"Logičan sled događaja": Koji je stvarni razlog hapšenja Madura?
Hapšenje Nikolasa Madura u Venecueli odjeknulo je širom sveta, a posledice tog događaja mogu imati dubok uticaj na globalno tržište energije. Analitičar Ljubomir Đurić rekao je za Newsmax Balkans da je nafta jedan od okidača sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Venecuele.
"Svakako da je nafta jedan od razloga, ne možemo izuzeti geopolitički momenat. O tome su govorili mnogi američki zvaničnici, i sekretar Rubio, i sam predsednik Tramp. Govorili su o prisustvu Kine, Rusije, Irana, pokušajima da se u, kako oni kažu, 'američko dvorište', stvori neprijateljska država prema Americi, tako da to jeste još jedna od stvari", napomenuo je Đurić.
Prema rečima našeg sagovornika, mogli su se videti izgovori u vezi sa terorizmom, trgovinom narkoticima, ali energenti i geopolitički uticaj su ključni razlozi sukoba.
"Amerika nije tu samo da bi uzela naftu, već je važna kontrola tržišta, kontrola cena... To je najveće nalazište nafte na svetu, tako da kroz to i kroz sporazume koje je Tramp potpisivao na primer sa Evropskom unijom, gde se EU obavezala da kupuje američke energente, sada kada vidimo da su američke kompanije te koje će eksploatisati naftu u Venecueli, sada taj plan deluje mnogo realnije nego što je delovao ranije", istakao je Đurić u emisiji "Presek".
Analitičar je rekao da je Venecuela bila plodna za kineski i ruski uticaj, da se ima država u američkom dvorištu.
"Vrlo često se poredi ova situacija sa situacijom na Kubi iz Hladnog rata. Sa stanovišta interesa velikih sila, ovo je i logičan sled događaja", podvukao je naš sagovornik.
Printscreen: Newsmax BalkansLjubomir Đurić
Đurić je naglasio da je sada sve na Americi i podsetio da je Tramp rekao da će dok ne dođe do tranzicije vlasti Amerika biti ta koja će upravljati Venecuelom.
"Nismo dobili nikakav detalj ili nešto što bio nam dokazalo kako bi to funkcionisalo, koliko bi dugo trajalo, da li bi Tramp ili Rubio bili ti koji bi se bavili pitanjima koja su krucijalna za Venecuelu", pojasnio je analitičar.
Reakcije na hapšenje Madura
Dok jedni slave kraj Madurovog režima, drugi upozoravaju da bi posledice mogle biti dugoročne i destabilizujuće. Svet je ponovo podeljen - ne samo oko Venecuele, već i oko pitanja ko danas zaista odlučuje o sudbini država bogatih strateškim resursima.
Samo nekoliko trenutaka pre nego što je svet zakoračio u novu godinu, predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp, odgovarajući na pitanje o svojim planovima za 2026. godinu, kratko je poručio - mir na Zemlji. Kratko rečeno, ali izgleda i kratkog maha - samo nekoliko dana nakon toga usledili su napadi na Venecuelu i hapšenje dugogodišnjeg predsednika Venecuele Nikolasa Madura.
"Sjedinjene Države će privremeno upravljati zemljom dok se ne obezbedi bezbedna i odgovorna tranzicija vlasti. Ne želimo da se ponove greške iz prethodnih godina. Cilj je mirna promena, uz slobodu i pravdu za građane Venecuele, uključujući i one koji danas žive u Sjedinjenim Državama i žele da se vrate kući", rekao je Donald Tramp.
Ustavna komora Vrhovnog suda Venecuele naložila je da potpredsednica Delsi Rodrigez preuzme ulogu vršioca dužnosti predsednika države, u odsustvu Nikolasa Madura. Amerikanci od nje očekuju zaštitu svojih energetskih interesa, ali nije poznato da li će ona prihvatiti ulogu predsednice.
Veliki deo bezbednosnog tima nekadašnjeg predsednika Venecuele Nikolasa Madura poginuo je u američkoj raciji koja je dovela do njegovog hapšenja, izjavio je venecuelanski ministar odbrane, general Vladimir Padrino, u televizijskom obraćanju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su na sednici Saveta za nacionalnu bezbednost razmatrane tri teme na koje su doneti određeni zaključci, kao i da je situacija u svetu složena, da poredak Ujedinjenih nacija važi samo na papiru i da dominira pravo sile i pravo jačeg.
Ovaj postupak izazvao je snažne i duboko podeljene reakcije širom sveta. Dok Vašington ovu akciju predstavlja kao završetak autoritarnog režima i početak „nove faze stabilnosti“, veliki deo međunarodne zajednice upozorava da je reč o opasnom presedanu i grubom kršenju međunarodnog prava.
Ujedinjene nacije pozvale su na hitnu deeskalaciju i poštovanje suvereniteta Venecuele, dok su brojne evropske zemlje poručile da političke krize ne mogu biti rešavane vojnom silom. Ipak, najžešće reakcije dolaze iz zemalja članica BRIKSA, koje u ovom potezu vide mnogo više od borbe za demokratiju.
Kina je otvoreno osudila hapšenje Madura, nazivajući američku intervenciju primerom hegemonističke politike i mešanja u unutrašnje stvari suverenih država.
Kina je duboko šokirana i snažno osuđuje očiglednu upotrebu sile od strane SAD protiv suverene države i akcije protiv njenog predsednika. Kina se tome čvrsto protivi. Pozivamo SAD da se pridržavaju međunarodnog prava i ciljeva i principa Povelje UN i da prestanu da krše suverenitet i bezbednost drugih zemalja - saopšteno je na kineskoj nacinalnoj televiziji.
Foto: Tanjug/AP/Matias DelacroixNikolas Maduro
Slična poruka stiže i iz Moskve. Iz Kremlja smatraju da je reč o otvorenoj agresiji i upozoravaju da bi nasilna smena vlasti mogla da ima ozbiljne posledice po bezbednost čitavog regiona. Za njih, samo dijalog između građana Venecuele može doneti trajno rešenje političke krize. Brazil, kao ključna regionalna sila i član BRIKS, zauzeo je daleko oštriji stav
Predsednik Lula da Silva poručio je da se ne može prihvatiti praksa u kojoj velike sile samostalno odlučuju o sudbini drugih država, naglašavajući da Latinska Amerika ne sme ponovo postati prostor za geopolitičke eksperimente.
Indija je pozvala na uzdržanost i poštovanje međunarodnog prava, dok je Južna Afrika upozorila da ovakvi potezi dodatno produbljuju globalne podele između Zapada i ostatka sveta.Venecuela raspolaže najvećim dokazanim rezervama nafte na svetu, što dodatno pojačava tvrdnje da se iza intervencije SAD krije mnogo šira slika.
Tokom prethodnih godina, Kina i Rusija su kroz investicije i energetske sporazume značajno ojačale svoj uticaj u Venecueli, što je Vašingtonu predstavljalo ozbiljan strateški problem. Zato zemlje BRIKS ovaj slučaj ne posmatraju izolovano, već kao poruku svim državama koje pokušavaju da vode nezavisnu politiku van zapadnih okvira.
Već je deseti dan od kada je Izrael pokrenuo kopnenu operaciju u Libanu. Zašto se ušlo u novu fazu rata, kakvo je stanje na ratištu i gde je kraj? Gost Stava dana predsednik Instituta za promociju vladavine prava Veljko Rakić, a u program će se uključiti i bivši ambasador Srbije u Egiptu Radojko Bogojević.
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Kako rat u Iranu može uticati na Balkan i Evropu? Gost: nekadašnji šef crnogorske diplomatije i ambasador SR Jugoslavije u Rimu Miodrag Lekić.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Kako izgleda trenutak kada saznate da imate rak, a niste imali nijedan simptom i kako izgleda život posle dijagnoze koja menja sve? Koliko su osmeh i optimizam važan deo terapije? Kakvu snagu nose žene koje nisu odustale i koje su pobedile i kako iskustvo jedne može spasiti drugu ženu? Za emisiju “Tražim reč” govore pobednice Snežana Milković i glumica Vesna Stanković i predstavnica Udruženja “Budimo zajedno” Domina Spasić.
Policija je u Leskovcu, u saradnji sa kolegama u Sremskoj Mitrovici uhapsila N. K. (33), državljanina Severne Makedonije, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja i nepružanja pomoći licu povređenom u saobraćaju, koji je zbog povreda preminuo.
U saradnji Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu i Uprave kriminalističke policije Odeljenja za borbu protiv korupcije, uhapšen je B. C, osumnjičen da je kao zastupnik udruženja građana "Društvo i razvoj" zloupotrebom svog položaja oštetio budžet Grada Novog Sada za 2.530.000 dinara.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije pokrenulo je istragu spornog naloga na društvenoj mreži Fejsbuk pod nazivom "Ćerke i tate dopisivanje", za koji se sumnjalo da služi za neprimerenu komunikaciju između odraslih i maloletnih osoba.
Na predlog Osnovnog javnog tužilaštva u Pančevu sud je odredio do 30 dana pritvor I. S. (19) iz mesta Popović, osumnjičenom da je 22. marta u Dobrici nasrnuo na svog oca fizički i ubo ga nožem u nogu.
Evropske sile optužile su Rusiju da pomaže Iranu u targetiranju američkih snaga na Bliskom istoku, najavljujući da će to pitanje pokrenuti sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom na sastanku ministara spoljnih poslova G7 koji se održava u Francuskoj.
Portugalska biskupska konferencija katoličke crkve saopštila je danas da će 57 žrtava, koje su seksualno zlostavljali sveštenici, dobiti ukupno 1,6 miliona evra odštete.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da obustavlja napade na iranske energetske elektrane na deset dana na zahtev iranske vlade i rekao da razgovori sa Teheranom idu "veoma dobro", javila je agencija Rojters.
Iran je organizovao više od milion boraca za mogući kopneni sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, javlja iranska novinska agencija Tasnim dodajući da se među mladima u zemlji širi entuzijazam za učešće u odbrani južnih regiona zemlje.
Nagli skok cena goriva potresao je Nemačku, gde je dizel u samo nekoliko dana poskupeo i do 50 centi po litru, dok je benzin skuplji za 30 do 35 centi. Istovremeno, u Francukoj skok cena je znatno umereniji. Dizel je u ovoj evropskoj zemlji poskupeo između 25 i 35 centi, a benzin od 15 do 25.
Američki predsednik Donald Tramp kritikovao je saveznike u NATO zbog njihovog stava prema sukobima na Bliskom istoku, koji su počeli pre gotovo četiri sedmice napadima Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran.
Protok brodova kroz Ormuski moreuz drastično je smanjen i dnevno prolazi manje od pet tankera, što predstavlja pad od oko 95 odsto u odnosu na uobičajeni promet, prenela je agencija Tasnim.
Američko Ministarstvo pravde optužilo je kineskog državljanina i dvojicu američkih građana za krijumčarenje napredne AI tehnologije u Kinu, čime su prekršene izvozne zabrane SAD.
Komentari (0)