Sve veća gužva u orbiti Zemlje

Iako se poslednjih godina u svetskim medijima najviše pominjala kompanija Space X, čiji je osnivač najbogatiji čovek sveta Ilon Mask, širom sveta 'kao pečurke' se pojavljuju nove kompanije za letove u svemir i lansiranje satelita.

18.11.2025. 09:20

Sve veća gužva u orbiti Zemlje
Foto: Tanjug/AP/NASA/Joel Kowsky

Space X je svakako i dalje lider na ovom polju u privatnom sektoru - njen projekat svemirskog interneta Starlink trenutno ima oko 8800 aktivnih satelita, a planirano je da u narednih par godina za brojka pređe i čitavih 10 hiljada.

Zanimljivo je i da je Starlink internet od skoro dostupan na teritoriji Kosova i Metohije, a da će ceo Balkan biti pokriven do kraja iduće godine

Slične planove ima i veliki konkurent Space X, kompanija Blue Origin, drugog američkog milijardera Jeffa Bezoasa, osnivača internet giganta Amazon. Njihova nova raketa New Glenn je dugačka skoro 100 metara, ima dve faze leta, i dizajnirana je za brzo postavljanje satelita o orbitu Zemlje.

Foto: AP/NASAIlustracija

Slično Falcon raketama iz Space X, i New Glenn se može koristiti više puta, što je glavni uslov za smanjenje cene samih svemriskih letova. Blue Origin učestvuje i u misiji Escapade američke svemirske agencije NASA, koja će u budućnosti proučavati magnetno polje Marsa.

Zanimljivo je i da Indija velikim koracima ulazi na tržište svemirskih letova. Njihova svemirska agencija ISRO već ima nekoliko različitih tipova raketa za slanje satelita u takozvanu. 'LEO' nisku orbitu, a razvija se i nova verzija SSLV (Small Satelite Launch Vehicle) za lansiranje minijaturnih CUBE satelita.

Ovakvi sateliti se najčešće koriste za naučna istraživanja, nadgledanje zemlje i terena, meteorologiju, snimanje morske obale, pa čak i u poljoprivredi.

Naučnici i astronomi već godinama kritikuju ovakva masovna lansiranja satelita, navodeći da to umnogome otežava posmatranja udaljenih galaksija sa Zemlje.

Takođe, to doprinosi i sve većoj količini svemirskog otpada kojeg čine delovi danas napuštenih starih satelita, delovi raketa koji ostaju nakon postavljanja svemirskih letelica, te delovi starih svemirskih stanica iz 70-ih i 80-ih godina.

Naučnici veruju da postoji najmanje 130 miliona delova ovakvog otpada, veličine od nekoliko centimetara do nekoliko metara.

Nedavno su se i kineski astronauti suočili sa oštećenjem njihove letelice Shenzhou-20 upravo od strane svemirskog otpada, dok je ona bila povezana sa svemirskom stanicom Tiangong, a što je odložilo i njihov povratak na Zemlju.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)