Peter Stano za Newsmax Balkans: Rusija će i dalje pokušavati da podriva evropske ambicije Moldavije
Dok je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u obilasku zemalja Zapadnog Balkana radi osnaživanja ekonomija država regiona, ali i proširenja Evropske unije, građani Moldavije su doneli odluku o pridruživanju referendumom.
Borba je bila izuzetno tesna između onih koji su zaokružili "da" (50,46 odsto) i onih koji su protiv evropske intergracije (49,54 odsto).
Mišljenje stanovnika Moldavije je podeljeno na pola. Proevropska strana je prevagnula pa će politika države da se vodi u tom smeru, ali se postavlja pitanje kakvu politiku moldavske vlasti treba da vode jer je druga polovina stanovništva protiv ulaska u Evropsku uniju.
Foto: AP/Vadim Ghirda
Redakcija Newsmax Balkans je kontaktirala glavnog portarola Evropske komisije za spoljnu politiku i bezbednost Petera Stanu kako bi dobila dodatne informacije o samom procesu pridruživanja nakon ove odluke građana Moldavije.
Peter Stano je potvrdio da su koraci samog procesa pristupanja Evropskoj uniji na neki način tehnički proces, gde je potrebno usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom.
"Sledeći koraci su veoma jednostavni, na moldavskim vlastima je, naravno, da održe konsenzus društva o ovoj evropskoj ambiciji i što je još važnije, da rade na svim neophodnim reformama i ispune sve neophodne kriterijume", istakao je.
Stano je naglasio da su prednosti za moldavski narod velike i da sve zemlje koje su potpisale Sporazum o pridruživanju dobijaju finansijsku pomoć i pre nego što postanu članice.
Ono što vidi kao izazov jeste politika Vlade Moldavije koja treba da uskladi obe - podeljene strane stanovništva, one proevropske i one proruske.
"Deo zadatka za vlasti u svakoj zemlji koja je kandidat, jeste da radi na konsenzusu u društvu, da to bude zajednički cilj, jer na kraju se radi o građanima, radi se o njihovoj budućnosti, tako da svakako Vlada ne može da uradi nešto protiv želja stanovništva. Evropska unija nije tako zamišljena, ona je tu za građane i oni su pokretačka sila EU, kao i integracije. Zato je volja građana veoma važna. Međutim, svako ima svoju ulogu: vlasti da objasne šta znači biti član Evropske unije, šta znači proći kroz ovaj proces pristupnih pregovora, zašto su reforme neophodne, jer reforme i promene u društvu i ekonomiji, nisu prisutne da zadovolje Brisel, one su tu da poboljšaju funkcionisanje privrede, državnih struktura i da donesu dobrobit ljudima", ističe Stano.
Portparol Evropske komisije Peter Stano apelovao je na sve učesnike samita BRIKS u Kazanju da iskoriste taj događaj da pozovu ruskog predsednika Vladimira Putina da prekine rat u Ukrajini.
Portparol Evropske komisije Peter Stano izjavio je da je na dnevnom redu runde dijaloga Beograda i Prištine u četvrtak u Briselu na nivou glavnih pregovarača potreba da "hitno počne primena Ohridskog sporazuma" i da se obe strane "konačno dogovore" oko napretka u dijalogu.
Prema onome što je dodao kao važan faktor u ovoj situacije jeste uticaj Rusije na stanovnike, ali na manipulativni način. Petar Stano smatra da je to jedan od većih izazova kako bi se izbegla politička podela građana.
"Rusija će sigurno nastaviti da pokušava da podriva demokratski sistem u Moldaviji, a takođe i evropske ambicije Moldavije. To smo videli ne samo uoči ovih glasova nedavno na referendumu i prvom krugu predsedničkih izbora, već Rusija to već duže vreme pokušava da uradi raznim sredstvima", kaže Stano.
Glavni portparol Evropske komisije je pojasnio da se svaki oblik demokratskog izražavanja stavova poštuje, pa će tako biti i u slučaju podeljenog naroda Moldavije.
Evropska komisija je pozdravila volju koja je izražena referendumom, a države koje su u procesu pridruživanja tek treba da donesu promene i konkretne odluke.
Šta znači izjava Sergeja Lavrova da NIS ne može biti nacionalizovan i sa kim Rusi pregovaraju? Bela kuća razmatra osnivanje novog saveza sa Rusijom, Kinom, Indijom i Japanom. Gde je tu Srbija? Gosti emisije Nikola Tomić i Robert Čoban Da li ćemo do kraja godine otvoriti Klaster 3 i šta je do sada urađeno? Naš gost biće ministar Nemanja Starović
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Kako izgleda kada se vratimo u vreme bez interneta, kada su dvorišta bila igrališta, a muzika devedesetih stvarala generaciju? Zašto nam se nostalgija tog perioda vraća u talasima i šta nam ona danas govori? Kako smo tada gledali na modu, zabavu i svakodnevicu, a kako ih doživljavamo sada? O fenomenu devedesetih, prenošenju tog fenomena na mlađe generacije, odrastanju u turbulentnoj Srbiji i sećanjima koja i dalje bude osmeh, za emisiju „Tražim reč“ govore stend-up komičar Filip Ugrenović, sociolog Jelena Radović, Lazar Antić – Big Lale, novinar Aca Trajković i pevač Nenad Knežević Knez.
Donor sperme koji je nesvesno nosio genetsku mutaciju koja dramatično povećava rizik od raka, postao je otac najmanje 197 dece širom Evrope, otkriva velika istraga. Među zemljama u kojima se njegova sperma koristila za začeće je i Srbija.
Rezultati ispitivanja keramičkih šolja na tržištu Srbije pokazuju prekomernu migraciju teških metala olova i kadmijuma, saopštile su organizacije Alternativa za bezbednije hemikalije iz Srbije i Arnika iz Češke.
Lider pokreta "Mi - snaga naroda" Branimir Nestorović ocenio je da posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Briselu služe da pokažu lojalnost, ali je sve ostalo "prazna retorika", dok bivši ambasador Srbije u EU Duško Lopandić smatra da "nikad nećemo ući u Evropsku uniju dok je ove vlasti".
Dvojica pripadnika organizovane kriminalne grupe ranjena su u pucnjavi u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, saopštilo je crnogorsko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Tajler Robinson (22), optužen za ubistvo američkog patriote Čarlija Kirka, pojavio se pred sudom u Juti, dok njegovi advokati insistiraju na daljem ograničavanju pristupa medija u ovom slučaju.
Magnum boca šampanjca Dom Perignon Vintage 1961, napravljena specijalno za kraljevsko venčanje princa Čarlsa i lejdi Dajane 1981. godine, nije prodata na aukciji u Danskoj, uprkos velikom interesovanju kolekcionara iz celog sveta.
Populacija Nemačke u procesu starenja mogla bi da se smanji za skoro 10 miliona ljudi, na oko 75 miliona do 2070. godine, kako generacija tzv. "bebi bumera" ustupa mesto mnogo manjim generacijama, saopštio je Statistički zavod Nemačke.
Nekadašnji ambasador Srbije u Nemačkoj Zoran Jeremić upozorava da Evropa prvi put ostaje između otvorenog protivnika Rusije i nepredvidljivog saveznika SAD. Smatra da se bez Vašingtona ne može okončati rat u Ukrajini, ali da joj upravo produženi sukob otvara prostor za vojno osamostaljenje.
Oko 40 odsto Francuza kupuje božićne poklone na kredit, a njih oko 60 odsto brine da bi njihov poklon mogao da deluje nedovoljno skupo, pokazuju rezultati najnovije ankete.
Komentari (0)