(FOTO) Božić po gregorijanskom kalendaru: Prvo obeležavanje praznika u Vitlejemu od 2022, papa podsetio na siromašne
Rimokatolička crkva i svi hrišćani koji vreme računaju po gregorijanskom kalendaru slave Božić, najradosniji praznik kojim se obeležava rođenje Isusa Hrista.
Božić proslavljaju Rimokatolička crkva, protestantske, anglikanske i pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, uključujući Ukrajinu koja treći put obeležava Božić po gregorijanskom kalendaru, nakon zakona koji je ukrajinski predsednik potpisao u nastojanju da učini otklon od Rusije.
Simboli proslave Božića kod rimokatolika su jasle u kojima je Hrist rođen, jelka kao večno zeleno drvo i adventni venac.
Foto: ATAImages/F.S.
Običaj da se u crkve postave jasle, sa figurama koje dočaravaju siromašne uslove staje u kojoj je Hrist rođen, potiče iz 13. veka.
Takve jasle u svojim domovima danas imaju i vernici. U kućama vernika rimokatoličke crkve venac-advent je ispleten od slame i borovih grančica, ukrašen purpurnim vrpcama i ima četiri crvene sveće, zbog četiri nedelje posta, koje se pale jedna po jedna, svake nedelje uoči Božića.
Papa: Iskrivljena ekonomija navodi da ljude tretiramo kao robu
Papa Lav XIV istakao je u božićnoj propovedi na Badnje veče, da priča o Isusovom rođenju u štali, zbog nedostatka mesta u svratištu, podseća hrišćane da odbijanje pomoći siromašnima i strancima danas znači odbacivanje samog Boga.
Papa, koji je brigu o migrantima i siromašnima postavio kao ključne teme svog ranog pontifikata, rekao je da Isusovo rođenje pokazuje Božiju prisutnost u svakom čoveku, dok je predvodio svetu misu u Bazilici Svetog Petra, okupljajući više od 6.000 vernika unutar crkve.
"Na zemlji nema mesta za Boga ako nema mesta za čoveka. Odbiti jednog znači odbiti i drugog", poručio je papa.
Papa je citirao i bivšeg papu Benedikta XVI, koji je isticao da svet ne vodi računa o deci, siromašnima i strancima.
"Dok nas iskrivljena ekonomija navodi da ljude tretiramo kao običnu robu, Bog postaje poput nas, otkrivajući beskrajno dostojanstvo svake osobe", rekao je Lav XIV.
Rimokatolička crkva, protestantske i anglikanske crkve, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, proslavljaju Badnji dan i Badnje veče, najavljujući Božić, praznika rođenja Isusa Hrista.
Radovi u jednom stanu na Dedinju napravili su problem u celoj zgradi. Čak 11 stanova i 30 stanara više od mesec dana nema grejanje. Vlasnica spornog stana kaže da radove nije obavljala na svoju ruku, a stanari osporavaju njenu dokumentaciju i tvrde da za radove nije imala saglasnost.
Van bazilike, oko 5.000 ljudi pratilo je misu na ekranima Trga Svetog Petra, držeći kišobrane i noseći kabanice po jakoj kiši.
"Divim se vašoj hrabrosti i zahvaljujem što ste večeras ovde, čak i po ovakvom vremenu", rekao je papa okupljenima uoči početka mise.
Hiljade ljudi proslavile Badnje veče u Vitlejemu prvi put od 2022.
Hiljade ljudi okupile su se na Trgu Jaslica u Vitlejemu na Badnje veče, u prvom javnom obeležavanju od 2022. godine, nakon što je grad prethodnih godina otkazivao ili umanjivao praznične manifestacije iz poštovanja prema hiljadama poginulih u ratu u Gazi.
Porodice su ispunile trg dok se na njega ponovo postavljala velika božićna jelka, zamenivši ratnu jaslicu koja je prikazivala bebu Isusa među ruševinama i bodljikavom žicom, simbolizujući razaranja u Gazi, piše AP.
Obeležavanje je predvodio kardinal Pjerbatista Picabala, najviši katolički lider u Svetoj zemlji, koji je stigao u Vitlejem iz Jerusalima i pozvao na "Božić pun svetlosti".
Od početka izraelskog rata u Gazi, izraelske snage gotovo svakodnevno sprovode racije po Zapadnoj obali, pritvaraju hiljade Palestinaca i drastično ograničavaju kretanje između gradova.
Palestinci navode da pojačano prisustvo vojske, zatvaranje puteva i kontrolne tačke odvraćaju posetioce i paralizuju turistički sektor na kojem ekonomija Vitlejema u velikoj meri zavisi.
Većinu učesnika proslave činili su lokalni stanovnici, dok je broj stranih posetilaca bio mali.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
22 godine prošlo je od martovskog pogroma na KiM - u kojoj meri se posledice ovog događaja osećaju i dan danas? Kako odnosi velikih sila utiču na razvoj i intenzitet sukoba na Bliskom istoku? Gosti emisije biće Biljana Šahrimanjan Obradović i Slobodan Samardžija Srbija i NATO posle osam godina ponovo na zajedničkoj vežbi - sa kojim ciljem?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Bliski istok u novoj fazi eskalacije. : Izrael pokrenuo kopnenu operaciju na jugu Libana, dok se kao potencijalna nova tačka napetosti pominje Irak. Kriza oko Ormuskog moreuza dodatno potresa globalnu bezbednost. Američka upozorenja o veoma lošoj budućnosti za NATO dolaze u trenutku kada su podele unutar Unije dublje nego ikada. Da li Evropa danas ima snage za jedinstven odgovor ili se stari kontinent nalazi na ivici nove geopolitičke podele? Gosti Stava dana: prof. dr Slobodan Samardžić sa Fakulteta političkih nauka i Mijat Kostić iz Novog trećeg puta.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da Evropska unija u budućnosti neće uvoziti energente iz Rusije, najavljujući dalja pravna ograničenja na uvoz ruskog gasa i nafte.
Ministri spoljnih poslova Evropske unije pokazali su na sastanku u Briselu da za sada nemaju želju da prošire svoju pomorsku misiju na Bliskom istoku na Ormuski moreuz, izjavila je visoka predstavnica Unije za spoljnu i bezbednosnu politiku Kaja Kalas.
Sa više od 2.200 živih baštenskih mrava u prtljagu kineski državljanin Džang Kećun (27) pokušao je da se ukrca u avion na glavnom aerodromu u Najrobiju.
Akcije kompanije Meta su u porastu nakon vesti da firma planira da otpusti 20 odsto svoje radne snage kako bi nadoknadila velika ulaganja u veštačku inteligenciju (AI) i oslonila se na povećanje produktivnosti zahvaljujući AI.
Američki predsednik Donald Tramp izneo je svoje viđenje politike prema Iranu, iz Ovalnog kabineta, tvrdeći da je svojim potezima sprečio globalni sukob.
Komentari (0)