Evropska komisija procenjuje da li ChatGPT potpada pod stroža pravila o digitalnim uslugama
Evropska komisija saopštila je da ispituje da li je ChatGPT, popularni četbot koji je razvila kompanija OpenAI, premašio zakonski prag korisnika koji bi ga svrstao u kategoriju velikih onlajn platformi (VLOP), čime bi potpao pod stroža pravila Zakona o digitalnim uslugama (DSA).
Komisija je navela da je svesna da broj korisnika ChatGPT u EU premašuje zakonski prag od 45 miliona mesečno i da "trenutno procenjuje dostupne informacije, izjavila je portparolka Komisije na redovnom brifingu za novinare, preneo je Euraktiv.
OpenAI je saopštio da ChatGPT beleži prosečno 120,4 miliona mesečnih korisnika iz EU i to samo u okviru njegove funkcije za pretragu interneta, što je značajno iznad praga definisanog DSA regulativom.
Iako smatra da nezavisna regulatorna tela, uključujući i Regulatorno telo za elektronske medije (REM), troši mnogo novca, ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina za Newsmax Balkans kaže da je u aktuelnom političkom trenutku njegovo postojanje neophodno.
U toku su pripreme za 68. Međunarodni beogradski sajam knjiga koji će trajati od 25. oktobra do 2. novembra. Umesto o knjigama, trenutno se u javnosti više priča o tome ko od izdavača ne dolazi i zašto.
Veštačka inteligencija jedan je od vodećih razloga promena koje se dešavaju unutar obrazovnih sistema širom sveta. Njen uticaj na mlade i njihovo učenje postaje sve značajniji. Najveći problem je neznanje, smatra Nikola Marković iz Društva za informatiku Srbije.
Prema pravilima DSA, servisi koji se klasifikuju kao VLOP moraju da ispune stroža pravila i dodatne obaveze u pogledu transparentnosti, bezbednosti korisnika i upravljanja sadržajem. Ove obaveze primenjuju se na digitalne servise poput pretraživača, onlajn prodavnica i platformi za razmenu sadržaja, a svaka procena se vrši pojedinačno.
Funkcija pretrage aktivira se kada korisnik od četbota zatraži informacije sa interneta ili kada model sam odluči da pretraži veb u cilju davanja relevantnog odgovora, objašnjeno je iz kompanije za Euraktiv.
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
10:30
SIGNAL (R)
Američko-izraelska operacija "Epski gnev" eliminisala je vođu Islamske Republike ajatolaha Alija Hamneija. Večerašnja epizoda Signala analizira novu američku doktrinu vođenja rata kroz tehnološku dominaciju i zašto je Iran ostao bez saveznika. U emisiji govore Nil Ferguson sa Huver instituta i bivši savetnik za nacionalnu bezbednost predsednika SAD Herbert Makmaster.
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Član Upravnog odbora poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Dušan Nikolić najavio je nove blokade graničnih prelaza 14. aprila, zbog nerešenog problema dužine boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengen sporazuma.
Citizens of Serbia, North Macedonia, Bosnia and Herzegovina, Montenegro, and Croatia, who were evacuated from Israel, arrived in Belgrade around two o’clock after midnight on a special Air Serbia flight from Sharm El Sheikh, organized by the Government of Serbia and the Ministry of Foreign Affairs.
Izborna komisija u Knjaževcu po treći put je proglasila izbornu listu "Aleksandar Vučić - Knjaževac, naša porodica", nakon što je prva lista poništena zbog nedostataka, dok je drugo rešenje o proglašenju odbio Viši sud u Zaječaru, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Britanski investitor u nekretnine Semjuel Lids platio je 150.000 funti (oko 174.000 evra) da privatnim avionom napusti Dubai nakon što je deo iranskog drona pao na njegovu sedmosobnu vilu u Dubaiju.
Sedmi dan sukoba na Bliskom istoku. Izraelska avijacija pokrenula seriju žestokih napada na južno predgrađe Bejruta, NATO je pojačao nivo pripravnosti protivbalističke raketne odbrane.
Kako prepoznati razliku između duboke religioznosti i fanatizma i koliko je opasno kada politički sukobi počnu da se predstavljaju kao religijski? Kako će podela između sunita i šiita uticati na rasplet situacije na Bliskom istoku?
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da ruskim državljanima savetuje da se uzdrže od putovanja u, kako se navodi, "srpsku autonomnu oblast Kosovo", s obzirom na visok bezbednosni rizik.
Jačanje neprijateljstava širom Bliskog istoka dovelo je do značajnih migracija stanovništva, primoravši preko 330.000 ljudi na prisilno raseljavanje, uglavnom unutar sopstvenih zemalja, saopštila je Agencija UN za izbeglice (UNHCR).
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da je trenutna situacija na Bliskom Istoku direktna posledica erozije međunarodnog prava, za šta je optužila velike sile koje deluju jednostrano.
Rat u Ukrajini bio je izgovor za širenje panične atmosfere koja je zavladala Evropom. Nemačka je napravila ozbiljan zaokret u spoljnoj politici i napustila tradiciju kakvu pamtimo iz kraja šezdesetih, pa sve do devedesetih godina prošlog veka, rekao je u Sintezi diplomata Milovan Božinović.
Komentari (0)