Nemačka menja pravila igre: "Evropa u dve brzine" kao odgovor na SAD i Kinu
Nemački ministar finansija Lars Klingbajl založio se za koncept "Evropske unije u dve brzine", ističući da je Uniji potrebna dublja i brža sposobnost sprovođenja reformi u trenutku kada se suočava sa ozbiljnim ekonomskim i geopolitičkim izazovima.
Prema njegovim rečima, pojedine države koje su spremne i politički voljne da idu dalje u integracijama ne bi trebalo da budu blokirane sporim procesima odlučivanja koji zahtevaju saglasnost svih 27 članica.
Ideja podrazumeva da grupa zemalja može da napreduje u određenim oblastima poput fiskalne politike, investicija, odbrane, industrijskog razvoja i finansijske integracije, dok ostale države mogu da se priključe kasnije ukoliko to žele.
Klingbajl je naglasio da ovaj pristup ne znači razbijanje Evropske unije, već stvaranje fleksibilnijeg sistema koji omogućava brže reakcije u kriznim vremenima i jačanje konkurentnosti evropske privrede.
"Putevi Srbije" apeluju na sve učesnike u saobraćaju da budu posebno oprezni zbog toga što se prema najavi hidrometereološkog zavoda u pojedinim delovima zemlje očekuje kiša, dok se u brdsko-planinskim predelima očekuje susnežica i slab sneg.
Povod za ovu inicijativu je sve veći pritisak na ekonomiju EU, naročito u poređenju sa SAD i Kinom, koje donose odluke znatno brže i agresivnije, te investiraju u tehnologiju, energetiku i reformu industrije.
Prema podacima koje navodi Bloomberg, nemačka Vlada smatra da trenutni model konsenzusa unutar EU često dovodi do blokada, kašnjenja reformi i kompromisa koji slabe efikasnost zajedničkih politika. U tom kontekstu Berlin već vodi razgovore sa ključnim evropskim partnerima, uključujući Francusku, Italiju, Španiju, Poljsku i Holandiju, o stvaranju formata pojačane saradnje koji bi omogućio ubrzano donošenje odluka.
Evropska unija rizikuje gubitak industrijske baze
Cilj ovih razgovora je jačanje evropske konkurentnosti, produbljivanje jedinstvenog tržišta kapitala, unapređenje fiskalne koordinacije i povećanje ulaganja u odbranu i strateške tehnologije
Ideja "Evrope u dve brzine" nije nova i postojala je još tokom formiranja euro-zone devedesetih godina, ali sada dobija novu težinu zbog usporenog rasta u Nemačkoj i drugim velikim ekonomijama EU.
Prema ocenama nemačkog ministarstva finansija, bez strukturnih reformi, Evropska unija rizikuje gubitak industrijske baze i smanjenje političkog uticaja na svetskoj sceni.
Foto: AP/Virgina Mayo
Klingbajl smatra i da bi fleksibilnija integracija novih zemalja omogućila bržu realizaciju zajedničkih projekata, posebno u oblastima gde već postoji saglasnost među vodećim članicama. Istovremeno, nemački zvaničnici ističu da nijedna država ne bi bila isključena iz Evropske unije, niti primorana da učestvuje u dubljim integracijama.
Ipak, ovaj predlog Berlina izaziva zabrinutost među manjim članicama koje strahuju da bi mogle biti marginalizovane i ostavljene po strani u procesu donošenja ključnih odluka. Evropska komisija za sada zvanično ne podržava niti odbacuje ovu ideju, ali naglašava da postojeći ugovori već omogućavaju mehanizme pojačane saradnje.
Evropski analitičari ocenjuju da nemačka inicijativa predstavlja signal promene političkog razmišljanja u Berlinu, koji je decenijama insistirao na jedinstvu i sporom konsenzusu, ali sada sve otvorenije prihvata model diferencirane integracije.
U praksi, uspeh koncepta "Evrope u dve brzine" zavisiće od političke volje najvećih ekonomija, reakcije manjih država i spremnosti institucija EU da prilagode postojeće mehanizme.
Ako se sprovede, ovaj model mogao bi značajno da promeni način funkcionisanja Evropske unije, ubrza reforme i ojača njenu globalnu poziciju, ali i da otvori nova pitanja o ravnoteži moći i dugoročnoj koheziji evropskog projekta.
Da li smo zaista povezani ili samo umreženi? Zašto mladi, uprkos stalnoj komunikaciji, sve češće osećaju prazninu? Da li rad od kuće dodatno udaljava jedne od drugih? Odgovore o usamljenosti, poverenju i odnosima u savremenom društvu tražimo od psihološkinje Snežane Anđelić.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Zašto BHANSA mjesecima ignoriše zahtjeve Parlamenta da dostavi finansijske izvještaje, koliki je uticaj političkih i porodičnih veza na upravljanje agencijom koja kontroliše vazdušni prostor i stotine miliona maraka - pitamo Šemsudina Mehmedovića, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i inicijatora zahtjeva za javno saslušanje BHANSA-e. Tonći Janović, poslanik PES- a i član skupštinskog odbora za ekonomiju analizira šta još može Vlada da uradi kako bi spriječila divljanje cijena goriva. Po prvi put u Makedoniji, svi administrativni službenici obuhvaćeni su kolektivnim ugovorima - za ukupno 59 institucija, kao i celo sudstvo i javno tužilaštvo predviđeno je povećanje plata za 40% u naredne dve godine. O tome razgovaramo sa profesorom radnog prava Lazarom Jovevskim.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će svoju vojnu misiju u Iranu završiti "vrlo brzo", da su do sada postignute "ubedljive pobede", ali da će Sjedinjene Američke Države "izuzetno snažno" udariti Iran u naredne dve do tri nedelje.
Američki predsednik Donald Tramp zapretio je da će SAD prekinuti da snabdevaju oružjem Ukrajinu ukoliko evropski saveznici odbiju da se pridruže "koaliciji voljnih" za deblokadu Ormuskog moreuza, javlja Financial Times, pozivajući se na izvore.
Pokušaji spasavanja grbavog kita nasukanog u Baltičkom moru kod Vismara biće obustavljeni, jer stručnjaci procenjuju da je životinja previše iscrpljena i bolesna da bi preživela.
Nemačko Savezno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv muškarca Martin S. (49) osumnjičenog da je putem Darkneta pozivao na ubistva političara i javnih ličnosti i prikupljao novac za te svrhe, saopšteno je, uz navode da su među potencijalnim metama bili i najviši državni zvaničnici.
Posle zatvaranja Ormuskog moreuza, zaustavljen je izvoz ne samo nafte, gasa i đubriva, već i helijuma s Bliskog istoka. Ovaj gas ulazi u sastav brojnih proizvoda i tehnologija, uključujući čipove neophodne za razvoj računara, pametnih telefona, električnih automobila i veštačke inteligencije.
Belgijski sud u sredu je doneo presudu prema kojoj Poljska i Rumunija moraju da preuzmu i plate vakcine protiv bolesti kovid-19 od američkog farmaceutskog proizvođača Pfizera. Ukupna vrednost naručenih vakcina iznosi 1,9 milijardi evra (2,2 milijarde dolara).
Komentari (0)