Kako sukob na Bliskom istoku utiče na rat u Ukrajini: "Moskva profitira od krize, SAD moraju da budu odlučnije"
Foto: Tanjug/AP/Vahid Salemi
Rat na Bliskom istoku trenutno dominira svetskom političkom agendom i otvara pitanje da li bi pažnja Zapada mogla da se pomeri sa Ukrajine, izjavio je za Newsmax Balkans zamenik direktora Centra za Evroaziju pri Atlantskom savetu u Vašingtonu Endru D'Anijeri.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Naš sagovornik smatra da novi sukob ne mora nužno da oslabi podršku Kijevu, ali da menja dinamiku globalne bezbednosti.
Prema njegovim rečima, jedan od neočekivanih efekata rata na Bliskom istoku jeste veće razumevanje značaja ukrajinskog vojnog iskustva, posebno u borbi protiv iranskih dronova.
"Svet sada mnogo bolje razume koliko je ukrajinska tehnologija važna u borbi protiv iranskih dronova. Ti jeftini dronovi su toliko pristupačni da je za njihovo obaranje često neisplativo koristiti skupe američke rakete", pojasnio je D'Anijeri.
Vlada Mađarska predložiće Evropskoj uniji da odmah ukine zabranu korišćenja ruske nafte i gasa u svim zemljama EU kako bi se sprečila nestašica energije i nagli rast cena zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
Olga Izrael Dojč iz nevladine organizacije "Monitor" rekla je za Newsmax Balkans da izbor novog ajatolaha Irana ne menja značajno situaciju na terenu i da je odabir Hamneijevog sina Modžtabe za naslednika signal da Teheran pokušava da održi režim i nastavi politiku koju je Ali Hamnei vodio.
Kako je pojasnio D'Anijeri, Ukrajina je, posle godina borbe protiv takvih napada, razvila relativno jeftina i efikasna rešenja koja sada mogu da ponude saveznicima Sjedinjenim Američkim Državama na Bliskom istoku.
Zamenik direktora Centra za Evroaziju uvideo je da saradnja Rusije i Irana dodatno komplikuje globalnu bezbednosnu situaciju.
Printscreen: Newsmax BalkansEndru D'Anijeri
"Rusija nije krila da pomaže Iranu. Moskva otvoreno podržava Teheran u sukobu sa SAD. Zbog toga bi američka politika u narednom periodu mogla još jasnije da poveže ova dva konflikta, dakle rat u Ukrajini i krizu na Bliskom istoku", istakao je D'Anijeri za Newsmax Balkans.
Da li SAD mogu da iznesu dva velika sukoba?
Na pitanje da li SAD mogu istovremeno da odgovore na rat u Ukrajini i eskalaciju na Bliskom istoku, D'Anijeri smatra da je to moguće, ali uz veću ulogu evropskih saveznika.
Međutim, primećuje da administracija američkog predsednika Donalda Trampa već menja način podrške Ukrajini.
Foto: Tanjug/AP/Mark SchiefelbeinDonald Tramp
"Evropske države kupuju američko oružje koje potom prosleđuju Ukrajini. To znači da Ukrajina može da nastavi borbu protiv ruske agresije, dok američki poreski obveznici snose mnogo manji teret", ukazao je sagovornik Newsmax Balkans.
On smatra da je ključni izazov da se ubrzaju isporuke.
"Treba i olakšati evropskim državama kupovinu američke vojne opreme", dodao je D'Anijeri.
Jedinstvo NATO pod pritiskom
Kada je reč o NATO, D'Anijeri je ocenio da uprkos razlikama u pristupu ratu na Bliskom istoku, Evropa uglavnom ostaje jedinstvena kada je u pitanju podrška Ukrajini.
"Postoje dve države koje su nešto opreznije i to su Slovačka i Mađarska. One usporavaju deo finansijske pomoći Ukrajini. Međutim, većina Evrope ostaje prilično ujedinjena u podršci Kijevu", rekao je sagovornik Newsmax Balkans.
On smatra da bi SAD trebalo da iskoriste to jedinstvo i dodatno ojačaju saradnju sa evropskim partnerima.
"Ali i sa samom Ukrajinom, čija vojna tehnologija sve više privlači interesovanje Zapada", pojasnio je D'Anijeri.
Rast cene nafte koristi Rusiji
Prema oceni sagovornika Newsmax Balkansa, Moskva pažljivo prati razvoj događaja na Bliskom istoku i u ovom trenutku ima i direktnu ekonomsku korist od eskalacije.
"Rusija je zadovoljna rastom cena nafte, koje su sada prešle 100 dolara po barelu. Kada je cena bila oko 60 dolara, Rusija je morala da prodaje naftu sa velikim popustom. Sada, uz smanjenu globalnu ponudu zbog sukoba na Bliskom istoku, prihodi Moskve značajno rastu", naveo je on.
Ti prihodi direktno pomažu finansiranje ruskog rata u Ukrajini.
"Rusiji odgovara da se rat nastavi i na Bliskom istoku i u Evropi. Više cene nafte znače više novca za rusku ratnu mašinu", istakao je zamenik direktora Centra za Evroaziju .
Posledice po globalnu bezbednost
D'Anijeri, pak, smatra da ako bi sukob na Bliskom istoku dodatno eskalirao, posledice bi se osetile i u Ukrajini.
"U tom slučaju Rusija bi imala još više novca, dok bi Ukrajina mogla da ostane sa manje resursa. Moskva bi nastavila da podržava Iran, dok istovremeno vodi rat u Evropi", predočio je on.
Foto: AP Photo/Bilal Hussein
Zbog toga je primetio da SAD i Evropa moraju da budu odlučnije kako bi se suprotstavile i ruskoj agresiji u Ukrajini i ruskoj podršci Iranu.
"U interesu je i Amerike i Evrope da snažno odgovore na ruske poteze. To je upravo ono što predsednik Tramp naziva politikom mira kroz snagu", zaključio je sagovornik Newsmax Balkans.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Kada se očekuje završetak svih 14 trening centara za dualno obrazovanje u Srbiji? Kako mladi prihvataju ovaj vid školovanja? Da li je ovo pravi model za očuvanje starih zanata? Gost „Stava nedelje“ – direktorka Kancelarije za dualno obrazovanje i NOKS, profesorka doktorka Gabrijela Grujić.
specijal
19:30
STAV DANA (R)
Posle skoro 6 decenija zajedničke naftne politike, Ujedinjeni Arapski Emirati napustili OPEK i nastavljaju samostalno da odlučuju o svom izvozu. Šta to znači za OPEK, koj kontroliše oko 40% svetske proizvodnje i poseduje čak 80 odsto svetskih rezervi nafte? Kako će se ova odluka Emirata odraziti na globalno tržište? Hoće li to imati neke posledice na Srbiju, zbog naših specijalnih odnosa sa Emiratima? Gosti Stava dana: Slobodan Aćimović sa Beogradskog ekonomskog fakulteta i politikolog Branimir Đokić
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Dok tenzije između Izraela i Irana prijete da prerastu u širi regionalni sukob, diplomatske poruke iz Tel Aviva sve češće izazivaju burne reakcije i na Balkanu. Ambasadorica Izraela za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju, Galit Peleg, našla se posljednjih mjeseci na meti kritika dijela javnosti da različitim aršinima procjenjuje političke poruke i poteze u regionu. U trenutku kada raste zabrinutost zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, razgovaramo o odnosima Izraela i Balkana, porastu antisemitizma, ulozi međunarodne zajednice i mogućnosti širenja sukoba s Iranom.
specijal
22:00
SINTEZA (R)
Latinska Amerika ponovo u centru globalne igre moći. Dok Vašington zaoštrava politiku i otvoreno pokazuje ambiciju da učvrsti dominaciju u regionu, zemlje između Meksika i Brazila traže sopstveni put — između pritiska SAD i ekonomskog uticaja Kine. Ko su danas saveznici, a ko protivnici Amerike? Da li levičarske vlade mogu da pronađu zajednički jezik sa administracijom Donalda Trampa? I da li je Venecuela tek početak šire strategije? O novoj geopolitičkoj realnosti Latinske Amerike govori novinarka Zorana Šuvaković.
Zbog velikog kvara na primarnom napajanju električnom energijom beogradskog vodovodnog sistema, došlo je do problema u vodosnabdevanju u većem delu prestonice.
Vozač motocikla poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći na starom putu Beograd - Novi Sad, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Sremskoj Mitrovici.
Policija u Kruševcu uhapsila je L. B. (19) i A. K. (18) zbog sumnje da su u gradskom parku noćas oštrim predmetom usmrtili mladića (22), koji je od zadobijenih povreda preminuo u bolnici.
Dok se glavni grad Austrije priprema za 70. izdanje Pesme Evrovizije, bečka policija sprema se za proteste protiv učešća Izraela na tom takmičenju, dodajući da će Eurosong takmičenje biti jedno od najvećih bezbednosnih izazova koje su imali.
U intervjuu za Newsmax Balkans, izraelska ambasadorka Galit Peleg oštro je osudila porast antisemitizma nakon 7. oktobra 2023. i ustašku simboliku na Balkanu, priznajući da su zločini NDH bili "stravični" i ponekad brutalniji od nacističkih.
Tri planinara poginula su nakon erupcije vulkana Dukono u Indoneziji, pošto su uprkos upozorenjima ušli u zabranjenu zonu kako bi snimali sadržaj za društvene mreže, saopštile su lokalne vlasti.
Avion kompanije "Frontir erlajns" udario je i usmrtio pešaka na pisti aerodroma u Denveru, što je izazvalo požar na motoru i hitnu evakuaciju putnika, prenose svetski mediji.
Lider partije Tisa Peter Mađar zvanično je preuzeo funkciju premijera Mađarske nakon ceremonije inauguracije održane u parlamentu u Budimpešti, gde je položio zakletvu i poručio da će raditi na "pravdi i evropskoj budućnosti zemlje".
Dvadesettrogodišnji radnik, državljanin Senegala, poginuo je u mestu Paola, u južnoj Italiji, tokom radova na postavljanju objekata na jednoj plažnoj strukturi, prenela je agencija Ansa.
Nakon meseci najava sa najvišeg nivoa američke administracije, Pentagon je počeo da objavljivanjem deklasifikovanih dokumenata o neidentifikovanim pojavama u vazdušnom prostoru (UAP), poznatim i kao UFO (NLO) fenomeni, što predstavlja jednu od najvećih objava ovakvih materijala u američkog istoriji.
Više ljudi je povređeno, od čega je jedan muškarac zadobio povrede opasne po život, nakon što ih je udario crveni automobil u centru grada Arnold, u engleskoj oblasti Notingamšir, saopštila je lokalna policija.
SAD su ukinule vize za 27 osoba, većinom sa Filipina, među kojima su i zaposleni na brodovima "Disney Cruise Line", zbog sumnje na umešanost u poslove vezane za materijale seksualnog zlostavljanja dece, saopštio je CBP.
Komentari (0)