Berlin uz Vašington, Pariz oprezan, Španija protiv sukoba u Iranu: Da li Evropa gubi jedinstvo?
Printscreen: Newsmax Balkans
Evropske zemlje nemaju jedinstven stav o krizi sa Iranom. Dok neke podržavaju američku strategiju i Iran vide kao bezbednosnu pretnju, druge upozoravaju da je reč o jednostranoj vojnoj akciji bez međunarodnog mandata, objašnjava istoričar Stanislav Sretenović.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Eksplozija u američkoj ambasadi u Oslu izazvala je brojne reakcije javnosti. Sagovornik Newsmax Balkans, istoričar Stanislav Sretenović, navodi da postoji mogućnost da je reč o terorističkom aktu.
"Mala je verovatnoća da je to slučajni incident. Verovatno se radi o terorističkom aktu", objašnjava Sretenović.
Naglašava najvažniju činjenicu, a to je da u napadu, na sreću, nije bilo žrtava ni povređenih, već samo materijalne šteta.
Da li se NATO distancira od Amerike?
Generalni sekretar NATO izjavio je da Alijansa ne učestvuje u ratu, iako ključne članice to rade. Na pitanje da li to znači političko distanciranje od američke politike, Sretenović objašnjava da su ti odnosi u ovom trenutku neizvesni.
"Unutar saveza se procenjuje situacija i vrše se dogovori. Ipak, to je savez velikog broja demokratskih zemalja u kojima se ovako važne odluke razmatraju i formulišu u diskusiji", ističe profesor.
Sadašnja pozicija, prema njegovim rečima, govori da sa stanovišta međunarodnog prava i strategije NATO nema potrebe za akcijom, a Sjedinjene Države smatraju da same, zajedno sa Izraelom, mogu da ostvare ciljeve koje su postavile.
Tri evropska bloka: Nemačka, Francuska i Španija
Sretenović uočava tri jasno vidljive grupe evropskih država. Jednu grupu oko Nemačke, drugu okupljenu oko Francuske, treću sa podržavajućim stavom Španije.
"Grupa oko Nemačke pruža otvorenu političku podršku SAD, što se vidi i u poseti nemačkog kancelara Fridriha Merca Vašingtonu, gde je veoma pažljivo slušao velikog saveznika i dao vrlo otvorenu političku podršku", naglašava istoričar.
Kao drugu poziciju Sretenović izdvaja grupu oko Francuske sa pravnim oprezom.
"Pariz izražava rezervu zbog pitanja međunarodnog prava, ali istovremeno šalje nosač aviona Šarl de Gol u vode Kipra i time pokazuju da žele da zaštite svoje partnere u Evropskoj uniji", dodaje naš sagovornik.
Španiju, koja se otvoreno protivi američkoj strategiji, Sretenović prezentuje kao treću grupu.
"Španski premijer Pedro Sančez odbio je da SAD koriste španske baze za napade na Iran, što se objašnjava unutrašnjom politikom", dodaje on i objašnjava da je vlada Pedra Sančeza krhka, manjinska i da se oslanja na podršku partija iz Katalonije i Baskije.
Još jedan ključan element, kaže, jeste špansko javno mnjenje.
"Većinski su protiv rata. Pamte iskustvo iz 2003. godine i američke intervencije u Iraku", mišljenja je istoričar.
Da li Iran koristi evropske podele?
Sretenović smatra da Teheran nema uticaj na evropsku unutrašnju politiku, ali svakako uzima u obzir globalne protivurečnosti, pre svega u odnosima velikih sila poput Rusije i Kine.
Istoričar ocenjuje da se trenutno, posle svega sedam dana sukoba, i američka i iranska strana služe oštrim tonom kako bi "homogenizovale narod i demonstrirale snagu". Međutim, naglašava realan aspekt.
"Treba videti da li Iran ima kapacitet da izvrši napad prema Evropi", što Sretenović postavlja kao ključno pitanje.
Ističe i da je iranska dijaspora u Evropi duboko podeljena, sa snažnim opozicionim elementom, zbog čega smatra da Iran nema mogućnosti da ostvari sve ovo o čemu govori.
Deveti je dan sukoba na Bliskom istoku. Iran je tokom protekle noći izvršio više napada raketama i dronovima na Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Kuvajt i Bahrein, dok su u izraelskim napadima na naftna postrojenja u Teheranu i provinciji Alborz poginule četiri osobe.
Telo zaduženo za izbor novog vrhovnog vođe Irana donelo je odluku ko će naslediti ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, rekli su članovi, iako ime još nije objavljeno.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
13:00
EXPO 2027-MARATON DO EXPO 2027
Beogradski maraton će 2027. godine proslaviti četiri decenije velikom promenom – trajaće dva dana. Beograd će tada biti domaćin Evropskog prvenstva u trčanju. Biće to uvod u sezonu događaja koji će obeležiti proleće i leto 2027. godine, zajedno s EXPO 2027.
dokumentarni
13:30
STAV NEDELJE (R)
U vremenu ubrzanih globalnih promena, region Zapadnog Balkana ponovo se suocava sa rastucim politickim tenzijama i sve izrazenijim drustvenim podelama. Da li su ove podele posledica unutrasnjih dinamika ili uticaja spoljnog faktora? Koliku ulogu u svemu tome imaju drustvene mreze, koje sve vise oblikuju javno mnjenje i politicki diskurs? U vecerasnjoj emisiji analiziramo da li zemlje regiona biraju jasan spoljnopoliticki pravac ili nastavljaju politiku balansiranja izmedu različitih globalnih centara moci. Poseban fokus bice na Srbiji - ima li država konzistentnu i prepoznatljivu spoljnopoliticku strategiju ili se nalazi izmedju razlicitih interesa i pritisaka? O ovim i drugim kljucnim pitanjima razgovaramo sa Vladimirom Dobrosavljevicem analiticarem.
specijal
14:00
RAZUMNO
Dom naroda Parlamenta BiH je u blokadi, zakoni na čekanju a reforme zaboravljene. Stranke se uveliko spremaju za predizbornu kampanju I već izlaze sa imenima. Nekoliko važnih posjeta zabilježeno je u BiH a gdje odlaze naši političari? O akcizama, Južnoj plinskoj interkonkeciji, blokadama, niskim udarcima, zaustavljenom EU putu. Politički presjek stanja analiziramo sa Draganom Močevićem, političkim komentatorom.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Doći će do promene trasa više linija javnog gradskog prevoza u Beogradu, u petak uveče i u subotu, zbog održavanja polumaratona, štafetnog polumaratona i trke, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Zbog održavanja Beogradskog maratona doći će do privremenih izmena u režimu saobraćaja i zatvaranja brojnih ulica u Beogradu od 17. do 19. aprila. Vozačima se savetuje dodatni oprez i planiranje alternativnih pravaca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da će uskoro biti objavljeni novi, do sada poverljivi dokumenti o neidentifikovanim letećim objektima, odnosno takozvanim "UAP" pojavama.
U Bugarskoj su u sedam časova po lokalnom vremenu otvorena birališta za sedme vanredne parlamentarne izbore u zemlji od 2021. godine, preneli su bugarski mediji.
Serija tornada pogodila je severnu regiju Srednjeg Zapada Sjedinjenih Američkih Država, ostavljajući za sobom znatnu materijalnu štetu, dok su olujni vetrovi oštetili mnoge kuće, čupali drveće i nosili krovove, ali nema izveštaja o povređenima ili stradalima, prenosi NBC News.
Mađarska opoziciona stranka Tisa osvojila je 141 od 199 poslaničkih mesta u parlamentu te zemlje na izborima održanim prošle sedmice, navodi se u konačnim rezultatima, objavljenim posle obrade glasova poslatih poštom, iz inostranstva i glasovima predatim putem punomoćja.
Mornarica iranske Revolucionarne garde saopštila je da je Ormuski moreuz ponovo zatvoren za sve brodove i navela da plovidba neće biti dozvoljena sve dok američka vojska ne prekine blokadu iranskih luka, objavili su iranski mediji.
Liban je dugo ratni front na Bliskom istoku. Od početka marta, u izraelskim raketnim napadima na glavni grad Bejrut i jug zemlje, ubijeno je preko 1.800 ljudi, od čega skoro 300 dece, javlja UNHCR. Interno je raseljeno milion civila.
Od početka izraelske agresije na Pojas Gaze 7. oktobra 2023. godine ubijeno je 72.549 Palestinaca, a 172.274 je povređeno, saopštilo je Ministarstvo zdravlja u Gazi.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da se Iran "malo pravi pametan, ali da se vode veoma dobri razgovori" o okončanju konflikta na Bliskom istoku.
Specijalne snage ukrajinske policije eliminisale su muškarca u supermarketu u Kijevu, koji je prethodno otvorio vatru na prolaznike na ulici. Trenutno se zna da je pet ljudi poginulo u pucnjavi u Kijevu, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Komentari (0)