Milić o ekstremnoj desnici u Evropi: Teško da može da stvori koaliciju, veliki broj partija neće da sarađuje sa njom
Pad podrške krajnjoj desnici u nizu evropskih zemalja je samo privid. Problem sa ekstremnom desnicom je što za njih glasaju apstinenti, ljudi koji ne učestvuju u političkom životu ili su razočarani u politički sistem, izjavio je za Sintezu programski direktor Novog Trećeg puta Dimitrije Milić.
Trend jačanja ekstremne desnice, antimigrantskih i rasističkih stavova sve više zabrinjava Evropu i deo sveta koji se oštro protivi takvim ideologijama.
Ako američke sankcije Naftnoj industriji Srbije budu uvedene, pogodiće narod. Iz evropskog i iz američkog ugla to je 'pucanje sebi u koleno' jer Srbiju guraju u naručje' onima kojima navodno ne žele, izjavio je novinar Filip Rodić.
Profesor na Vojnoj akademiji i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Severne Makedonije Oliver Andonov izjavio je u emisiji Sinteza da upadima dronova u vazdušni prostor zemalja članica NATO, Rusija testira njegovu vojnu reakciju, ali i političku stabilnost.
Sličan potez najavio je i mađarski premijer Viktor Orban. Širom Evrope beleže se sve učestaliji incidenti.
Ipak, nedavni rezultati nameću pitanje da li je reč o početku postepenog slabljenja ovog političkog talasa ili o privremenim zastojima u njegovoj konsolidaciji.
Gostujući u emisiji Sinteza, programski direktor Novog Trećeg puta istakao je da je pad podrške krajnjoj desnici u nizu evropskih zemalja samo privid.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Rekao bih da je samo privid jer one nisu bile uspešne da glasove koje dobijaju na izborima pretvore u političku moć. Nekada su imale problem da pronađu koalicione partnere zbog određenih stavova koje imaju njihovi lideri, veliki broj partija nije hteo da sarađuje s njima. Dešavalo se da budu prvoplasirani ili drugoplasirani, ali da ne mogu da stvore funkcionalnu koaliciju", naglasio je Milić.
Dodao je da drugi razlog leži u referendumskoj atmosferi.
"Kada je reč o referendumskoj atmosferi, kao recimo u Rumuniji u drugom krugu, mnogi koji ne bi glasali, izađu da glasaju protiv ekstremne desnice. Za desnicu često glasaju ljudi koji su apstinentni i koji ne učestvuju u političkom životu i razočarani su u politički sistem", napomenuo je naš sagovornik.
"Populisti uvek imaju neku prepreku"
Govoreći o mešanju Rusije u izbore u Češkoj, gost Sinteze je istakao da u najvećem broju evropskih država koje imaju parlamentarne izbore i gde koalicije moraju da dovedu do funkcionalne vlade, populisti uvek imaju neku prepreku.
"Partija češkog političara Andreja Babiša jeste u neko smislu populistička, ali je pragmatičnija kada je reč o spoljnoj politici. To je partija koja je izrazito kritična prema Briselu, dosta su bili zavisni od ruskog gasa. Babiš nije nužno antievropski političar kao Orban", ukazao je Milić.
Prema njegovim rečima, Babiš je favorit na parlamentarnim izborima.
"Bivšem premijeru Češke po anketama moglo bi da pripadne oko 30 odsto glasova, ali Babišu to neće biti dovoljno da sam formira vladu", rekao je naš sagovornik.
"Putinu odgovara destabilizacija Evrope"
Politički analitičar iz Skoplja Petar Asovski prokomentarisao je koliko će ruska propaganda uticati na predstojeće izbore u Češkoj i Holandiji.
"Putinu odgovara destabilizacija Evrope, da nije koheretna i da ne pomaže Rusiji. Na to se nadovezao Tramp koji promoviše narative o dezintegraciji Evropske unije i time pojačava narativ desnih partija. Ta dva faktora svakako utiču na rezultat izbora", naveo je Asovski.
Dodao je da su Tramp i Putin napravili komplikovanu situaciju.
"Angela Merkel utabala put migracijama"
Profesor Jahja Muhasilović iz Sarajeva komentarisao je za Newsmax Balkans kako migrantska kriza i pandemija oblikuju podršku ekstremnoj desnici u Evropi i u kojoj meri su teorije zavere pogonsko gorivo za desniicu.
Muhasilović je istakao da se ne može sva odgovornost svaliti na migrantsku krizu.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel jedna je od najodgovornijih kada je reč o rastu desnice, ona je utabala put migracijama. Povećavanjem migracija rasla je anksioznost stanovništva u Evropi", pojasnio je naš sagovornik.
Muhasilović je komentarisao i zašto je došlo do toga da su Amerikanci gurnuli Ukrajince u rat.
"Jedan od razloga je da se sruši nemačko-ruski savez, jer je on bio trn u oku Amerikancima", naveo je profesor.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
01:30
PRESEK GODINE (R)
U „Preseku godine“ govore ličnosti koje su obeležili 2025-u, heroine i heroji koji su svojim delima pomogli velikim i malim sugrađanima i unapredili život zajednice. Oni su govorili, pokazivali, svirali ili igrali, što su zabeležile naše ekipe od Novog Sada do Gračanice, Čačka, Niša, Zaječara i drugih mesta širom zemlje.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko je danas, reklo bi se mnogo više nego pre, potrebno da se radi na stabilnosti prosvetnih radnika? Zašto smo došli u situaciju da jedan ljudski gest profesora, cela Srbija slavi? Da li su profesori i dalje autoritet ili su izgubilu poziciju u društvu? Kako se oseća kada ulazi u učionicu?
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Za emisiju "Tražim reč" govore profesori Natalija Bukvić, Marija Živković, Marina Panić i Andreja Pavlović i psiholog Alem Dedović.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-1915 (R)
Godina 1915. – prelomni trenutak Prvog svetskog rata. Antanta i Centralne sile menjaju strategije, Turska ulazi u sukob, a Dardaneli postaju poprište jedne od ključnih operacija. Balkan potresaju političke krize, dok se srpska vojska, nakon povlačenja, oporavlja na ostrvu Vid. Uz osnivanje Jugoslovenskog odbora i Narodnog vijeća Srba, Hrvata i Slovenaca, rađaju se ideje o novoj budućnosti. U emisiji Strogo poverljivo: 1915. – otkrivamo godinu koja je promenila tok istorije.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su šesnaestogodišnjaka iz Bačkog Petrovog Sela, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio tri krivična dela - ugrožavanje sigurnosti, uništenje i oštećenje tuđe stvari i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske stanice Voždovac, u saradnji sa Drugim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. E. (26) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela ugrožavanje sigurnosti i protivpravno lišenje slobode.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su M. M. (26) i D. K. (24) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, saopštila je Policijska uprava Novi Sad.
Predsednik Zoran Milanović oštro je kritikovao nabavku inostranog naoružanja, posebno kupovinu francuskih borbenih aviona, tvrdeći da su Francuzi Hrvatskoj prodali polovne avione, dok su Srbiji isporučili nove.
Šumski požari u argentinskoj oblasti Patagonija zahvatili su skoro 12.000 hektara površine pod šumama, preteći i lokalnim zajednicama, saopštile su danas lokalne vatrogasne službe.
U Mešhedu, glavnom gradu pokrajine Horasan na severoistoku Irana, ubijen je pripadnik iranskih snaga bezbednosti brigadni general Džavad Kešavar koji je bio zadužen za borbu protiv narkotika, javila je iranska državna televizija.
Visoki zvaničnici američke administracije obavestiće u utorak predsednika SAD Donalda Trampa o konkretnim opcijama za odgovor na proteste u Iranu, objavio je Volstrit džornal (WSJ), pozivajući se na američke zvaničnike.
Snežni nanosi u Moskovskoj oblasti dostigli su 50 centimetara, čime je visina snežnog pokrivača dvostruko premašila klimatsku normu, koja iznosi 25 centimetara, saopštio je Mihail Leus iz meteorološkog centra Fobos.
Iranski demonstranti nastavili su dvonedeljne proteste, a dok predstavnici vlasti šalju i pomirljive poruke i pretnje oštrijim merama, tačan broj žrtava nije poznat i varira od 203 - kako tvrde aktivisti, do mnogo više, kako navode pojedini antivladini mediji.
Premijer Slovačke Robert Fico pozvao je na smenu visoke predstavnice Evropske unije za međunarodnu politiku Kaje Kalas, ocenjujući da se Evropska unija "mora urazumiti".
Eksplozija velike boce gasa koja se dogodila nakon svadbenog prijema u kući u Islamabadu, usmrtila je najmanje osmoro ljudi, uključujući mladu i mladoženju, saopštili su policija i zvaničnici.
Komentari (0)