Podrška Zelenskom pala na 20,3 odsto, na početku mandata iznosila oko 80
Samo 20,3 odsto Ukrajinaca glasalo bi za ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na budućim predsedničkim izborima, ali, uprkos padu podrške, Zelenski ostaje pojedinačno najpopularniji kandidat, pokazalo je novo istraživanje agencije Info Sapiens.
Izvor: Info Sapiens
09.12.2025. 21:07
Foto: AP
Istraživanje je sprovedeno od 13. do 28. novembra, nekoliko dana nakon velikog korupcionog skandala u koji su bili umešani ljudi bliski predsedniku Ukrajine.
U oktobru, mesec dana pre izbijanja afere, podrška Zelenskom iznosila je 24,3 odsto.
U koju prodavnicu se najviše isplati otići? Građani to mogu lako da saznaju - na raspolaganju im je Nacionalni portal otvorenih podataka, gde su prikazane cene svih proizvoda iz 27 trgovinskih lanaca.
Na graničnom prelazu Batrovci tokom dana došlo je do spontane blokade nakon što su profesionalni vozači kamiona zaustavili saobraćaj u znak protesta. Kako navode, razlog okupljanja je višesatno čekanje na ulazak u EU, ali i, kako tvrde, praksа da pojedini vozači zaobilaze kolonu uz pomoć mita.
Rezultati ankete pokazuju da najveću popularnost ima Zelenski s 20,3 odsto, zatim ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji Valerij Zalužni i načelnik Glavne obaveštajne uprave Ukrajine Kirilo Budanov s 5,1 odsto. Bivši komandant ukrajinskih oružanih snaga, a sada ambasador u Velikoj Britaniji Valerij Zalužni zauzeo je drugo mesto sa 19,1 odsto, što je rast od tri procentna poena u odnosu na oktobar, prenosi Info Sapiens.
Skoro 24 odsto ispitanika nije dalo odgovor
Na trećem mestu je načelnik ukrajinske vojno-obaveštajne službe Kirilo Budanov sa 5,1 odsto podrške.
Čak 23,6 odsto ispitanih nije dalo odgovor. U hipotetičnom scenariju parlamentarnih izbora, 21,8 odsto građana podržalo bi još nepostojeću stranku koju bi predvodio Zalužni, dok bi stranka predsednika Zelenskog osvojila 11,5 odsto glasova. Istraživanje je sprovedeno telefonskim putem na uzorku od 1.000 građana starijih od 16 godina. Kada je 2019. preuzeo mandat predsednika, Zelenskog je podržavalo oko 80 odsto Ukrajinaca.
Foto: Tanjug/AP/Jacquelyn Martin
Do februara 2022. podrška je pala na 37 odsto, da bi nakon početka ruske invazije skočila na oko 90 odsto.
Anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS), sprovedena ranije ove jeseni, pokazala je da 60 odsto Ukrajinaca i dalje veruje Zelenskom, dok 35 odsto nema poverenja.
Isto istraživanje ukazuje da samo 25 odsto građana smatra da bi Zelenski trebalo da ostane na dužnosti nakon završetka rata.
Glupost,mista ne zavisi od predsjednika,odlučuju moćnici koji su i 94-e bili garant Budimpeštanskom sporazumom se je Ukrajini po veličini trebalo pripasti minimum 1000 nuklearki od 6000,kao i borbenih i oklopnih vozila,sve je garancijom od istih izgubila 94-e,istorija se ponavlja,na žalost vele Europe.
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li smo kao društvo izgubili meru – ili kontrolu? Da li je gojaznost stvar izbora ili bolest savremenog doba? Zašto dijete traju kratko, a kilogrami se vraćaju brzo? Za emisiju „Tražim reč“ govore nutricionista Branka Mirković, endokrinolog Tijana Dangubić i nutricionista Nađa Radonjić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Četvrti je dan sukoba na Bliskom istoku, otkako su u zajedničkoj akciji Izrael i SAD napale Iran. Kako je saopštila vojska, Izraelsko ratno vazduhoplovstvo pokrenulo je nove vazdušne napade na mete u Iranu i Libanu.
Odbor za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa objavio je video-snimke prošlonedeljnih saslušanja bivšeg američkog predsednika Bila Klintona i bivše državne sekretarke Hilari Klinton u okviru istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstajnu.
Opštinska izborna komisija u Smederevskoj Palanci proglasila je izbornu listu "Studenti Palanke", koja će na predstojeće lokalne izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
U zoni petlje najprometnijeg čvorišta u Beogradu Autokomande u toku su radovi koji će trajati do 24. maja. Zbog radova u ovom delu grada stvaraju se velike gužve, a kolone automobila postale su gotovo svakodnevica.
Avion Fly Dubai FZ 1107 iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sa 200 državljana Srbije sleteo je u Beograd. U jednom trenutku taj let bio je najpraćeniji na svetu. U toku je proces evakuacije srpskih državljana iz regiona Bliskog istoka.
Ambasador Islamske Republike Iran u Srbiji Mohamed Sadek Fazli izjavio je da trenutno Iranom vlada Privremeni savet, navodeći da novi vrhovni vođa još nije izabran, ali i da Amerikanci i Izraelci sabotiraju taj proces gađajući lokacije za koje misle da su mesta sastanaka.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da će Sjedinjene Američke Države prekinuti svu trgovinu sa Španijom, nakon što ta zemlja nije dozvolila američkoj vojsci da koristi njene baze za misije povezane sa napadima na Iran.
U toku je peti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Kako navodi izraelska vojska, gađani su ciljevi Hezbolaha u Bejrutu, dok je Iran krenuo sa napadima na mete u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio poručio je da će Sjedinjene Američke Države nastaviti snažne vojne udare na Iran, dok god Teheran odbija pregovore.
Skupština stručnjaka Irana izabrao je Modžtaba Hamneija, sina ubijenog ajatolaha Alija Hameneija, za narednog vrhovnog lidera, piše Iran International.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije, u saradnji sa PU Kikinda i Višim javnim tužilaštvom u Subotici, uhapsili su turskog državljanina T. I. (36) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Frustrirani i zabrinuti putnici tražili su danas letove sa Bliskog istoka i drugih regiona gde je širenje rata u Iranu zarobilo desetine hiljada ljudi, zatvorilo glavne aerodrome i prouzrokovalo masovna otkazivanja letova, javlja AP.
U velikoj međunarodnoj akciji usmerenoj protiv trgovine kokainom, uhapšeno je 16 osoba, među kojima i jedan visokorangirani član kriminalne mreže povezane sa ekvadorskim kartelom Los Lobos, dok su još četiri osumnjičena pozvana na ispitivanje.
Govoreći o atmosferi u Iranu, nakon napada Izraela i SAD, politički analitičar Miad Nakhavali istakao je za Newsmax Balkans da su građani uplašeni, naročito jer su neposredno pre rata održavani masovni protesti, što dodatno komplikuje trenutnu situaciju.
Komentari (1)
Jon
Glupost,mista ne zavisi od predsjednika,odlučuju moćnici koji su i 94-e bili garant Budimpeštanskom sporazumom se je Ukrajini po veličini trebalo pripasti minimum 1000 nuklearki od 6000,kao i borbenih i oklopnih vozila,sve je garancijom od istih izgubila 94-e,istorija se ponavlja,na žalost vele Europe.
pre 2 meseca
0 0 Odgovori