Senat SAD pokrenuo proceduru za ograničenje Trampovih vojnih akcija prema Venecueli
Američki Senat usvojio je proces pokretanja proceduralnog glasanja za dvopartijsku rezoluciju kojom bi se predsedniku Sejdinjenih Američkih Država Donaldu Trampu ograničila upotreba vojne akcije protiv Venecuele bez prethodnog odobrenja Kongresa SAD.
Izvor: Tanjug
08.01.2026. 18:18
Foto: Tanjug/AP/Alex Brandon
To glasanje, kojim bi mu se zabranila upotreba vojne sile "u ili protiv Venecuele" otvara put za konačno izjašnjavanje Senata sledeće nedelje, za koje je potrebna prosta većina da bi bila izglasana.
Predlog je inicirao demokratski senator Tim Kejn iz Virdžinije, a kosponzori su republikanski senator Rend Pol iz Kentakija, demokratski senatori Adam Šif iz Kalifornije i lider manjine u Senatu Čak Šumer iz Njujorka.
Uz sve demokrate, rezoluciju je podržalo i pet republikanskih senatora- Tod Jang iz Indijane, Liza Murkovski sa Aljaske, Suzan Kolins iz Mejna, Rend Pol iz Kentakija i Džoš Houli iz Misurija.
Federalna operacija Službe za imigraciju i carinu SAD (ICE) u sredu u Mineapolisu završila se smrtnim ishodom pošto je pripadnik te službe upucao ženu koja je vozila automobil u glavu. Nakon toga došlo je do protesta u Mineapolisu, a poslate su i različite političke poruke.
Vanredna situacija proglašena je u Osečini, Loznici, Vladimircima, Krupnju, delu teritorije Prijepolja, Malom Zvorniku, Valjevu, dok su problemi sa snabdevanjem električnom energijom najizraženiji u Kolubarskom, Mačvanskom i delovima Zlatiborskog upravnog okruga.
Kejn je poručio da je Tramp, umesto da se bavi ekonomskim problemima građana, "započeo rat sa Venecuelom" koji je, kako je naveo, nepopularan, netransparentan i protivustavan.
"Ova vojna akcija je jasno nezakonita jer je naređena bez odobrenja Kongresa koje Ustav zahteva", rekao je Kejn.
Rend Pol, jedini republikanski kosponzor rezolucije, izjavio je ranije da je "bombardovanje prestonice i uklanjanje šefa države po svim definicijama rat".
Senatorka Suzan Kolins iz Mejna izjavila je da je u ovom trenutku neophodno aktivirati Zakon o ratnim ovlašćenjima, dok je senatorka Liza Murkovski sa Aljaske naglasila da Kongres mora da potvrdi svoju ustavnu ulogu.
Uoči glasanja, republikanski senator Džon Baraso pozvao je kolege da odbace rezoluciju, ocenivši da je hapšenje Madura bilo policijska, a ne vojna operacija.
"Ova mera ne čini Ameriku jačom, već slabijom i manje bezbednom", naveo je Baraso, ističući da predsednik ima ustavno pravo da hapsi optužene kriminalce.
Proceduralno glasanje otvara put za konačno izjašnjavanje Senata naredne sedmice, za koje je potrebna prosta većina i za koje se očekuje da prođe.
Iako bi mera morala da dobije saglasnost Predstavničkog doma i potpis predsednika, zbog čega su male šanse da postane zakon, ona, prema oceni NBC-a, šalje snažnu političku poruku Trampu i može da utiče na njegove buduće spoljnopolitičke poteze.
Glasanje predstavlja prvi ozbiljniji test spremnosti republikanaca da ograniče Trampovu upotrebu vojne sile, nakon hapšenja Madura.
Tramp je u međuvremenu nagovestio mogućnost slanja američkih kopnenih snaga u Venecuelu i uputio pretnje Iranu, Grenlandu i Kolumbiji, uz ocenu da je Kuba "na ivici pada".
Vazdušni i pomorski udari, kao i hapšenje Madura, izazvali su zabrinutost pravnih stručnjaka i zakonodavaca, uz optužbe da administracija Donalda Trampa vodi SAD u rat bez saglasnosti Kongresa.
Administracija, međutim, tvrdi da je operacija bila "sprovođenje zakona", a ne vojna akcija kao i da za nju nije bila potrebna kongresna saglasnost.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Da li je napadima Amerike i Izraela na Iran definitivno stavljena tačka pregovore o nuklearnom programu? Objavljen konačan spisak izbornih lista. Da li su predstojeći lokalni izbori ogledalo stanja u društvu i da li su izborne liste dovoljno transparentne? Gosti emsije biće Nebojša Obrknežev i Borislav Antonijević. 23 godine od ubistva prvog demokratski izabranog predsednika Vlade Zorana Đinđića. Kako je izgledao 12. mart 2003., a kako dani pre i posle njega? Gost emisije biće Milan Veruović.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Norveška policija uhapsila je trojicu muškaraca, tri brata iračkog porekla, u dvadesetim godinama osumnjičenih za teroristički bombaški napad nakon eksplozije ispred Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Oslu tokom noći između subote i nedelje, saopštili su lokalni zvaničnici.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne strane i Irana s druge svakodnevno košta turistički sektor Bliskog istoka oko 515 miliona evra, pokazuju procene Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC).
Američki Federalni istražni biro (FBI) upozorio je policiju u Kaliforniji da bi Iran mogao da uzvrati na američke napade lansiranjem dronova na Zapadnu obalu SAD, ali predsednik Donald Tramp je rekao da ga takvi potencijalni napadi ne zabrinjavaju.
Sa jednim listom pergamenta i 56 potpisa, Amerika je započela najveće političko putovanje u ljudskoj istoriji, rekao je predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp. Deklaracija o nezavisnosti potpisana je 1776. godine kada su se američke kolonije odvojile od Ujedinjenog Kraljevstva.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je jednoglasno da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posledice globalnih poremećaja u snabdevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je direktor te organizacije Fatih Birol.
Ormuski moreuz na Bliskom istoku neprohodan je od napada SAD i Izraela na Iran. Reč je o najprometnijem pomorskom kanalu za transport nafte kroz koji u normalnim okolnostima mesečno prolazi oko 3.000 brodova i oko 20 odsto svetske nafte.
Češki planinar preživeo je pad sa visine od oko 600 metara sa planine Risi, najvišeg vrha u Poljskoj, zadobivši samo lakšu povredu malog prsta, preneli su lokalni mediji.
Komentari (0)