Kako sukob na Bliskom istoku utiče na rat u Ukrajini: "Moskva profitira od krize, SAD moraju da budu odlučnije"
Foto: Tanjug/AP/Vahid Salemi
Rat na Bliskom istoku trenutno dominira svetskom političkom agendom i otvara pitanje da li bi pažnja Zapada mogla da se pomeri sa Ukrajine, izjavio je za Newsmax Balkans zamenik direktora Centra za Evroaziju pri Atlantskom savetu u Vašingtonu Endru D'Anijeri.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Naš sagovornik smatra da novi sukob ne mora nužno da oslabi podršku Kijevu, ali da menja dinamiku globalne bezbednosti.
Prema njegovim rečima, jedan od neočekivanih efekata rata na Bliskom istoku jeste veće razumevanje značaja ukrajinskog vojnog iskustva, posebno u borbi protiv iranskih dronova.
"Svet sada mnogo bolje razume koliko je ukrajinska tehnologija važna u borbi protiv iranskih dronova. Ti jeftini dronovi su toliko pristupačni da je za njihovo obaranje često neisplativo koristiti skupe američke rakete", pojasnio je D'Anijeri.
Vlada Mađarska predložiće Evropskoj uniji da odmah ukine zabranu korišćenja ruske nafte i gasa u svim zemljama EU kako bi se sprečila nestašica energije i nagli rast cena zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
Olga Izrael Dojč iz nevladine organizacije "Monitor" rekla je za Newsmax Balkans da izbor novog ajatolaha Irana ne menja značajno situaciju na terenu i da je odabir Hamneijevog sina Modžtabe za naslednika signal da Teheran pokušava da održi režim i nastavi politiku koju je Ali Hamnei vodio.
Kako je pojasnio D'Anijeri, Ukrajina je, posle godina borbe protiv takvih napada, razvila relativno jeftina i efikasna rešenja koja sada mogu da ponude saveznicima Sjedinjenim Američkim Državama na Bliskom istoku.
Zamenik direktora Centra za Evroaziju uvideo je da saradnja Rusije i Irana dodatno komplikuje globalnu bezbednosnu situaciju.
Printscreen: Newsmax BalkansEndru D'Anijeri
"Rusija nije krila da pomaže Iranu. Moskva otvoreno podržava Teheran u sukobu sa SAD. Zbog toga bi američka politika u narednom periodu mogla još jasnije da poveže ova dva konflikta, dakle rat u Ukrajini i krizu na Bliskom istoku", istakao je D'Anijeri za Newsmax Balkans.
Da li SAD mogu da iznesu dva velika sukoba?
Na pitanje da li SAD mogu istovremeno da odgovore na rat u Ukrajini i eskalaciju na Bliskom istoku, D'Anijeri smatra da je to moguće, ali uz veću ulogu evropskih saveznika.
Međutim, primećuje da administracija američkog predsednika Donalda Trampa već menja način podrške Ukrajini.
Foto: Tanjug/AP/Mark SchiefelbeinDonald Tramp
"Evropske države kupuju američko oružje koje potom prosleđuju Ukrajini. To znači da Ukrajina može da nastavi borbu protiv ruske agresije, dok američki poreski obveznici snose mnogo manji teret", ukazao je sagovornik Newsmax Balkans.
On smatra da je ključni izazov da se ubrzaju isporuke.
"Treba i olakšati evropskim državama kupovinu američke vojne opreme", dodao je D'Anijeri.
Jedinstvo NATO pod pritiskom
Kada je reč o NATO, D'Anijeri je ocenio da uprkos razlikama u pristupu ratu na Bliskom istoku, Evropa uglavnom ostaje jedinstvena kada je u pitanju podrška Ukrajini.
"Postoje dve države koje su nešto opreznije i to su Slovačka i Mađarska. One usporavaju deo finansijske pomoći Ukrajini. Međutim, većina Evrope ostaje prilično ujedinjena u podršci Kijevu", rekao je sagovornik Newsmax Balkans.
On smatra da bi SAD trebalo da iskoriste to jedinstvo i dodatno ojačaju saradnju sa evropskim partnerima.
"Ali i sa samom Ukrajinom, čija vojna tehnologija sve više privlači interesovanje Zapada", pojasnio je D'Anijeri.
Rast cene nafte koristi Rusiji
Prema oceni sagovornika Newsmax Balkansa, Moskva pažljivo prati razvoj događaja na Bliskom istoku i u ovom trenutku ima i direktnu ekonomsku korist od eskalacije.
"Rusija je zadovoljna rastom cena nafte, koje su sada prešle 100 dolara po barelu. Kada je cena bila oko 60 dolara, Rusija je morala da prodaje naftu sa velikim popustom. Sada, uz smanjenu globalnu ponudu zbog sukoba na Bliskom istoku, prihodi Moskve značajno rastu", naveo je on.
Ti prihodi direktno pomažu finansiranje ruskog rata u Ukrajini.
"Rusiji odgovara da se rat nastavi i na Bliskom istoku i u Evropi. Više cene nafte znače više novca za rusku ratnu mašinu", istakao je zamenik direktora Centra za Evroaziju .
Posledice po globalnu bezbednost
D'Anijeri, pak, smatra da ako bi sukob na Bliskom istoku dodatno eskalirao, posledice bi se osetile i u Ukrajini.
"U tom slučaju Rusija bi imala još više novca, dok bi Ukrajina mogla da ostane sa manje resursa. Moskva bi nastavila da podržava Iran, dok istovremeno vodi rat u Evropi", predočio je on.
Foto: AP Photo/Bilal Hussein
Zbog toga je primetio da SAD i Evropa moraju da budu odlučnije kako bi se suprotstavile i ruskoj agresiji u Ukrajini i ruskoj podršci Iranu.
"U interesu je i Amerike i Evrope da snažno odgovore na ruske poteze. To je upravo ono što predsednik Tramp naziva politikom mira kroz snagu", zaključio je sagovornik Newsmax Balkans.
Ko su mladi ljudi koji dok mnogi sanjaju život u gradu, biraju selo i koliko hrabrosti treba vakvu odluku? Da li je selo postalo nova šansa za bolji život? Koliko je teško pokrenuti posao „od nule“ i da li je budućnost Srbije upravo gde je nekada počela, na selu? Za emisiju « Tražim reč » govore oni koji su odlučili da budućnost grade na svojim ognjištima Lazar i Nadia Milutinović, Đorđe Isailović i Goran Petrović.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
"Avantura Evropa sa Drušanom Radenkovićem"- jedina emisija koja vam plaća da putujete! Avioni, hoteli, prevoz, ulaznice, smeštaj... sve vam je plaćeno. Vaše je samo da putujete i stignete prvi do cilja. A ko stigne prvi, osvaja 5000e! U zavisnoisti od epizode do epizode, cilj je tamo gde vas zagonetke vode. I zato vežite se, polećemo! Počinje "Avantura Evropa".
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
13:00
EXPO 2027-MARATON DO EXPO 2027
Beogradski maraton će 2027. godine proslaviti četiri decenije velikom promenom – trajaće dva dana. Beograd će tada biti domaćin Evropskog prvenstva u trčanju. Biće to uvod u sezonu događaja koji će obeležiti proleće i leto 2027. godine, zajedno s EXPO 2027.
dokumentarni
13:30
STAV NEDELJE (R)
U vremenu ubrzanih globalnih promena, region Zapadnog Balkana ponovo se suocava sa rastucim politickim tenzijama i sve izrazenijim drustvenim podelama. Da li su ove podele posledica unutrasnjih dinamika ili uticaja spoljnog faktora? Koliku ulogu u svemu tome imaju drustvene mreze, koje sve vise oblikuju javno mnjenje i politicki diskurs? U vecerasnjoj emisiji analiziramo da li zemlje regiona biraju jasan spoljnopoliticki pravac ili nastavljaju politiku balansiranja izmedu različitih globalnih centara moci. Poseban fokus bice na Srbiji - ima li država konzistentnu i prepoznatljivu spoljnopoliticku strategiju ili se nalazi izmedju razlicitih interesa i pritisaka? O ovim i drugim kljucnim pitanjima razgovaramo sa Vladimirom Dobrosavljevicem analiticarem.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Doći će do promene trasa više linija javnog gradskog prevoza u Beogradu, u petak uveče i u subotu, zbog održavanja polumaratona, štafetnog polumaratona i trke, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Zbog održavanja Beogradskog maratona doći će do privremenih izmena u režimu saobraćaja i zatvaranja brojnih ulica u Beogradu od 17. do 19. aprila. Vozačima se savetuje dodatni oprez i planiranje alternativnih pravaca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
U Bugarskoj su u sedam časova po lokalnom vremenu otvorena birališta za sedme vanredne parlamentarne izbore u zemlji od 2021. godine, preneli su bugarski mediji.
Serija tornada pogodila je severnu regiju Srednjeg Zapada Sjedinjenih Američkih Država, ostavljajući za sobom znatnu materijalnu štetu, dok su olujni vetrovi oštetili mnoge kuće, čupali drveće i nosili krovove, ali nema izveštaja o povređenima ili stradalima, prenosi NBC News.
Mađarska opoziciona stranka Tisa osvojila je 141 od 199 poslaničkih mesta u parlamentu te zemlje na izborima održanim prošle sedmice, navodi se u konačnim rezultatima, objavljenim posle obrade glasova poslatih poštom, iz inostranstva i glasovima predatim putem punomoćja.
Mornarica iranske Revolucionarne garde saopštila je da je Ormuski moreuz ponovo zatvoren za sve brodove i navela da plovidba neće biti dozvoljena sve dok američka vojska ne prekine blokadu iranskih luka, objavili su iranski mediji.
Liban je dugo ratni front na Bliskom istoku. Od početka marta, u izraelskim raketnim napadima na glavni grad Bejrut i jug zemlje, ubijeno je preko 1.800 ljudi, od čega skoro 300 dece, javlja UNHCR. Interno je raseljeno milion civila.
Od početka izraelske agresije na Pojas Gaze 7. oktobra 2023. godine ubijeno je 72.549 Palestinaca, a 172.274 je povređeno, saopštilo je Ministarstvo zdravlja u Gazi.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da se Iran "malo pravi pametan, ali da se vode veoma dobri razgovori" o okončanju konflikta na Bliskom istoku.
Specijalne snage ukrajinske policije eliminisale su muškarca u supermarketu u Kijevu, koji je prethodno otvorio vatru na prolaznike na ulici. Trenutno se zna da je pet ljudi poginulo u pucnjavi u Kijevu, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Nemački kancelar Fridrih Merc pokrenuo je debatu o povratku 80 odsto Sirijaca. Da li Nemačka želi da deportuje one koji su dobro integrisani i koji su potrebni zemlji?
Komentari (0)