Merc na meti kritika zbog izjava o migrantima: "Pitajte vaše ćerke kako im je kad prođu gradom"
Nemački kancelar Fridrih Merc rekao je da ilegalne migracije čine nemačke gradove nesigurnim. Mnogi su izjavu ocenili kao populizam kako bi se ulagivalo biračima desnice. A Merc kaže – pitajte ćerke kako im je da prođu gradom.
Izvor: DW
21.10.2025. 19:25
Foto: Tanjug/AP/Liesa Johannssen
Savezni kancelar Fridrih Merc ovih je dana na meti kritika zbog izjave o tome kako danas izgledaju centri nemačkih gradova i koliko su građani (ne)sigurni u njima.
Kritike stižu i iz redova sopstvene stranke, Hrišćansko-demokratske unije (CDU).
"Naravno, na mnogim mestima imamo uznemirujuću gradsku sliku, ali sugerisati da bi se to promenilo deportacijama previše je pojednostavljeno, stvara nerealna očekivanja i nije adekvatno rešenje za kompleksne probleme", rekao je lider socijalnog krila CDU, Denis Ratke, piše Dojče vele.
Tim Klisendorf, generalni sekretar Socijaldemokrata, koji su mlađi partner u Mercovom kabinetu, optužio je kancelara za unošenje razdora u društvo. Rekao je da u Nemačkoj postoje problemi – i da ih treba jasno imenovati.
"Ali uvek sve svoditi na jedno pitanje, pitanje migracija, i mešati toliko stvari zajedno i generalizovati – to unosi jaz i uništava poverenje", rekao je on u jednom popularnom tok-šou na televiziji.
Šef odbora CDU u saveznoj pokrajini Baden-Virtemberg, Manuel Hagel, kaže pak da se nešto promenilo u Nemačkoj – i da to ima veze s migracijama, ali ne samo s njima.
"Na kraju krajeva, ne radi se o pojedincima ili grupama. Pre svega, radi se o tome da mi rešavamo probleme – unutrašnju bezbednost, da uvedemo red u našim gradskim središtima", istakao je.
Mnogi ljudi s migrantskom pozadinom deo su srednje klase, deo prosperiteta, deo zajednice vrednosti, dodao je.
"I zato smatram da verbalno treba da spustimo loptu i da moramo ovoj debati pristupiti diferencirano", zaključio je Hagel.
Šta je Fridrih Merc rekao?
Sve je počelo pre nedelju dana. Kancelara je jedan novinar u Potsdamu pitao da prokomentariše jačanje desničarske Alternative za Nemačku (AfD). Merc je, između ostalog, rekao da sadašnja vlast ispravlja prethodne propuste u migrantskoj politici čije se posledice vide u nemačkim gradovima, te da se postiže određeni napredak.
"Ali naravno, još imamo ovaj problem u gradskoj slici (Stadtbild) i zato je savezni ministar unutrašnjih poslova upravo u procesu omogućavanja i sprovođenja deportacija u veoma velikim razmerama", dodao je on.
Upravo zbog izjave da deportacije mogu pomoći u "korekciji" grešaka napravljenih u migrantskoj politici, Merc je bio kritikovan od strane dela opozicije, ali i koalicionog partnera SPD-a.
Foto: Tanjug/DPA/AP/Shireen Broszies
Kritičari mu zameraju da paušalno ili čak rasistički govori o ljudima stranog porekla, odnosno da poručuje građanima da se svi problemi migracione politike mogu rešiti deportacijama onih koji nemaju pravo da budu u zemlji.
Nekoliko dana kasnije, u ponedeljak, nakon što je postalo jasno da cela zemlja diskutuje o Mercovim izjavama, kancelar je pred novinarima izjavio da mu ne pada na pamet da se distancira od onoga što je rekao u Potsdamu.
"Ništa ja tu neću povući. Upravo suprotno, ja to još jednom želim da naglasim: moramo nešto da promenimo, a savezni ministar unutrašnjih poslova upravo radi na tome da se nešto promeni, i mi ćemo nastaviti s tom politikom", istakao je Merc.
Na pitanje jednog novinara na šta je tačno mislio izrazom "gradska slika", Merc mu je uzvratio pitanjem da li on ima ćerke i ako ima – da pita svoje ćerke od kojih će dobiti jasan odgovor.
"Pitajte vaše ćerke, sve će to potvrditi da je to problem. Barem kada padne mrak. To je problem. I mi ćemo se pobrinuti za taj problem", odgovorio je kancelar.
"Problemi se ne mogu deportovati"
Problemi koji postoje u nemačkim gradovima ne mogu se deportovati, upozorava Denis Ratke iz CDU-a. On je to poručio svom stranačkom šefu.
"Problemi poput zavisnosti od droga, beskućništva ili mačo ponašanja među mladima ne mogu se deportovati, ali se moraju rešiti", rekao je Ratke.
Naravno, migranti koji su ilegalno ušli u zemlju moraju biti deportovani, ali mnogi problemi i dalje će postojati, kazao je.
On je podsetio kancelara na "posebnu odgovornost koju ima za očuvanje zajedništva u našem društvu i nivoa kulturne debate", dok je glavni sekretar SPD-a Klisendorf rekao da po tom pitanju ima "značajno veća očekivanja od državnog vrha".
Foto: AP/Kerstin Joensson
Šef nemačke vlade u međuvremenu je naglasio osnovnu otvorenost Nemačke prema imigraciji.
"Otvorenost takođe znači da smo otvoreni mnogim ljudima iz celog sveta koji žele da žive i rade u Nemačkoj. Međutim, novopridošli takođe moraju biti spremni da se integrišu u naše društvo", dodao je Merc.
Merc je dobio izričitu podršku za svoje izjave o gradskim vizurama od Markusa Zedera, bavarskog premijera i čelnika sestrinske Hrišćansko-socijalne unije (CSU).
"Naravno da je Merc u pravu", rekao je Zeder.
Uprkos smirivanju situacije na nemačkim granicama, on smatra da "izazovi i dalje postoje u našim gradskim središtima – na glavnim železničkim stanicama, bazenima, nekim pijacama".
Zbog toga je i migraciona politika usmerena na to da se osobe bez regulisanog statusa ili dozvole boravka moraju vratiti u svoju domovinu – ispravna stvar, kaže Zeder.
On je odgovorio Mercovim kritičarima da "cepidlače" oko reči koje je koristio kancelar. Lider CSU tvrdi da je to levičarska kampanja koja delegitimiše jedan izraz kako bi se u konačnici negirao problem koji postoji.
Merca je demonstrativno podržao savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint, i on bavarski konzervativac.
"Ilegalna migracija promenila je izgled naših gradova, to je osećaj koji imaju mnogi ljudi, i ja to smatram činjenicom", rekao je on za tabloid Bild.
Dobrint je dodao da je savezna vlada napravila zaokret u migracionoj politici s ciljem "osetnog rasterećenja" gradova, lokalnih zajednica, vrtića, škola i zdravstvenog sistema.
"To je pitanje respekta i odgovornosti prema našoj zemlji", naveo je.
Podrška Fridrihu Mercu
Na društvenim mrežama ima mnogo kritika na račun Merca, ali i podrške njegovoj retorici. Oni koji ga podržavaju često ističu kako je konačno potrebno "jasno i glasno govoriti o problemima" povezanim s migracijama.
Među onima koji to mišljenje dele je i kandidat Zelenih za premijera u saveznoj pokrajini Baden-Virtemberg, Džem Ozdemir.
Iako kritikuje Merca zbog "paušalnog izbora reči", Ozdemir je pozvao Merca da ponudi rešenja kako da se smanji broj ilegalnih migracija.
"Mnogi ljudi zaziru od korišćenja javnog prevoza noću, pogotovo se žene kasno uveče plaše da idu na stanice. To su nepodnošljive situacije, kojima se moramo pozabaviti. Ako mi to ne uradimo, to je onda kao poziv ljudima da glasaju za AfD", rekao je bivši ministar u saveznoj vladi.
Ozdemir, inače turskog porekla, u jednom prošlogodišnjem autorskom tekstu za Frankfurter algemajne cajtung zahtevao je zaokret u migracionoj politici, između ostalog spomenuvši i svoju, tada maloletnu ćerku, koju su, kako je napisao, u Berlinu "neprijatno" i "seksualizovano" verbalno napadali mladi muškarci stranog porekla.
U intervjuu za DW, šef poslaničke grupe Demohrišćana Jens Špan takođe je podržao Merca i dodao: "Prema mojim iskustvima, mnogi ljudi s migrantskom pozadinom zapravo imaju istu želju za kontrolom – da znamo ko sme da uđe u zemlju, da vodimo evidenciju o kriminalcima i da nam je potrebno da sve kriminalne radnje držimo pod kontrolom, da zapravo imamo osećaj liberalnog otvorenog društva gde god da idete, u svaki grad".
Mnogi kritičari poslednjih dana optužili su Merca da korišćenjem pojma "Stadtbild" faktički kopira retoriku AfD-a u pokušaju da toj stranci preotme deo biračkog tela.
Naime, u nekim anketama je Alternativa za Nemačku pretekla Demohrišćane trenutno je najjača politička opcija u zemlji. AfD je posebno jaka na istoku Nemačke, gde na pojedinim pokrajinskim izborima naredne godine može da očekuje i oko 40 odsto podrške.
Osim toga, naredne godine se održavaju izbori i u zapadnim pokrajinama Porajnju-Palatinatu, Baden-Virtembergu i Berlinu.
Fridrih Merc je poslednjih dana ponovio da njegova Unija ne želi da sarađuje s AfD-om. Kancelar je naglasio da AfD ne dovodi u pitanje samo politiku poslednjih deset godina, već i temeljne odluke na kojima počiva današnja Savezna Republika.
Šefica AfD-a Alis Vajdel zamerila je Mercu da vodi "krstaški rat" protiv opozicije, te dodala da sve veći broj članova Unije više ne podržava kurs kojim se uništavaju temeljne vrednosti te stranke.
"AfD je glavni protivnik Unije"
U intervjuu za javni servis ARD, nemački politikolog Tomas Bibriher sa Geteovog univerziteta u Frankfurtu na Majni upozorio je Demohrišćane na moguće posledice ako dozvoli da joj AfD "diktira" retoriku ili političko delovanje.
Merc mora da pazi da ne preuzima narative koji dolaze s desnice. Bibriher je osim toga upozorio da Demohrišćani ne mogu s jedne strane javno tvrditi da ne žele saradnju s AfD-om, a da s druge strane preuzimaju pozicije Alternative.
"To se retko kada dobro završi", naveo je.
AfD nije nikakav partner, već je to glavni protivnik Unije, naglasio je Bibriher.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Još jedno ime upisano je na crnu listu žena koje su ubili članovi porodice. Telo jer pronađeno u zamrzivaču. I opet će masa postavljati pitanja, osuđivati, klimati glavom u neverici i nastavljati sve po starom. Većina će pitati zašto je ćutala ali se istovremeno neće zapitati zašto društvo i dalje ćuti. Možda su ćutale iz straha, možda iz ljubavi, možda su ćutale zbog nas... a koji je naš izgovor?
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Čemu nas uči stogodišnja istorija Srbije? Ko nam određuje državne granice i ko su nam prijatelji ili saveznici? Šta su nam politički, ekonomski i bezbednosni prioriteti za budućnost? Da li se sve većim pritiscima od nas traži da donesemo odluku i odaberemo stranu? Odgovore tražimo od kulturologa, profesora Jovana Janjića. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
Implementacija evropskog sistema ulaska i izlaska (EES) na granicama Srbije sa državama EU već stvara duga čekanja, a tokom produženog vikenda gužve su naročito bile izražene na Horgošu. Kamiondžije čekaju po 25 sati, dok turisti na ovom graničnom prelazu sa Mađarskom provode i po deset sati.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
Bivši predsednik Belgijskog nacionalnog fronta Salvatore Nikotra osnovao je novu krajnje desničarsku frankofonsku stranku, čija je skraćenica TRAMP, nazvana po američkom predsedniku Donaldu Trampu, prenosi briselski Politiko.
Broj poginulih u samoubilačkom napadu u blizini suda G-11 u Islamabadu porastao je na najmanje 12, dok je 21 osoba povređena, saopštila je lokalna policija.
Evropska komisija (EK) započela je formiranje nove obaveštajne jedinice pod predsednicom EK Ursulom fon der Lajen, sa ciljem da poboljša korišćenje informacija koje prikupljaju nacionalne špijunske agencije, objavio je "Fajnenšel tajms".
Najmanje 18 osoba poginulo je u tajfunu Fung-vong koji je pogodio severozapadne Filipine, izazvavši poplave, klizišta i nestanak struje, saopštili su zvaničnici.
Američki Senat je kasno sinoć odobrio predlog Zakona o privremenom finansiranju kojim bi se okončala blokada rada vlade, čime je Kongres prišao korak bliže okončanju zastoja koji traje više od 40 dana.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da svi kontrolori vazdušnog saobraćaja moraju "odmah" da se vrate na posao, uz pretnju da će oni koji to ne učine biti "značajno sankcionisani".
Gradonačelnik Baden-Badena u saveznoj državi Baden-Virtemberg na jugozapadu Nemačke Ditmar Špet izazvao je saobraćajnu nesreću vozeći pod uticajem alkohola i lekova, preneosi Špigel.
Zet američkog predsednika Donalda Trampa i glavni savetnik Bele Kuće Džared Kušner sastao se sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom kako bi razgovarali o sledećim fazama primirja u Gazi.
Lekari iz Škotske i Sjedinjenih Američkih Država izveli su, kako se veruje, prvu robotsku operaciju moždanog udara na svetu, saopštili su stručnjaci s Univerziteta u Dandiju.
Komentari (0)