(VIDEO) Profesorka ekonomije iz Esena za Newsmax Balkans: Nemačka nema finansija za prelazak na zelenu energiju
Profesorka sa FOM univerziteta iz Esena, članica Odbora "Global Energy Solutionsa" dr Estel Herlin rekla je za Newsmax Balkans da Nemačka nema finansijska sredstva za zelenu tranziciju.
Na zvaničnom sajtu Saveznog ministarstva za ekonomiju i klimatske akcije Nemačke objavljen je program finansiranja o zaštiti klime u kojoj piše da će Savezna Vlada podržati industrijske kompanije u izgradnji i vođenju velikih klimatski prihvatljivih proizvodnih objekata, koji inače ne bi bili profitabilni.
U praksi bi to funkcionisalo tako da ugovori o zaštiti klime štite kompanije od cenovnih rizika, (vodonik ili CO2 ) nadoknađuju dodatne troškove i na taj način stvaraju sigurne uslove ulaganja. Čim investicija bude isplativa za podržano preduzeće, ono zauzvrat uplaćuje novac državi.
Ugovori o zaštiti klime na taj način ubrzavaju predstojeću transformaciju industrije i ne samo da promovišu nemačku ekonomiju, već i daju odlučujući doprinos klimatskoj neutralnosti, navodi se na zvaničnom sajtu ministarstva.
Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD), Zeleni i Slobodna demokratska stranka (FDP) predložili su 23. februar kao datum za održavanje prevremenih parlamentarnih izbora, javljaju nemački mediji.
Nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer ocenio je da je predlog tri opozicione stranke da prevremeni parlamentarni izbori u toj zemlji budu održani 23. februar naredne godine "realističan".
Vođeni logičkim razmišljanjem, naučnici se pitaju da li su bogate zemlje sposobne da izdvoje dovoljno sredstava za potpuno preokret nekadašnje industrijske revolucije i da investiraju u sve aspekte zelene tranzicije.
Nemačka već izvesno vreme najavljuje rokove za državni plan ove akcije, ali naučni krugovi sumnjaju u mogućnost ovakve investicije.
Foto: Tim Global Energy Solutions
Prof. dr Estel Herlin ocenila je da Nemačka nema finansijska sredstva za zelenu tranziciju.
"Sa sadašnjim pristupom to ne može da se finansira. A kakav je trenutni pristup? Da bude vrlo kratko, sve je električno, što znači da ciljamo na sisteme koji se zasnivaju na 100 odsto električnoj energiji, energiji koja dolazi iz obnovljivih izvora. Jedini molekul koji je dozvoljen u ovom pristupu je zeleni vodonik, koji se proizvodi na bazi energije vetra i sunca. Dakle, ovaj pristup je veoma, veoma opsežan, a zatim, pored toga, što me veoma rastužuje, to će dovesti do situacije u kojoj ciljevi smanjenja CO2 koje imamo u Nemačkoj, budući da su planovi za klimatsku neutralnost do 2045. godine, vrlo, vrlo verovatno neće biti ispunjeni", objasnila je profesorka za Newsmax Balkans.
Foto: Privatna arhiva
Naša sagovornica smatra da je izuzetno važno uračunati trošak upravljanja nestabilnošću obnovljivih energija, kao i da je potrebna neka vrsta rezervnih kapaciteta, kao što su gasne elektrane.
"I samo jedan pogled na Pariski sporazum, gde imate sve napisano, imamo različite nacionalno određene doprinose zemalja sveta, a samo navođenje Indije kao veoma važnog i zanimljivog primera, ima za cilj da 2060. postane klimatski neutralna, tako da oni znaju da će im trebati više vremena", dodala je Herlin.
Problem tranzicije siromašnih zemalja
Povodom najveće svetske konferencije koja se održava u Bakuu, u Azerbejdžanu - COP 29 (KOP 29 ), ona je ukazala na potrebu bolje upotrebe novca, inače ni bogate države neće uspeti da ostvare zelenu tranziciju.
Glavna tema međunarodne konferencije COP 29 upravo jeste problem tranzicije siromašnih zemalja na zelenu energiju, ali ako se saveti naučnih krugova izbegavaju u finansijkom aspektu budućnosti, kako navodi naša sagovornica, postoji velika verovatnoća da ni bogate zemlje neće moći da ostvare planirane zelene agende.
Slušamo „glas naroda“ koji će imati pravo da „traži reč“. Vikend koji ne odmara, već ima cilj da pronađe odgovore za celu porodicu.
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE
Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter.
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA BEST II
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-FILMSKE NOVOSTI PRIKAZUJU ( R )
Filmske Novosti Predstavljaju segment obogaćuje program ekskluzivnim sadržajem koji oživljava prošlost i donosi neprocenjive kulturne vrednosti široj javnosti.
Petnaestočasovna blokada u Kragujevcu završena je sedam minuta iza ponoći, pošto su okupljeni građani i studenti održali 15 minuta tišine za stradale u Novom Sadu. "Sretnimo se na Sretenje" bio je naziv protestnog skupa u Kragujevcu, kom je prisustvovalo na desetine hiljada ljudi.
Deklaracija o Vojvodini usvojena je u Sremskoj Mitrovici na poziv predsednika Srbije Aleksandra Vučića, na velikom skupu povodom obeležavanja Dana državnosti Srbije pod nazivom "Srećemo se na Sretenje". On je na skupu pozvao studente da proglase pobedu i vrate se u klupe.
Ministarstvo prosvete smenilo je vršioca dužnosti direktora Vazduhoplovne akademije u Beogradu, Miroslava Lepira, nakon višenedeljnih protesta zaposlenih i roditelja učenika, kao i sprovedenog inspekcijskog nadzora.
Svetski mediji pišu o protestima u Kragujevcu na Dan državnosti Srbije, navodeći da su to najveći protesti tokom vlasti predsednika Aleksandra Vučića duže od decenije.
Predsednik Upravnog odbora za standardizaciju Dušan Rafailović i biznismen iz Vojvodine Dragan Trikić, kao i još 15-ak osoba, uhapšeni su u nastavku velike akcije suzbijanja korupcije, saznaje Tanjug.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izdala je saopštenje povodom posledica udara navodnog ruskog drona u krov zaštitnog prostora za oštećeni reaktor u nuklearnoj elektrani Černobilj, uz napomenu da se uprkos značajnim oštećenjima nivo radijacije u objektu nije promenio.
Evropska unija planira da blokira uvoz određenih vrsta prehrambenih proizvoda koji nisu proizvedeni prema evropskim standardima nastojeći da zaštiti evropske proljoprivredne proizvođače, piše Fajnenšel tajms (FT).
Najmanje 15 ljudi, uključujući deset žena i troje dece, poginuli su u stampedu putnika koji su jurili za dva zakasnela voza na železničkoj stanici u Nju Delhiju, javila je indijska televizija NDTV pozivajući se na izjave zvaničnika.
Dvogodišnja devojčica i njena majka (37) preminule su u bolnici dva dana nakon što su povređene u napadu u Minhenu kada je državljanin Avganistana namerno uleteo u masu ljudi vozilom, saopštila je nemačka policija.
Nakon zemljotresa jačine 5,7 stepeni po Rihteru, koji je tokom noći potresao region Sibira, u Altaju je proglašeno stanje visoke pripravnosti, saopštio je načelnik regiona Andrej Turčak.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je u Minhenu da Ukrajina nikada neće prihvatiti bilo kakav mirovni sporazum postignut iza njenih leđa ili bez njenog učešća, što je implicitna poruka američkom predsedniku Donaldu Trampu povodom pokušaja da izejstvuje okončanje rata Kijeva i Moskve.
Komentari (0)