Kako sukob na Bliskom istoku utiče na rat u Ukrajini: "Moskva profitira od krize, SAD moraju da budu odlučnije"
Rat na Bliskom istoku trenutno dominira svetskom političkom agendom i otvara pitanje da li bi pažnja Zapada mogla da se pomeri sa Ukrajine, izjavio je za Newsmax Balkans zamenik direktora Centra za Evroaziju pri Atlantskom savetu u Vašingtonu Endru D'Anijeri.
Naš sagovornik smatra da novi sukob ne mora nužno da oslabi podršku Kijevu, ali da menja dinamiku globalne bezbednosti.
Prema njegovim rečima, jedan od neočekivanih efekata rata na Bliskom istoku jeste veće razumevanje značaja ukrajinskog vojnog iskustva, posebno u borbi protiv iranskih dronova.
"Svet sada mnogo bolje razume koliko je ukrajinska tehnologija važna u borbi protiv iranskih dronova. Ti jeftini dronovi su toliko pristupačni da je za njihovo obaranje često neisplativo koristiti skupe američke rakete", pojasnio je D'Anijeri.
Vlada Mađarska predložiće Evropskoj uniji da odmah ukine zabranu korišćenja ruske nafte i gasa u svim zemljama EU kako bi se sprečila nestašica energije i nagli rast cena zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
Olga Izrael Dojč iz nevladine organizacije "Monitor" rekla je za Newsmax Balkans da izbor novog ajatolaha Irana ne menja značajno situaciju na terenu i da je odabir Hamneijevog sina Modžtabe za naslednika signal da Teheran pokušava da održi režim i nastavi politiku koju je Ali Hamnei vodio.
Kako je pojasnio D'Anijeri, Ukrajina je, posle godina borbe protiv takvih napada, razvila relativno jeftina i efikasna rešenja koja sada mogu da ponude saveznicima Sjedinjenim Američkim Državama na Bliskom istoku.
Zamenik direktora Centra za Evroaziju uvideo je da saradnja Rusije i Irana dodatno komplikuje globalnu bezbednosnu situaciju.
Printscreen: Newsmax BalkansEndru D'Anijeri
"Rusija nije krila da pomaže Iranu. Moskva otvoreno podržava Teheran u sukobu sa SAD. Zbog toga bi američka politika u narednom periodu mogla još jasnije da poveže ova dva konflikta, dakle rat u Ukrajini i krizu na Bliskom istoku", istakao je D'Anijeri za Newsmax Balkans.
Da li SAD mogu da iznesu dva velika sukoba?
Na pitanje da li SAD mogu istovremeno da odgovore na rat u Ukrajini i eskalaciju na Bliskom istoku, D'Anijeri smatra da je to moguće, ali uz veću ulogu evropskih saveznika.
Međutim, primećuje da administracija američkog predsednika Donalda Trampa već menja način podrške Ukrajini.
Foto: Tanjug/AP/Mark SchiefelbeinDonald Tramp
"Evropske države kupuju američko oružje koje potom prosleđuju Ukrajini. To znači da Ukrajina može da nastavi borbu protiv ruske agresije, dok američki poreski obveznici snose mnogo manji teret", ukazao je sagovornik Newsmax Balkans.
On smatra da je ključni izazov da se ubrzaju isporuke.
"Treba i olakšati evropskim državama kupovinu američke vojne opreme", dodao je D'Anijeri.
Jedinstvo NATO pod pritiskom
Kada je reč o NATO, D'Anijeri je ocenio da uprkos razlikama u pristupu ratu na Bliskom istoku, Evropa uglavnom ostaje jedinstvena kada je u pitanju podrška Ukrajini.
"Postoje dve države koje su nešto opreznije i to su Slovačka i Mađarska. One usporavaju deo finansijske pomoći Ukrajini. Međutim, većina Evrope ostaje prilično ujedinjena u podršci Kijevu", rekao je sagovornik Newsmax Balkans.
On smatra da bi SAD trebalo da iskoriste to jedinstvo i dodatno ojačaju saradnju sa evropskim partnerima.
"Ali i sa samom Ukrajinom, čija vojna tehnologija sve više privlači interesovanje Zapada", pojasnio je D'Anijeri.
Rast cene nafte koristi Rusiji
Prema oceni sagovornika Newsmax Balkansa, Moskva pažljivo prati razvoj događaja na Bliskom istoku i u ovom trenutku ima i direktnu ekonomsku korist od eskalacije.
"Rusija je zadovoljna rastom cena nafte, koje su sada prešle 100 dolara po barelu. Kada je cena bila oko 60 dolara, Rusija je morala da prodaje naftu sa velikim popustom. Sada, uz smanjenu globalnu ponudu zbog sukoba na Bliskom istoku, prihodi Moskve značajno rastu", naveo je on.
Ti prihodi direktno pomažu finansiranje ruskog rata u Ukrajini.
"Rusiji odgovara da se rat nastavi i na Bliskom istoku i u Evropi. Više cene nafte znače više novca za rusku ratnu mašinu", istakao je zamenik direktora Centra za Evroaziju .
Posledice po globalnu bezbednost
D'Anijeri, pak, smatra da ako bi sukob na Bliskom istoku dodatno eskalirao, posledice bi se osetile i u Ukrajini.
"U tom slučaju Rusija bi imala još više novca, dok bi Ukrajina mogla da ostane sa manje resursa. Moskva bi nastavila da podržava Iran, dok istovremeno vodi rat u Evropi", predočio je on.
Foto: AP Photo/Bilal Hussein
Zbog toga je primetio da SAD i Evropa moraju da budu odlučnije kako bi se suprotstavile i ruskoj agresiji u Ukrajini i ruskoj podršci Iranu.
"U interesu je i Amerike i Evrope da snažno odgovore na ruske poteze. To je upravo ono što predsednik Tramp naziva politikom mira kroz snagu", zaključio je sagovornik Newsmax Balkans.
Zašto kažemo „ne mogu više“, a nastavljamo da radimo? Ko je kriv za „bournout“, posao ili mi? Može li neko voleti svoj posao, a ipak potpuno sagoreti? Da li kompanije zaista brinu o zaposlenima ili o njihovoj produktivnosti i da li su danas ljudi manje izdržljivi ili su samo prestali da ćute? Za emisiju „Tražim reč“ govore PR Bobana Radojević, psihoterpeut Ana Sokolović i menadžer ljudsih resursa Nikola Milosavljević.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kakve bi mogle biti globalne posledice sukoba sa Iranom? Kako će nova intervencija uticati na američku unutrašnju politiku? Odgovore o motivima i ciljevima napada SAD i Izraela na Iran, ali i o političkim potresima koje ovaj rat izaziva u Americi, tražimo od Petra Donića iz organizacije Novi Treći Put.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-PETOKRAKA ILI KOKARDA I DEO (R)
Podela društva. Frakcijske borbe. Skretanje sa puta. Kako je Komunistička partija, pod uticajem Moskve i staljinističkih čistki, dobila novog vođu? Ko je bio „vojnik revolucije“ koji preuzima Partiju i menja njen kurs? Zašto komunisti u aprilu 1941. ostaju po strani? Da li je politika neutralnosti bila taktika – ili makijavelizam „što gore, to bolje“? I kako nastaje sukob dve vizije otpora – petokrake i kokarde?
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Nastavlja se potres na globalnom tržištu nafte. Na koji način države mogu da zaštite svoje ekonomije i amortizuju posledice energetske krize? Gost emsije biće Radojka Nikolić Za nedelju dana održavaju se lokalni izbori u Srbiji. Mogu li se rezultati već sada predvideti i gde najveće šanse ima vlast, a gde drugi učesnici? Gosti emisije biće Stefan Srbljanović i Nemanja Todorović. Donald Tramp i Iran međusobnim pretnjama otvorili pitanje - preti li nam još žešća eskalacija sukoba na Bliskom istoku?
Probni završni ispit za učenike osmog razreda u školama u Srbiji nastavlja se i danas, kada će đaci rešavati dva testa, jedan iz srpskog, odnosno maternjeg jezika i jedan test iz jednog predmeta po izboru.
U Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci održani su redovni izbori za odbornike lokalnih skupština, koji su prošli u znaku visoke izlaznosti, a u više mesta zabeleženi su i incidenti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevskoj Palanci, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Velikoj Plani, brzim operativnim radom rasvetlili su prijavljeni napad u mestu Ratari kod Smederevske Palanke.
Mesec dana nakon izbijanja američko-izraelskog sukoba sa Iranom, izraelska vojska je u subotu saopštila da je po prvi put detektovala lansiranje rakete iz Jemena.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Emsail Bagei izjavio je da je Iran spreman da odgovori na bilo koji napad, uključujući i mogući kopneni napad SAD.
Olujni vetar koji je pogodio Kataloniju, a koji će se intenzivirati u narednim satima, doveo je do rušenja krovova, šest povređenih, prekida saobraćaja na više puteva i obustave železničkog saobraćaja, saopštila je lokalna služba civilne zaštite.
U Keniji se beleži rastuća ilegalna trgovina velikim afričkim mravima sakupljačima, čije kraljice mogu da dostignu cenu i do 220 dolara po jedinki na crnom tržištu.
Italijanski primorski grad u centralnoj Italiji Pezaro, od aprila će uvesti zabranu pušenja na plažama, a svako ko to prekrši suočava se sa kaznama od 25 do 500 evra.
Istraživači sa Bahama, Brazila i Čilea otkrili su da su ajkule na Bahamima pozitivne na kokain, kofein i lekove protiv bolova, što pokazuje kako zagađenje mora sve više utiče na životinje, a ne promenu njihovog životnog stila.
Izraelska policija sprečila je latinskog patrijarha Jerusalima kardinala Pjerbatistu Picabalu, i zvaničnog kustoda Svete zemlje oca Frančeska Jelpa da dođu do crkve Svetog groba u Starom gradu Jerusalima kako bi služili misu na crkveni praznik Cveti.
Komentari (0)