Trampova administracija potrošila 40 miliona dolara da deportuje 300 migranata u treće zemlje
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa potrošila je više od 40 miliona dolara da deportuje oko 300 migranata u treće zemlje sa kojima nisu imali nikakve veze, deleći milione dolara u paušalnim transferima stranim vladama bez sistema za praćenje kako je novac korišćen.
Izvor: Tanjug
13.02.2026. 18:47
Foto: Tanjug/AP/Evan Vucci
To je pokazao najnoviji izveštaj jednog od odbora Senata.
Prema podacima Odbora za spoljne poslove Senata, koji zastupaju demokrate, prosečan trošak je iznosio oko 133.333 dolara po deportovanoj osobi, preneo je Tanjug pisanje Blumberga.
U Ruandi, koja je primila sedam deportovanih, ukupni troškovi su dostigli oko 1,1 milion dolara po osobi, navodi se u izveštaju.
Generalni direktor američke televizije Newsmax Kristofer Rudi tokom posete Karakasu pohvalio je američkog predsednika Donalda Trampa, nazivajući ga "novim velikim oslobodiocem“.
Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Venecuele su izvanredni, a saradnja sa privremenom predsednicom Venecuele Delsi Rodrigez je veoma dobra, saopštio je američki predsednik Donald Tramp.
Izveštaj senatskog odbora opisuje troškove Trampove kontroverzne politike o slanju stranih državljana u zemlje koje nisu njihove matične.
Bela kuća tvrdi da je ova metoda neophodna za uklanjanje kriminalaca bez dokumenata čije matične zemlje neće da ih prime, navodi Blumberg.
Imigracione grupe, koje su osporile ovu praksu na sudu, navele su da takva praksa ima širok spektar posledica po strane državljane koji su u opasnosti da budu poslati u nepoznate zemlje sa malo, ako uopšte ikakve, mogućnosti da se bore protiv toga.
Jedan američki zvaničnik rekao je osoblju odbora Senata u privatnom razgovoru da je program bio zamišljen kao strategija zastrašivanja i skupa mera odvraćanja, usmerena na pritisak na migrante da odustanu od zahteva za azil, navodi se u izveštaju.
Zvaničnik je naveo da su destinacije poput Palaua, ostrvske države u Pacifiku, ili Esvatinija, kraljevine u južnoj Africi, delimično odabrane da bi se signaliziralo da migranti mogu da budu poslati na udaljene lokacije daleko od kuće.
Najveći deo novca otišao u Ruandu i Ekvatorijalnu Gvineju
Najveći deo novca otišao je u pet zemalja, a to su: Ekvatorijalna Gvineja, Ruanda, El Salvador, Palau i Esvatini, koje su zajedno dobile 32 miliona dolara.
Kako se navodi, sredstva su direktno prebačena stranim vladama, a ne preko trećih strana, partnera u implementaciji. Stejt department nije koristio spoljne revizore da prati kako se novac troši, ukazali su autori izveštaja.
Ekvatorijalna Gvineja, koja je na 172. mestu od 182 zemlje na indeksu korupcije Transparensi internešenela, dobila je 7,5 miliona dolara, što je više od ukupne američke strane pomoći pružene toj zemlji tokom prethodnih osam godina, navodi se u izveštaju.
Foto: Tanjug/AP/Tony Gutierrez
U izveštaju su detaljno opisani konkretni primeri u kojima su migranti poslati u zemlje daleko od svoje matične države.
Jedan meksički državljanin je, na primer, avionom prebačen u Južni Sudan, po procenjenoj ceni od 91.000 dolara po osobi, uključujući smeštaj u američkoj vojnoj bazi u Džibutiju. Vraćen je u Meksiko nedeljama kasnije, a predsednica Klaudija Šajnbaum je rekla da njena vlada nije bila obaveštena o deportaciji.
Nadalje se ističe u izveštaju da je jedan državljanin Jamajke poslat u Esvatini, uz trošak od preko 181.000 dolara, uprkos tome što je imao nalog za deportaciju na Jamajku. Nekoliko nedelja kasnije, SAD su ponovo platile njegov avionski prevoz kući, a zvaničnici Jamajke su rekli da nisu odbili njegov povratak.
Portparol američkog Ministarstva za unutrašnju bezbednost nije se za sada oglasio povodom izveštaja odbora Senata.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U desetoj emisiji serijala Put znanja govorimo o predmetima koje svakodnevno koristimo, a koji, iako deluju bezazleno, mogu sadržati supstance potencijalno štetne po zdravlje. Kroz stručno vođene razgovore otkrivamo gde se ovi rizici najčešće nalaze i kako se ispoljavaju u praksi. Razumevanjem hemije naše svakodnevice stičemo mogućnost da pravovremeno reagujemo i donosimo informisane, odgovorne odluke koje direktno utiču na naše zdravlje i životnu sredinu.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Postoji li veza između digitalnog nasilja i ulaska maloletnih lica u kriminal? Kako izbeći zamke društvenih mreža koje su postale idealan prostor za vrbovanje mladih? Šta se krije u algoritmima digitalnog sveta? Čine li tehnološke kompanije dovoljno da zaštite maloletnike? Za emisiju “Tražim reč“ govore direktorka Udruženja “Globalna bezbednost“ Milica Mladenović, predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Dejan Milutinović i Ivan Miletić iz Udruženja Zaustavljači zločina.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
U desetoj epizodi jedine emisije koja vam plaća da putujete, Dušan vas posle prelepog Pariza, vodi u svetski epicentar mode i dizajna... Milano! "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" vas premešta iz jednog centra Evrope u drugi.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U narednih sedam dana litar benzina koštaće 186 dinara, dok će cena evrodizela biti 208 dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
U saradnji Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu i Uprave kriminalističke policije Odeljenja za borbu protiv korupcije, uhapšena je R. Ž, bivša direktorka Centra za socijalni rad (CSR) opštine Stara Pazova, pod sumnjom da je zloupotrebom oštetila budžet Srbije za više od 1,5 miliona dinara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je povodom kritika u pojedinim medijima da je "Srbija fabrika naoružanja Izraela" da su nam prijatelji i Izraelci i Arapi i da neće to ni da komentariše, kao i da će nove rakete Vojske Srbije biti predstavljene oko Vidovdana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je na predizbornom skupu liste "Aleksandar Vučić – Aranđelovac, naša porodica" u Aranđelovcu da će biti zadovoljan samo ako SNS ubedljivo pobedi na izborima 29. marta u svih deset lokalnih samouprava, pozvavši građane da ujedinjeni izađu na glasanje.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je američka vojska izvela, kako je naveo,"jedno od najmoćnijih bombardovanja" na iransko ostrvo Harg, ali da iz pristojnosti nije uništio naftnu infrastrukturu. Centralna komanda SAD objavila video napada na ciljeve na ostrvu.
Desetine hiljada glasačkih listića za lokalne izbore u Nici oštećeno je zbog obilne kiše tokom noći i jutra, ali prvi krug glasanja, zakazan za nedelju, neće biti odložen jer su hitno naručena nova štampanja, saopštile su lokalne vlasti i prefektura departmana Primorski Alpi.
Američki Federalni istražni biro (FBI) saopštio je da će pucnjavu na Univerzitetu Old Dominion u Virdžiniji tretirati kao potencijalni teroristički čin, nakon što je otkriveno da je napadač ranije bio osuđen zbog pokušaja pružanja materijalne podrške terorističkoj organizaciji ISIS.
Francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je Izrael da pokrene direktne razgovore sa Libanom i ponudio da Pariz bude domaćin pregovora o primirju, dok mediji prenose da je ranjen jedan od pripadnika Misije Ujedinjenih nacija u Libanu.
Američki predsednik Donald Tramp objavio je na društvenim mrežama da će mnoge zemlje, posebno one koje su pogođene pokušajem iranske blokade Ormuskog moreuza, poslati ratne brodove da zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama sačuvaju plovni put kroz Ormuski moreuz otvorenim i bezbednim.
U trećoj nedelji masovne američko-izraelske operacije protiv Irana, sukob je eskalirao na najviši nivo od 1979. godine. SAD i Izrael izveli su preko 2.000 udara uništivši veliki deo iranske infrastrukture, dok je Iran zatvorio Ormuski moreuz i odgovarao raketama na američke baze i izraelske gradove.
Sukob Izraela i SAD i Irana na Bliskom istoku ušao je u treću nedelju. SAD i Izrael nastavljaju da gađaju Iran, dok snage Islamske republike uzvraćaju napadima na izraelske gradove i američke baze u regionu.
Od početka rata sa Iranom 28. februara, poginulo je 13 američkih vojnika, među kojima je i majka dvoje dece iz Minesote, student iz Ajove i jedan stanovnik Floride koga porodica pamti kao "dušu zabave", saopštio je Pentagon.
Generalni tužilac Ujedinjenih Arapskih Emirata, Hamad Saif al Šamsi naredio je hapšenje deset stranih državljana različitih nacionalnosti, zbog deljenja snimaka napada dronova na društvenim mrežama, za koje je navedeno da sadrže obmanjujuć i izmišljen sadržaj, a da su neki napravljeni uz pomoć AI.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je američka vojska izvela, kako je naveo,"jedno od najmoćnijih bombardovanja" na iransko ostrvo Harg, ali da iz pristojnosti nije uništio naftnu infrastrukturu. Centralna komanda SAD objavila video napada na ciljeve na ostrvu.
Komentari (0)