Lukašenko oslobodio 123 zatvorenika, među njima dobitnik Nobelove nagrade za mir
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko oslobodio je 123 zatvorenika, uključujući dobitnika Nobelove nagrade za mir Alesa Bjaljackog i liderku opozicije Mariju Kalesnikavu, a taj potez usledio je nakon razgovora sa izaslanikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD), javlja Rojters.
Vašington se zauzvrat složio da ukine sankcije na beloruski potaš, ključnu komponentu đubriva u čijoj je proizvodnji Belorusija globalni lider.
Oslobađanje zatvorenika najveće je koje je Aleksandar Lukašenko odobrio od kada je administracija američkog predsednika Donalda Trampa počela razgovore sa beloruskim predsednikom, bliskim saveznikom ruskog predsednika Vladimira Putina.
Međunarodni olimpijski komitet (MOK) načinio je veliki korak ka reintegraciji Rusije i Belorusije u svetski sport, savetovanjem sportskih saveza da dozvole omladinskim timovima i sportistima iz tih zemalja da se takmiče sa punim nacionalnim identitetom, uključujući zastavu i himnu.
Okružni sud u Varšavi je, zbog sumnje da je izvršio sabotaže na poljskoj železnici, izdao evropski nalog za hapšenje ukrajinskog državljanina Aleksandra Kononova (39), i za njim je raspisana Interpolova crvena poternica, prenosi PAP.
Ales Bjaljacki jedan je od dobitnika Nobelove nagrade za mir 2022. godine, kao istaknuti beloruski aktivista za ljudska prava, koji se zauzimao za političke zatvorenike pre nego što je i sam to postao.
On je u zatvoru od jula 2021. godine.
Foto: Tanjug/AP Photo/Mindaugas Kulbis
Lukašenko je oslobodio i Mariju Kalesnikavu, liderku masovnih protesta koji su održani protiv njega 2020. godine. Flautistikinja, koja sada ima 43 godine, živela je 12 godina u Nemačkoj pre nego što je, kako je navela svojevremeno, neočekivano ušla u politiku.
Lukašenko je oslobodio i Viktara Babariku, bankara koji je uhapšen 2020. godine dok se pripremao da učestvuje na predsedničkim izborima.
Nije još jasno gde su oslobođeni zatvorenici upućeni nakon puštanja na slobodu.
U ranijim prilikama bi napustili Belorusiju preko Litvanije.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U drugoj epizodi serijala Put znanja vraćamo se na sam početak domaće inovatorske priče. U Muzeju nauke i tehnike obeleženo je 100 godina od prvog srpskog patenta – simbola vremena kada su ideje počele da dobijaju pravnu i društvenu vrednost. Autori izložbe, Dušan Petrović i Saša Šepec, predstavili su značaj ovog jubileja kroz priču o tome kako je sve počelo. Nakon toga odlazimo u Savez pronalazača Srbije, gde nam je predsednik Saveza, Željko Zdravković, predstavio ulogu Saveza, značaj pronalazaštva danas i načine na koje se neguje tradicija srpskih pronalazača. Na ovaj način povezujemo prošlost i sadašnjost, pokazujući da je pronalazaštvo i dalje deo našeg kulturnog i naučnog identiteta.
U novoj epizodi „Monaškog kuvara“ vodimo vas u manastir Čokešina, svetinju koja vekovima svedoči veru, molitvu i predanje. Donosimo duhovnu ispovest mati Ane, koja otkriva svoj put ka monaškom životu, i otkrivamo zašto vernici u ovaj manastir dolaze po blagoslov i lek - kozlac.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko smo spremni da priznamo da je, dok raspravljamo da li je 11. novembar Dan pobede ili Dan primirja, naše znanje o Velikom ratu minimalno i koliko će nam vremena trebati da tu grešku ispravimo? Ko su prijatelji koje ne smemo zaboraviti? Zašto imena kao što su Elsi Inglis, Džon Frotingam, Viljam Hantere, Ludvig Hiršfild moraju biti sastavni deo naše istorije? Za emisiju "Tražim reč" govorili su istoričar Velibor Vidić, pisac Dragan Milošević, istoričarka umetnosti dr Jasmina Ćirić, viši arhivista Međuopštinskog istorijskog arhiva Valjevo Vladimir Damnjanović i profesorka istorije Natalija Bukvić.
Ministarstvo prosvete razrešilo je Školski odbor beogradske Osnovne škole "Pavle Savić" i planira da uvede prinudnu upravu, rekao je za portal Newsmax Balkans roditelj učenika te škole Anđelko Petrović.
Darlеn Flor Dalmor Blek, abesinski izložbeni mačak iz Rusije, proglašen je najboljim mačkom u 2025. godini, objavila je Svetska federacija mačaka (World Cat Federation).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevu, po nalogu osnovnog javnog tužioca u Smederevu, odredili su zadržavanje do 48 časova S. C. (19) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su A. A. (43), zbog postojanja osnova sumnje da je učinio dva krivična dela, teška krađa i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Američka vojska se povukla iz baze Ajn Al Asad na zapadu Iraka i iračka armija je preuzela kontrolu na tom prostoru, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Bagdadu.
Američki predsednik Donald Tramp je, kao predsedavajući "Odbora za mir" u Pojasu Gaze, pozvao šefa turske države Redžepa Tajipa Erdogana da se pridruži tom odboru.
Sporazum između Evropske unije i latinoameričkog bloka Merkosur potpisan je u glavnom gradu Paragvaja Asunsionu, posle 25 godina pregovora, saopštila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da se Zapadna Evropa otvoreno priprema za rat sa Rusijom i ocenio da sednice Saveta EU sve više liče na ratne savete.
Najmanje 24 osobe su poginule, a 45 ljudi je povređeno u dve odvojene saobraćajne nesreće koje su se dogodile u Pakistanu, saopštili su lokalni zvaničnici.
U glavnom gradu Danske, Kopenhagenu, održan je protest protiv planova američkog predsednika Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad Grenlandom, koji je danska autonomna teritorija, a na skupu su učestvovale hiljade ljudi, prenosi Rojters.
Komentari (0)