Administracija predsednika SAD Donalda Trampa započela je pripreme za radikalne promene u američkoj spoljnoj i pravosudnoj politici, uključujući moguće ukidanje finansiranja međunarodnih sudova i projekata koji su decenijama oblikovali procese na Balkanu, saznaje Newsmax Balkans.
Prema informacijama do kojih je došao Newsmax Balkans iz pouzdanih izvora bliskih Trampovoj administraciji, u Vašingtonu je već započet proces pripreme za jednu od najoštrijih promena u američkoj spoljnoj i pravosudnoj politici - potpuno ili drastično smanjenje finansiranja međunarodnih pravosudnih institucija.
Naši izvori ističu da su Sjedinjene Američke Države u proteklim decenijama uložile "više od 100 milijardi dolara" u međunarodne sudove, specijalizovana veća i različite pravosudne fondove širom sveta.
Nova administracija smatra da je taj model "prevaziđen", politički kompromitovan i finansijski neodrživ, posebno zato što su, kako tvrde, mnoge od tih institucija korišćene za spoljnopolitičke ciljeve prethodnih administracija.
Prema navodima visokih zvaničnika, u vrhu nove administracije postoji jasan stav: Amerika je na prvom mestu i "ne bi trebalo da se meša u unutrašnje probleme drugih država", posebno kada taj angažman košta američke poreske obveznike.
Foto: Tanjug/AP/Vincent Thian
Kako naš izvor navodi, finansiranje međunarodnih sudova moglo bi da bude u potpunosti obustavljeno, dok bi se novac preusmerio na unutrašnje američke prioritete.
Na udaru bi se, prema tim informacijama, našle i institucije koje su decenijama igrale ključnu ulogu na prostoru Balkana - specijalizovana veća na Kosovu, međunarodni pravosudni projekti u regionu i širi sistem podrške pravosuđu koji je u velikoj meri zavisio od američkih sredstava.
Sagovornik Newsmax Balkans ističe da je "vreme finansiranja političkih projekata prethodne administracije prošlo", te da će nova administracija Donalda Trampa pokušati da vrati punu kontrolu nad pravosudnim i spoljnopolitičkim mehanizmima.
Blinken i stari establišment – mehanizam spoljnopolitičkog pritiska
Izvor Newsmax Balkans navodi da se u Vašingtonu sve glasnije govori o ulozi bivšeg državnog sekretara Entonija Blinkena i širokog spoljnopolitičkog aparata koji je, kako tvrdi, godinama kreirao sistem političkog pritiska kroz sankcije, međunarodne pravosudne procese i mrežu uticaja.
Prema tim informacijama, Blinken je uvodio sankcije regionalnim liderima "koji nisu bili spremni da slede američke interese", čime je direktno oblikovao političke tokove van granica SAD. Pravne i sudske institucije, uključujući specijalizovana veća, bile su sastavni deo tog aparata.
Foto: AP/Luis M. AlvarezEntoni Blinken
Naši izvori ističu da je prethodna administracija, predvođena Blinkenom i ključnim figurama iz Bajdenovog spoljnopolitičkog kruga, godinama gradila kompleksan aparat političkog uticaja na Balkanu. Ti mehanizmi, prema njihovim rečima, često su bili oblikovani ličnim interesima, a ne objektivnim američkim nacionalnim prioritetima, što je, kako tvrde, ostavilo ozbiljan institucionalni nered.
Džek Smit - specijalni tužilac čije su optužnice postale političko oružje
U isto vreme, u fokusu promena nalazi se ime koje je poslednjih godina izazvalo izuzetnu političku buru - specijalni tužilac Džek Smit.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je u toku dobijanje dozvola za izgradnju gasnog interkonektora između Srbije i Severne Makedonije, da se građevinska dozvola očekuje polovinom sledeće godine a posle toga i početak izgradnje.
Ako ste se nadali snegu za Novu godinu, kako sada stvari stoje, na tu radost možete da zaboravite. Meteorolozi RHMZ Slobodan Sovilj i Nedeljko Todorović za portal Newsmax Balkans kažu da u poslednjem mesecu 2025. godine ne treba očekivati "pravo" zimsko vreme - duboki minus i sneg.
U američkoj javnosti je najpoznatiji po dva velika slučaja protiv Donalda Trampa: predmetu poverljivih dokumenata iz Mar-a-Laga i predmetu vezanom za 6. januar i navodno ometanje potvrđivanja izbornih rezultata.
Izvor blizak Trampovoj administraciji tvrdi da se upravo ovi procesi smatraju "ključnim primerima politički motivisanih napada". Nakon Trampove pobede, oba postupka su obustavljena - što je dodatno pojačalo uverenje da su procesi od početka bili politički, a ne pravni.
Visoki američki zvaničnik blizak Trampovom timu kaže za Newsmax Balkans da je Džek Smit postao centralna figura narativa o politički vođenim istragama protiv Trampa i simbol "lažne borbe starog establišmenta".
Zemljotres magnitude 4,7 stepeni Rihterove skale registrovan je tokom večeri u regionu Prizrena, sa epicentrom oko 20 kilometara jugoistočno od grada. Građani Vranja i u Skoplju prijavili snažno podrhtavanje tla.
Direktorka novinske agencije Tanjug i suvlasnica televizije K1 i agencije za komunikacije "Majo Public" Manja Grčić jednoglasno je izabrana za novu generalnu direktorku Radio-televizije Srbije, potvrdio je za portal Newsmax Balkans član Upravnog odbora RTS Branislav Klanšček.
Žizel Peliko, koja je tokom suđenja bivšem suprugu i desetinama muškaraca koji su je silovali dok je bila bez svesti postala globalni simbol hrabrosti, opisala je u meomoarima šok koji je doživela kada joj je policija prvi put pokazala snimke zločina, uporedivši sebe sa beživotnom krpenom lutkom.
Nobelov komitet saopštio je da je pozvao Iran da odmah oslobodi aktivistkinju za zaštitu prava žena i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu dolazi u Vašington sa jasnim ciljem da utiče na oblik mogućeg sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Između turskih poslanika vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) i opozicione Republikanske narodne partije (CHP) izbila je tuča tokom polaganja zakletve novog ministra pravde Akina Gurleka. Sednica u parlamentu je u više navrata prekidana.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će pitanje teritorija biti u fokusu naredne runde pregovora sa SAD, planirane za sledeću nedelju na američki zahtev.
Premijer Albanije Edi Rama izjavio je da će sudbina protesta Demokratske stranke te zemlje biti ispisana na izborima naredne godine sa još većim porazom nego na prethodnim.
Naftna kompanija Gaspromnjeft objavila je da je otkrila nalazište sa rezervama od 55 miliona tona nafte u ruskoj arktičkoj zoni Jamalo-neneckog autonomnog okruga.
Komentari (0)