(FOTO) Tramp pred Kongresom održao prvi govor o stanju nacije u drugom mandatu, spomenuo je i Srbiju
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp održao je pred američkim Kongresom govor o stanju nacije, prvi u svom drugom predsedničkom mandatu. Između ostalog, spomenuo je da je okončao sukob između Srbije i Kosova.
U svom obraćanju u utorak uveče po lokalnom vremenu, čijom je dužinom od 108 minuta oborio rekord, Tramp je pohvalno govorio o svojim merama protiv imigracije, o smanjenju federalne vlade, o naporima da se održe nove carinske stope koje je Vrhovni sud SAD nedavno osporio, ali i o sposobnosti administracije na čijem je čelu da upravlja brzim vojnim akcijama širom sveta, uključujući u Iranu i Venecueli, prenosi AP.
Tramp je započeo govor rečima da je njegova administracija napravila "istorijski preokret" i da je ovo "zlatno doba za SAD".
"Naša nacija je sada veća, bolja, bogatija i jača nego ikada pre", istakao je Tramp.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pokušava da postigne dogovor o prekidu rata u Ukrajini pre nego što 4. jula bude domaćin proslave 250. godišnjice američke nezavisnosti, rekli su za Blumberg visoki američki zvaničnici.
Američki predsednik Donald Tramp ugostio je u Beloj kući porodice žrtava zločina koje su, prema navodima administracije, počinili migranti koji su ilegalno boravili u Sjedinjenim Američkim Državama.
Carine koje je uveo nazvao je "zapanjujućim ekonomskim preokretom za SAD", a presudu Vrhovnog suda kojom su mnoge od njih ukinute - "veoma nesrećnom".
Osam meseci nakon napada SAD na iranske nuklearne objekte, predsednik Tramp je govorio o mogućim novim napadima na Iran u slučaju da se ne postigne dogovor sa iranskim državnim vrhom.
Tramp je rekao da su Iran i njegovi saveznici "ubili i osakatili hiljade američkih vojnika" i optužio iranske vlasti da su odgovorne za smrt skoro 32.000 hiljade ljudi tokom talasa masovnih protesta.
Foto: Tanjug/AP/Mark Schiefelbein
Međutim, najznačajniji deo njegovog govora o Iranu bio je posvećen iranskoj nuklearnoj pretnji.
"Upozoreni su da ne pokušavaju u budućnosti da obnove svoj nuklearni program, posebno ne razvoj nuklearnog oružja. Ipak oni nastavljaju da ga pokreću iznova. Mi smo ga izbrisali, a oni žele da počnu ponovo. Upravo u ovom trenutku oni ponovo slede svoje zlokobne ambicije", rekao je Tramp i poručio da i dalje više priželjkuje da postigne dogovor.
Upozorio je da neće dozvoliti da Iran ikada ima nuklearno naoružanje.
"Jedna stvar je sigurna: Nikada neću dozvoliti da najveći svetski sponzor terorizma, što oni svakako jesu, poseduje nuklearno oružje. Ne mogu dozvoliti da se to dogodi", poručio je američki predsednik.
Foto: Tanjug/AP/Matt Rourke
On je rekao da, uoči nove runde razgovora sa Teheranom i u jeku gomilanja američkih snaga na Bliskom istoku, Iran želi da postigne sporazum više nego SAD.
"Ali i ja bih više voleo da se ovo pitanje reši diplomatskim putem", poručio je Tramp.
O Venecueli
Predsednik SAD je potom govorio o Venecueli nakon prošlomesečnog svrgavanja i hapšenja bivšeg predsednika Nikolasa Madura u Karakasu i potvrdio da su SAD dobile više od 80 miliona barela nafte od "novog prijatelja i partnera Venecuele".
"Američka proizvodnja nafte porasla je za više od 600.000 barela dnevno. Proizvodnja prirodnog gasa u Americi je na rekordnom nivou jer sam održao obećanje da ću bušiti", rekao je Tramp.
On se osvrnuo i na sukob u Ukrajini, rekavši da njegova administracija "veoma naporno radi na okončanju devetog rata, ubijanja i klanja između Rusije i Ukrajine gde svakog meseca gine 25.000 vojnika".
Prema njegovim rečima, on je do sada doprineo okončanju osam drugih sukoba, uključujući onaj između Srbije i Kosova, što je već nekoliko puta izjavio.
Demokrate ostale da sede na Trampov poziv da podrže Vladu u imigracionoj politici
Tramp je u svom govoru kritikovao američke demokrate što su, kako je naveo, dozvolili "pograničnu invaziju" i nalet imigranata bez dokumenata i upozorio da bi "oni opet to uradili kada bi imali priliku".
Pozvao je članove Kongresa da ustanu i pokažu podršku ako se slažu sa izjavom da je "prva dužnost vlade SAD da zaštiti američke građane, a ne ilegalne tuđine", pri čemu su demokrate ostale da sede, dok su republikanci ustali i aplaudirali mu.
Tramp se demokratama zatim obratio rečima:
"Trebalo bi da se stidite što niste ustali", što je izazvalo gnev i glasne kritike nekih demokrata.
Šta su odgovorile demokrate
Guvernerka Virdžinije Abigejl Spanberger žestoko je napala u ime svoje Demokratske stranke govor predsednika SAD Donalda Trampa.
Spanberger, prva žena guvernerka Virdžinije, uglavnom se fokusirala na visoke cene koje potrošači u SAD moraju da plaćaju iako je Tramp obećao biračima 2024. godine da će život Amerikanaca učiniti pristupačnijim, prenosi Rojters, uz ocenu da su njene kritike uglavnom bile posvećene naporima demokrata da preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom na predstojećim izborima koji se održavaju na polovini predsedničkog mandata.
Foto: Tanjug/AP/Jessica Koscielniak
"Poljoprivrednici pate pod teretom tarifa koje su izazvale odmazdu stranih zemalja koje su do skoro bile bile jaka tržišta za američku soju i druge proizvode. Neki su izgubili čitava tržišta", rekla je Spanbergerova i optužila predsednika SAD da koristi svoju funkciju kako bi se obogatio umesto da se brine o biračima koji će izaći na birališta kasnije ove godine.
Ona je rekla da rezultati anketa javnog mnjenja pokazuju da većina Amerikanaca ne podržava taktiku deportacija imigranata koju sprovodi Trampova administracija. Optužila je predsednika SAD da je slao loše obučene federalne agente u američke gradove, uključujući Mineapolis, u kojima su pritvarali američke građane i to bez sudskih naloga.
Zašto se svet ubrzano naoružava i da li je diplomatija zaboravljena kategorija? Da li moguća globalna ekonomska kriza može da zaustavi brodove i avione? Da li će običnom čoveku vožnja automobila ili odlazak na letovanje postati luksuz? Odgovore tražimo od karijernog diplomate Zorana Milivojevića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
U S. Makedoniji ponovo drastično povećanje cene naftnih derivata. Ukupno je u poslednjih nedelju dana cena nafte porasla za 30%, što predstavlja šok za građane, a posebno za poljoprivrednike - sa ovim cenama naftnih derivata projekcije su da će poljoprivredni proizvodi ove sezone porasti za 10-15%. Posle godinu dana od slučaja koji je šokirao region, proveravamo dokle se stiglo u procesu protiv osumnjičenih za trgovinu više od 30 dece u Brčkom? Zašto su deca sve češća meta trgovine ljudima u BiH analiziramo sa Milkom Stević, koordinatoricom Sigurne kuće iz Bijeljine. Crnogorski rendžeri na Skadarskom jezeru u borbi sa krivolovom. Već prvog dana kontrole utvrđene su brojne nepravilnosti na terenu. Problemi i u međunarodnim vodama - kakva je situacija sa crnogorskim pomorcima koji su zatražili evakuaciju iz ratom zahvaćenog područja? O tome sa Goranom Idrizovićem, direktorom Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Svake godine na današnji dan podsećamo se stravičnih događaja na Kosovu i Metohiji. U talasu nasilja 17 i 18. marta ubijeno je 16 Srba, stotine povređeno, proterano više od 4.000, demolirano ili uništeno više od 1 000 objekata, kuća, crkava, manastira, uključujući 18 spomenika kulture srpske kulturne baštine. 22 godine kasnije razgovaramo o odnosima Srba I Albanaca I sa kojim izazovima se suočava proces normalizacije, kao prvi korak ka pomirenju. Za Stav dana govore ministar za ljudska i manjinska prva i društveni dijalog Demo Beriša i Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Policija u Nišu uhapsila je vlasnika preduzetničke radnje u Nišu M. S. (31) zbog sumnje da je organizovao eksploataciju mineralnih sirovina peska i šljunka na obradivom poljoprivrednom zemljištu u priobalju reke Južne Morave kod Aleksinca.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Teheran je upozorio Rumuniju da će reagovati politički i pravno ako nastavi da dozvoljava da Sjedinjene Američke Države koriste baze na njenoj teritoriji za operacije protiv Irana.
Na 98. dodeli Oskara u Los Anđelesu za najbolji film proglašeno je ostvarenje "Jedna bitka za drugom" Pola Tomasa Andersona. Majkl B. Džordan i Džesi Bakli osvojili su nagrade za najbolje glavne uloge, dok je film "Grešnici", sa rekordnih 16 nominacija, osvojio više priznanja.
U bečkom okrugu Alsergrund došlo je do teške nesreće, kada je tokom betoniranja u dvorištu jedne stare zgrade došlo do urušavanja, najverovatnije usled problema sa građevinskom skelom.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o pomilovanju 23 žene, uključujući rođake učesnika rata u Ukrajini i žene sa decom, saopštio je šef Predsedničkog saveta za civilno društvo i ljudska prava, Valerij Fadejev.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Ali Laridžani ubijen prethodne noći u izraelskom vazdušnom napadu u Iranu.
Četiri osobe su poginule nakon što se ribarski brod "Kofuku Maru" prevrnuo u sudaru sa teretnim brodom "Suehiro Maru" kod severoistočnog Japana, saopštila je obalska straža.
Eksplozije su zabeležene u više delova Bejruta nakon izraelskih vazdušnih udara na Liban, dok su u Bagdadu ka američkoj ambasadi ponovo ispaljeni rakete i dronovi. U nizu povezanih incidenata u regionu Bliskog istoka prijavljene su žrtve, uključujući poginulog Pakistanca u UAE.
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da Evropska unija u budućnosti neće uvoziti energente iz Rusije, najavljujući dalja pravna ograničenja na uvoz ruskog gasa i nafte.
Ministri spoljnih poslova Evropske unije pokazali su na sastanku u Briselu da za sada nemaju želju da prošire svoju pomorsku misiju na Bliskom istoku na Ormuski moreuz, izjavila je visoka predstavnica Unije za spoljnu i bezbednosnu politiku Kaja Kalas.
Komentari (0)