona je utabala put migracijama. Povećavanjem migracija rasla je anksioznost stanovništva u Evropi", pojasnio je naš sagovornik.
Muhasilović je komentarisao i zašto je došlo do toga da su Amerikanci gurnuli Ukrajince u rat.
"Jedan od razloga je da se sruši nemačko-ruski savez, jer je on bio trn u oku Amerikancima", naveo je profesor.
Šta za Naftnu industriju Srbije znači ponuda ruskih vlasnika da uticaj nad kompanijom prepuste trećem licu? Kakvo je stanje u namenskoj industriji nakon zabrane izvoza oružja? Šta će se izučavati na novoosnovanom Fakultetu za srpske studije u Nišu?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Matematička gimnazija niže nagrade na svetskim takičenjima, odakle mladima motivacija, kako u vreme beznađa nađu snagu i nadu za bolje sutra.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Dečji fond Ujedinjenih nacija - UNICEF, saopštio je da Izrael zabranjuje dopremanje osnovnih potrepština u Pojas Gaze, uključujući 1,6 miliona špriceva za vakcinaciju dece i više od 900.000 bočica za mleko.
Osamdeset četiri osobe su potražile medicinsku pomoć nakon što se srušila drvena konstrukcija u okrugu Gudermes u Čečeniji, saopštilo je Ministarstvo zdravstva Čečenije.
Rusija i Sjedinjene Američke Države su sposobne da postignu dogovor o Ukrajini i zbog toga sastanak predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa u Budimpešti ostaje na dnevnom redu, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Nemački kancelar Fridrih Merc slavi sedamdeseti rođendan, a nemački mediji navode da je prvi lider u istoriji koji je ostao na funkciji u ovim godinama. Prema pisanju WDR, Merc ne želi da "pravi veliku galamu" oko svog rođendana, napominjući da je za njega to "samo običan radni dan".
Izraelski parlament usvojio je u prvom čitanju zakonski predlog koji predviđa smrtnu kaznu za Palestince osuđene za ubistvo izraelskih građana. Od 120 članova Kneseta za zakon je glasalo 39 poslanika, 16 je bilo protiv. Predstoje još tri čitanja pre nego što mera postane zakon.
U poslednjih sedam meseci, ukupno 91 zatvorenik greškom je pušten iz britanskih zatvora, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva pravde Velike Britanije.
Komentari (0)