Rubio: SAD i Evropa stvorene da budu zajedno, Vašington spreman da predvodi "restauraciju" svetskog poretka
Foto:Tanjug/AP/Alex Brandon
Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio izjavio je na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji da su SAD i Evropa "stvorene da budu zajedno" i poručio da je Vašington spreman da predvodi "restauraciju" svetskog poretka.
Izvor: Tanjug
14.02.2026. 10:13
On je naglasio da SAD žele da "Evropa bude snažna", a još više da "Evropa može da opstane", dodajući da SAD znaju da sudbina Evrope nikada neće biti izolovana od američke i da će SAD "uvek biti dete Evrope".
"Ne želimo da naši saveznici budu slabi, jer to slabi nas. Želimo saveznike sposobne da se brane kako nijedan protivnik nikada ne bi došao u iskušenje da testira našu kolektivnu snagu", rekao je Rubio.
Kako je istakao, SAD ne žele da stvaraju podele, veća da revitalizuju staro prijateljstvo i obnove veliku civilizaciju ljudske istorije.
"I iako smo spremni, ako treba, da delujemo sami, radije bismo, i nadamo se da ćemo, da delujemo sa vama, našim prijateljima ovde u Evropi", poručio je.
"Opasna zabluda posleratnog trijumfa"
Rubio je, takođe, upozorio da posleratni trijumf stvara "opasnu zabludu", naglasivši potrebu za jačanjem savezništva i hitnom reformom međunarodnih institucija.
Foto: Tanjug/AP/Michael Probst
Istakao je da Ujedinjene nacije nisu igrale "praktično nikakvu ulogu" u rešavanju sukoba.
Govoreći na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, Rubio se osvrnuo na njen istorijski kontekst iz 1963. godine, kada je kontinent bio podeljen između komunizma i slobode, preneo je "Gardijan".
"Danas se ovde okupljamo kao članovi istorijskog saveza, saveza koji je spasao i promenio svet. Kada je ova konferencija počela 1963. godine, bila je, zapravo, na kontinentu koji je bio podeljen sam protiv sebe. Linija između komunizma i slobode prolazila je kroz srce Nemačke", rekao je on.
Dodao je da u to vreme pobeda nije bila izvesna, ali je sve pokretao zajednički cilj.
"Borili smo se ne samo protiv onoga što smo odbacivali, već i za ono što smo želeli da stvorimo", dodao je državni sekretar SAD.
Rubio je kritički ocenio euforiju posleratnog trijumfa.
"Došli smo u opasnu zabludu da je svaka nacija sada liberalna demokratija, da će trgovinske veze zameniti nacionalni interes i da ćemo živeti u svetu bez granica. To je ignorisalo ljudsku prirodu i lekcije iz više od 5.000 godina istorije i skupo nas je koštalo", kazao je Rubio.
Migracije, suverenitet i reforma UN
On je naglasio da SAD ne žele da saveznici "racionalizuju narušeni status kvo", već da se suoče sa izazovima i obnove svoje sposobnosti.
"Želimo saveznike sposobne da se brane sami, koji poštuju svoju kulturu i nasleđe i zajedno sa nama brane zajedničku civilizaciju. Ne tražimo da budemo čuvari kontrolisanog pada Zapada", naglasio je.
Foto: Tanjug/AP/Alex Brandon
Rubio je posebno upozorio na deindustrijalizaciju i masovne migracije kao ključne rizike za Evropu.
"Ovo nije ksenofobija. Ovo je fundamentalni čin nacionalnog suvereniteta. Neuspeh da zaštitimo granice ugrožava koheziju društava i budućnost civilizacije", poručio je državni sekretar SAD.
Takođe je pozvao na hitnu reformu Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih tela.
On je istakao da stare međunarodne organizacije ne treba raspustiti, već one treba da se hitno obnove i reformišu kako bi se suočile sa novim izazovima.
Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Beranama odredilo je zadržavanje do 72 sata punoletnom M. K. i maloletnicima E. K. i A. K, osumnjičenim za krivično delo prinude.
"UN imaju ogroman potencijal, ali su pokazale nemoć u rešavanju ratova u Gazi i Ukrajini. Ne možemo da dozvolimo da oni koji prete našim građanima koriste međunarodno pravo da se sakriju", istakao je Rubio.
Istorijske veze, NATO i aktuelna pitanja
On je podsetio na kulturne i istorijske veze SAD i Evrope, navodeći velikane kao što su Mocart, Betoven, Dante, Šekspir, Mikelanđelo, Bitlsi i Sikstinska kapela, naglašavajući značaj zajedničke civilizacije za budućnost.
"Zajedno smo napravili greške, sada zajedno dugujemo našim narodima da se suočimo s njima i krenemo napred", kazao je Rubio.
On je naglasio da "kraj transatlantske ere nije ni cilj ni želja SAD", ističući duboke istorijske i kulturne veze između Evrope i Amerike.
"Za nas Amerikance, naš dom možda jeste na zapadnoj hemisferi, ali mi ćemo uvek biti dete Evrope", rekao je on, podsećajući na zajedničku istoriju, uključujući ulogu evropskih doseljenika u oblikovanju Sjedinjenih Američkih Država.
Foto: Tanjug/AP/Michael Probst
Rubio je detaljno oslikao veze SAD i Evrope, podsećajući da američka istorija počinje sa italijanskim istraživačem, nastavlja se kroz prve kolonije koje su izgradili engleski doseljenici, oblikovali su je Škoti i Irci, a nemački farmeri "unapredili su kvalitet američkog piva".
Rubio je naveo i NATO saveznike, ističući zajedničke žrtve na frontu i naglasio da SAD žele da "ucrtaju put za novi vek prosperiteta" u partnerstvu sa Evropom.
Pitanje Ukrajine, odnosi sa Kinom
Tokom sesije pitanja i odgovora, Rubio je rekao da su razgovori o Ukrajini "suženi", ali da najteža pitanja još nisu rešena.
On je odbacio pretpostavku da Rusija nije zainteresovana za pregovore, navodeći da SAD i Evropa nastavljaju da testiraju moguće uslove prihvatljive za Kijev.
"Cilj je pravedno i održivo pregovaračko rešenje, dok paralelno delujemo sankcijama i drugim merama", kazao je on.
Rubio je govorio i o odnosima sa Kinom, ističući da "zajednički nacionalni interesi često neće biti identični", ali da je važno da se održe otvoreni kanali komunikacije i da se nastave pregovori kako bi se izbegli ekonomski i geopolitički konflikti.
Učesnik Global Sumud flotile Boba Šundić govori o pokušaju probijanja blokade Gaze, presretanju izraelskih snaga i humanitarnoj katastrofi kojoj svjedoči svijet. U intervjuu otvara pitanja međunarodnog prava, neuspjelih reakcija Ujedinjenih nacija, odnosa Zapada prema ratu i lične motivacije da uprkos rizicima nastavi borbu za solidarnost i pomoć Palestincima.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta posle razvoda dete više boli, odlazak jednog roditelja ili rat oko starateljstva? Koliko deca trpe zbog sukoba roditelja i dugih sudskih procesa? Da li su očevi u Srbiji neravnopravni kada je reč o starateljstvu? Za emisiju “Tražim reč” govore dr Dejan Pavlović iz Centra ravnopravnog roditeljstva, advokat Dane Žigić I autor platforme “Ćalac” Ivan Štibl.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Život Vasila Vida Pašanjskog promenio se iz korena nakon ujeda krpelja, koji je, kako tvrdi, doveo do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija i dugotrajne borbe za dijagnozu.
Na zgradi Osnovne škole "Rastko Nemanjić – Sveti Sava" u Novoj Pazovi u ponedeljak ujutru osvanuli su grafiti uznemirujućeg sadržaja, zbog čega su među roditeljima tokom dana zavladali zabrinutost, pitanja i brojne reakcije.
Višem javnom tužilaštvu u Beogradu je iz Instituta za sudsku medicinu "Milovan Milovanović" dostavljen zapisnik o izvršenoj identifikaciji posmrtnih ostataka koji su pronađeni 21. maja 2026. godine u jednom buretu, koje je otkopano na teritoriji opštine Inđija.
Broj potvrđenih slučajeva hantavirusa povezanih sa kruzerom "MV Hondijus" porastao je na 13, dok su tri osobe preminule, saopštio je direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.
Italijanski proizvođač luksuznih sportskih automobila Ferrari zvanično je predstavio svoj prvi potpuno električni automobil, model "Luce", čime je otvorio novo poglavlje u istoriji kompanije.
Najmanje petoro mladih utopilo se tokom toplotnog talasa u Velikoj Britaniji i Irskoj, dok spasilačke službe upozoravaju na opasnost kupanja u hladnim rekama, jezerima i moru uprkos visokim temperaturama vazduha.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da Izrael pojačava intenzitet vojnih operacija u Libanu tako što zauzima strateške pozicije i jača bezbednosne tampon zone nakon porasta napada dronova Hezbolaha.
Prelazno rukovodstvo Sirije lociralo je ostatke tajnog programa hemijskog naoružanja bivšeg sirijskog predsednika Bašara al Asada, koji su, sumnja se, korišćeni u napadima tokom građanskog rata, izjavio je sirijski predstavnik pri Organizaciji za zabranu hemijskog oružja Mohamed Katub.
Broj ubistava koje su počinili maloletnici u Italiji u poslednjih godinu dana porastao je za više od 150 odsto, sa 14 na 35 slučajeva, navodi se u izveštaju predstavljenom na nacionalnom kongresu Italijanskog društva za forenzičku psihijatriju i psihopatologiju, koji se završava u Algeru.
Agencija za pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva saopštila je da je tanker "Olimpik lajf", u vlasništvu kompanije iz Atine, prijavio spoljašnju eksploziju na levoj strani broda, blizu vodene linije. Incident se dogodio oko 111 kilometara od glavnog grada Omana, Muskata.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa pooštrava imigracionu politiku, što izaziva zabrinutost među migrantima u SAD. Nove mere pogađaju humanitarne programe i pojedine legalne puteve useljavanja, uključujući i proces dobijanja zelene karte.
Komentari (0)