"Logičan sled događaja": Koji je stvarni razlog hapšenja Madura?
Hapšenje Nikolasa Madura u Venecueli odjeknulo je širom sveta, a posledice tog događaja mogu imati dubok uticaj na globalno tržište energije. Analitičar Ljubomir Đurić rekao je za Newsmax Balkans da je nafta jedan od okidača sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Venecuele.
"Svakako da je nafta jedan od razloga, ne možemo izuzeti geopolitički momenat. O tome su govorili mnogi američki zvaničnici, i sekretar Rubio, i sam predsednik Tramp. Govorili su o prisustvu Kine, Rusije, Irana, pokušajima da se u, kako oni kažu, 'američko dvorište', stvori neprijateljska država prema Americi, tako da to jeste još jedna od stvari", napomenuo je Đurić.
Prema rečima našeg sagovornika, mogli su se videti izgovori u vezi sa terorizmom, trgovinom narkoticima, ali energenti i geopolitički uticaj su ključni razlozi sukoba.
"Amerika nije tu samo da bi uzela naftu, već je važna kontrola tržišta, kontrola cena... To je najveće nalazište nafte na svetu, tako da kroz to i kroz sporazume koje je Tramp potpisivao na primer sa Evropskom unijom, gde se EU obavezala da kupuje američke energente, sada kada vidimo da su američke kompanije te koje će eksploatisati naftu u Venecueli, sada taj plan deluje mnogo realnije nego što je delovao ranije", istakao je Đurić u emisiji "Presek".
Analitičar je rekao da je Venecuela bila plodna za kineski i ruski uticaj, da se ima država u američkom dvorištu.
"Vrlo često se poredi ova situacija sa situacijom na Kubi iz Hladnog rata. Sa stanovišta interesa velikih sila, ovo je i logičan sled događaja", podvukao je naš sagovornik.
Printscreen: Newsmax BalkansLjubomir Đurić
Đurić je naglasio da je sada sve na Americi i podsetio da je Tramp rekao da će dok ne dođe do tranzicije vlasti Amerika biti ta koja će upravljati Venecuelom.
"Nismo dobili nikakav detalj ili nešto što bio nam dokazalo kako bi to funkcionisalo, koliko bi dugo trajalo, da li bi Tramp ili Rubio bili ti koji bi se bavili pitanjima koja su krucijalna za Venecuelu", pojasnio je analitičar.
Reakcije na hapšenje Madura
Dok jedni slave kraj Madurovog režima, drugi upozoravaju da bi posledice mogle biti dugoročne i destabilizujuće. Svet je ponovo podeljen - ne samo oko Venecuele, već i oko pitanja ko danas zaista odlučuje o sudbini država bogatih strateškim resursima.
Samo nekoliko trenutaka pre nego što je svet zakoračio u novu godinu, predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp, odgovarajući na pitanje o svojim planovima za 2026. godinu, kratko je poručio - mir na Zemlji. Kratko rečeno, ali izgleda i kratkog maha - samo nekoliko dana nakon toga usledili su napadi na Venecuelu i hapšenje dugogodišnjeg predsednika Venecuele Nikolasa Madura.
"Sjedinjene Države će privremeno upravljati zemljom dok se ne obezbedi bezbedna i odgovorna tranzicija vlasti. Ne želimo da se ponove greške iz prethodnih godina. Cilj je mirna promena, uz slobodu i pravdu za građane Venecuele, uključujući i one koji danas žive u Sjedinjenim Državama i žele da se vrate kući", rekao je Donald Tramp.
Ustavna komora Vrhovnog suda Venecuele naložila je da potpredsednica Delsi Rodrigez preuzme ulogu vršioca dužnosti predsednika države, u odsustvu Nikolasa Madura. Amerikanci od nje očekuju zaštitu svojih energetskih interesa, ali nije poznato da li će ona prihvatiti ulogu predsednice.
Veliki deo bezbednosnog tima nekadašnjeg predsednika Venecuele Nikolasa Madura poginuo je u američkoj raciji koja je dovela do njegovog hapšenja, izjavio je venecuelanski ministar odbrane, general Vladimir Padrino, u televizijskom obraćanju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su na sednici Saveta za nacionalnu bezbednost razmatrane tri teme na koje su doneti određeni zaključci, kao i da je situacija u svetu složena, da poredak Ujedinjenih nacija važi samo na papiru i da dominira pravo sile i pravo jačeg.
Ovaj postupak izazvao je snažne i duboko podeljene reakcije širom sveta. Dok Vašington ovu akciju predstavlja kao završetak autoritarnog režima i početak „nove faze stabilnosti“, veliki deo međunarodne zajednice upozorava da je reč o opasnom presedanu i grubom kršenju međunarodnog prava.
Ujedinjene nacije pozvale su na hitnu deeskalaciju i poštovanje suvereniteta Venecuele, dok su brojne evropske zemlje poručile da političke krize ne mogu biti rešavane vojnom silom. Ipak, najžešće reakcije dolaze iz zemalja članica BRIKSA, koje u ovom potezu vide mnogo više od borbe za demokratiju.
Kina je otvoreno osudila hapšenje Madura, nazivajući američku intervenciju primerom hegemonističke politike i mešanja u unutrašnje stvari suverenih država.
Kina je duboko šokirana i snažno osuđuje očiglednu upotrebu sile od strane SAD protiv suverene države i akcije protiv njenog predsednika. Kina se tome čvrsto protivi. Pozivamo SAD da se pridržavaju međunarodnog prava i ciljeva i principa Povelje UN i da prestanu da krše suverenitet i bezbednost drugih zemalja - saopšteno je na kineskoj nacinalnoj televiziji.
Foto: Tanjug/AP/Matias DelacroixNikolas Maduro
Slična poruka stiže i iz Moskve. Iz Kremlja smatraju da je reč o otvorenoj agresiji i upozoravaju da bi nasilna smena vlasti mogla da ima ozbiljne posledice po bezbednost čitavog regiona. Za njih, samo dijalog između građana Venecuele može doneti trajno rešenje političke krize. Brazil, kao ključna regionalna sila i član BRIKS, zauzeo je daleko oštriji stav
Predsednik Lula da Silva poručio je da se ne može prihvatiti praksa u kojoj velike sile samostalno odlučuju o sudbini drugih država, naglašavajući da Latinska Amerika ne sme ponovo postati prostor za geopolitičke eksperimente.
Indija je pozvala na uzdržanost i poštovanje međunarodnog prava, dok je Južna Afrika upozorila da ovakvi potezi dodatno produbljuju globalne podele između Zapada i ostatka sveta.Venecuela raspolaže najvećim dokazanim rezervama nafte na svetu, što dodatno pojačava tvrdnje da se iza intervencije SAD krije mnogo šira slika.
Tokom prethodnih godina, Kina i Rusija su kroz investicije i energetske sporazume značajno ojačale svoj uticaj u Venecueli, što je Vašingtonu predstavljalo ozbiljan strateški problem. Zato zemlje BRIKS ovaj slučaj ne posmatraju izolovano, već kao poruku svim državama koje pokušavaju da vode nezavisnu politiku van zapadnih okvira.
U prvom delu emisije GrađaNIN govorićemo o svetskoj temi broj jedan. Rat u Iranu i posledice koje može da ima po Srbiju. Odgovore tražimo od profesora Mihajla Kopanje. U drugom delu bavimo se pitanjima o kojima se ćutalo. Od sahrane Aleksandra Rankovića, samoubistava partizanki do novih skrnavljenja spomenika, odgovore tražimo od istoričarke Ljubinke Škodrić.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
Počela nova faza sukoba u Iranu. Da li je Trampu teže da vodi rat nego njegovim prethodnicima? O posledicama konflikta na Bliskom istoku za svet i posebno za Ukrajinu razgvaramo s Aleksandrom Mitićem iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U osmoj epizodi serijala Put znanja upoznajemo mladi, kreativni tim koji je osmislio jedinstven način da predstavi zanimljiva mesta širom regiona – kroz tematske pasoše posvećene svakoj destinaciji. U svakom pasošu nalaze se odabrane lokacije koje posetioci mogu obići, a za svaku od njih pripremljen je posebno dizajniran pečat. Tako se svaka poseta potvrđuje pečatom u pasošu, a putnici kroz sakupljanje pečata otkrivaju zanimljivosti, priče i duh mesta na autentičan i inspirativan način.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Sedmog dana sukoba na Bliskom istoku izraelska avijacija pokrenula je seriju žestokih napada na južno predgrađe Bejruta, dok je NATO pojačao nivo pripravnosti protivbalističke raketne odbrane.
Švedski tapetar bosansko-hercegovačkog porekla Frank Arnautović (57) ostao je zaprepašćen kada je na svom bankovnom računu iznenada video veliku svotu novca koja nije bila njegova. Najpre je stiglo 13.000 evra, a onda - oko 900.000.
Nemačka carina zaplenila je na aerodromu Lajpcig-Hale zub slona i rog nosoroga u prtljagu putnika iz Nigerije, saopštilo je Glavno carinsko odeljenje u Drezdenu.
Sjedinjene Američke Države su na dobrom putu da uspostave kontrolu nad iranskim vazdušnim prostorom, izjavila je portparolka Bele kuće Kerolajn Livit, i dodala da Vašington očekuje da će ciljevi SAD biti ostvareni za četiri do šest nedelja.
Ambasador Srbije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Vladimir Marić izrazio je zadovoljstvo što su uz pomoć Beograda i Ministarstva spoljnih poslova uspeli da organizuju let kojim se iz UAE evakusalo više od 260 građana Srbije, i naglasio da se novi polazak očekuje do kraja nedelje.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će Kuba "ubrzo da padne" i da će američka administracija, nakon sukoba sa Iranom, postaviti američkog državnog sekretara Marka Rubija da vodi posebnu politiku prema toj zemlji.
Vlada Islanda predložila je održavanje referenduma 29. avgusta o nastavku pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, preneo je javni servis RUV, citirajući reči ministarke spoljnih poslova Katrin Gunarsdotir.
Iran u ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama u ovom trenutku ne može odgovoriti u tehnološkom kontekstu, budući da su SAD pokazale superiornost, a ostali su u kvazi savezništvu sa Rusijom, prepušteno sami sebi, ocenio je stanje na Bliskom istoku vojni kapetan Nikola Lunić.
Komentari (0)