(FOTO/VIDEO) Najmanje 95 stradalih u poplavama u Valensiji, građani očajni: Bili smo zarobljeni kao pacovi
Broj žrtava poplava u istočnom španskom regionu Valensije porastao je na najmanje 95 osobe, saopštile su lokalne vlasti. Proglašena je trodnevna žalost.
Izvor: CNN, AP
30.10.2024. 07:40 >> 20:18
Foto: AP/Alberto Saiz
Službe hitne pomoći u Valensiji, gde su poplave pretvorile seoske ulice u reke i poremetile železnički i drumski saobraćaj u najgoroj prirodnoj katastrofi, koja je pogodila tu zemlju u poslednje vreme, potvrdile su broj mrtvih, naveo je AP.
"Pronađena su tela, ali iz poštovanja prema porodicama nećemo davati dodatne informacije", rekao je guverner Valensije Karlos Mazon.
On je pozvao ljude da ostanu kod kuća kako ne bi otežavali spasilačke napore, jer je vožnja putevima otežana zbog oborenog drveća i razbijenih vozila.
Horas muy complejas para familiares y desparecidos. En las próximas horas confirmaremos número de víctimas, ahora mismo aún es imposible poder ofrecer una cifra exacta. Estamos consternados. pic.twitter.com/YfAfvef8UX
— Carlos Mazón (@carlos_mazon_) October 30, 2024
Snimci iz grada Valensije pokazuju kako mutna voda plavi ulice, ruši zidove i nosi parkirane automobile.
Poplave su takođe prijavljene u i oko gradova Mursija i Malaga.
Foto: Tanjug/AP/Alberto Saiz
Oluja sa kišom u utorak je izazvala poplave u velikom delu južne i istočne Španije, a bujice vode pomešane s blatom prevrtale su vozila niz ulice zastrašujućom brzinom.
Policija i spasilačke službe koristile su helikoptere za spasavanje ljudi iz njihovih domova i automobila.
Vlasti su tokom noći prijavile nekoliko nestalih osoba, ali je jutro donelo šokantno saopštenje o desetinama koji su stradali u poplavama.
El Servei Meteorològic de Catalunya emet avís per temps violent (#avisosSMP) ⚠💡
➡ Dc 11:58 h - 13:57 h.
➡ Possibilitat de pedra de diàmetre > 2 cm, ratxes de vent > 25 m/s, esclafits i/o tornados o mànegues.
Više od 1.000 vojnika iz španskih jedinica za hitne slučajeve raspoređeno je u pogođenim područjima.
"To je je bio najgori dan u mom životu", rekao je gradonačelnik valensijskog grada Utiela, Rikardo Gabaldon za nacionalnu televiziju RTVE.
Foto: Tanjug/AP/Víctor Fernández
On je rekao da se nekoliko ljudi u tom gradu i dalje vodi kao nestalo.
"Bili smo zarobljeni kao pacovi. Voda je nosila automobile i kontejnere za smeće ulicama. Voda je porasla na tri metra", rekao je Gabaldon.
Brzi voz u kojem je bilo skoro 300 ljudi iskočio je zbog poplava iz šina u blizini Malage, a predstavnici železnice su saopštili da niko nije povređen.
Saobraćaj brzih vozova između Valensije i Madrida je prekinut, a prekinuto je i nekoliko prigradskih linija.
Vlada Španije osnovala je krizni komitet za pomoć u koordinaciji spasilačkih napora.
Kiša je u Valensiji prestala kasno, ali se predviđa da će oluja potrajati do četvrtka, saopštila je španska nacionalna meteorološka služba.
Španija se još oporavlja od teške suše koja je pogodila tokom leta, dok se iz naučnih krugova ocenjuje da su učestale epizode ekstremnih vremenskih prilika verovatno povezane sa klimatskim promenama.
Saučešće i podrška iz Srbije
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je saučešće narodu Španije, povodom polava koje su pogodile Valensiju.
"Izražavam najdublje saučešće povodom tragičnih posledica poplava koje su pogodile Valensiju. Srbija je solidarna sa narodom Španije u ovim teškim trenucima i spremna da pruži svaki vid podrške i pomoći", napisao je Vučić na svom nalogu na mreži X.
Premijer Miloš Vučević uputio je telegram saučešća predsedniku Vlade Kraljevine Španije Pedru Sančezu, uz breči da je Srbija u ovim teškim trenucima uz prijateljski narod Španije, baš kao što je Španija uvek bila uz Srbiju.
"Saosećam sa prijateljskim narodom Španije i vašom državom u ovoj tragediji. Porodicama nastradalih upućujem saučešće, a povređenima želim da se što pre oporave", dodao je Vučević.
1. Velika železnička nesreća u Španiji. Najmanje 39 ljudi poginulo, povređeno više od 150. Kako je došlo do nesreće, ko je zakazao i mogu li se takve stvari sprečiti? 2. Ko se i koliko užurbano priprema za predstojeće izbore? Da li je priča o izbornim uslovima nestala iz fokusa, i šta je zapravo fokus vlasti, a šta opozicije? Za jutranji program govore Zoran Đorđević, bivši ministar odbrane i Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove. 3. Zašto ponovo govorimo o lustraciji? Šta se desilo sa Zakonom o odgovornosti za kršenje ljudskih prava i zašto je on ostao samo mrtvo slovo na papiru? Gost emisije ''Otvori oči'', Čedomir Jovanović.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Godina dana od Trampovog povratka u Belu kuću- jednogodišnji mandat koji ne liči ni na jedan prethodni. Drugačiji povratak u odnosu na onaj iz 2016.- ne toliko euforičan, ali itekako glasan i optimističan prvenstveno po pitanju nacionalne strategije i po pitanju postizanja opšteg mira u svetu. Ali, da li je sve tako i u praksi, na terenu? Gosti Stava dana: istoričar Saša Adamović i Petar Ivić iz Pupin inicijative.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U zgradi Specijalnog suda u Ustaničkoj ulici u Beogradu izbio je požar, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans. Svi iz zgrade su evakuisani, povređenih osoba nije bilo, potvrđeno je iz MUP Srbije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su D. Ž. (18) iz Zrenjanina, jer su u stanu u kom je boravio pronašli oko 120 grama kokaina.
Vlasnik škole glume Miroslav Mika Aleksić, protiv koga se vodio krivični postupak zbog sumnje na silovanje i seksualno uznemiravanje, preminuo je u Beogradu u 74. godini.
Broj žrtava železničke nesreće u Adamuzu u Kordobi povećao se na 40, dok je 41 osoba hospitalizovana, od kojih je 12 na intenzivnoj nezi, saopštile su andaluzijske službe za hitne slučajeve.
Plaže na severu Sidneja su zatvorene nakon što je ajkula napala i teško povredila jednog mladića, što je treći napad ajkule na plažama u tom australijskom gradu za dva dana.
Japanska kompanija "Tokyo Electric Power Company Holdings" (TEPCO) saopštila je da odlaže restart svog nuklearnog reaktora na severozapadu Tokija, prvog od 2011. godine i katastrofe u Fukušimi, zbog kvara alarma kontrolnih šipki.
Rastuće tenzije između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država prešle su u nedelju na sportsku arenu kada je neko iz publike uzviknuo “Ostavite Grenland na miru“ dok se pevala američka himna tokom NBA utakmice.
Evropski parlament u Strazburu je, na početku svoje prve plenarne sednice u ovoj godini, minutom ćutanja odao poštu žrtvama železničke nesreće koja se dogodila u Španiji, kada je poginulo najmanje 40 osoba.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je norveškom premijeru Jonasu Garu Stereu da „više ne oseća obavezu da razmišlja isključivo o miru“, nakon što mu Norveški Nobelov komitet nije dodelio Nobelovu nagradu za mir.
Grok AI, model veštačke inteligencije koju koristi društvena mreža Iks, a iza kojih stoji najbogatiji čovek sveta Ilom Mask, poslednjih par meseci našla se u središtu brojnih kontroverzi
Američki predsednik Donald Tramp odbio je da otkrije planove i detalje u vezi sa eventualnim preuzimanjem kontrole nad Grenlandom, dodajući da će "100 odsto" uvesti carine evropskim zemljama ukoliko ne dođe do dogovora oko ostrva u sastavu Danske.
"Grenlanđani se ni danas u velikoj većini ne smatraju Dancima, a nijedna politička stranka ne želi da postanu deo Sjedinjenih Američkih Država", kaže novinar i publicista Tihomir Barbulović, objašnjavajući zašto ideja nezavisnosti Grenlanda jača decenijama uprkos pritiscima velikih sila.
Komentari (0)