Više od sto nemačkih poslanika podnelo zahtev za zabranu partije ekstremne desnice AfD
Više od 100 poslanika Donjeg doma nemačkog parlamenta podnelo je zahtev za zabranu ekstremno desničarske Alternative za Nemačku (AfD), izjavio je poslanik desnog centra Marko Vandervic, prenosi agencija DPA.
Izvor: Fonet
13.11.2024. 18:58
Foto: Tanjug/AP/Markus Schreiber
Vandervic, član Hrišćansko-demokratske unije (CDU) , trenutno najveće opozicione stranke u Bundestagu, rekao je da je obezbedio podršku 113 poslanika iz različitih grupa u parlamentu koji ima 733 člana.
Poslanici koji traže zabranu AfD želeli bi da Ustavni sud odluči da li su aktivnosti te partije u suprotnosti sa ustavom.
Kako prenosi RSE, nemački Viši sud u maju je odlučio da domaće bezbednosne službe mogu da nastave da tretiraju AfD kao potencijalno ekstremističku stranku, što znači da imaju pravo da tu stranku drže pod nadzorom, uključujući prisluškivanje.
Nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer ocenio je da je predlog tri opozicione stranke da prevremeni parlamentarni izbori u toj zemlji budu održani 23. februar naredne godine "realističan".
Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD), Zeleni i Slobodna demokratska stranka (FDP) predložili su 23. februar kao datum za održavanje prevremenih parlamentarnih izbora, javljaju nemački mediji.
Zahtev za zabranu stranke sudu mogu da podnesu Gornji dom parlamenta, Bundesrat, ili savezna vlada.
Grupa poslanika koju predvodi Vandervic traži rezoluciju Bundestaga kojom bi se tražila zabrana AfD, ali nije jasno da li će obezbediti podršku većine članova Donjeg doma.
Vandervic već dugo podržava zabranu AfD, antiimigrantske partije naklonjene Rusiji, a na pitanje da li će Bundestag stići da razmatra predlog pre vanrednih izbora zakazanih za 23. februar, rekao je da ima pravo da iznese predlog i da će biti zakazana rasprava u aktuelnom sazivu, ali nije jasno da li će biti održano i glasanje.
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Zašto BHANSA mjesecima ignoriše zahtjeve Parlamenta da dostavi finansijske izvještaje, koliki je uticaj političkih i porodičnih veza na upravljanje agencijom koja kontroliše vazdušni prostor i stotine miliona maraka - pitamo Šemsudina Mehmedovića, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i inicijatora zahtjeva za javno saslušanje BHANSA-e. Tonći Janović, poslanik PES- a i član skupštinskog odbora za ekonomiju analizira šta još može Vlada da uradi kako bi spriječila divljanje cijena goriva. Po prvi put u Makedoniji, svi administrativni službenici obuhvaćeni su kolektivnim ugovorima - za ukupno 59 institucija, kao i celo sudstvo i javno tužilaštvo predviđeno je povećanje plata za 40% u naredne dve godine. O tome razgovaramo sa profesorom radnog prava Lazarom Jovevskim.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li je čitanje danas privilegija ili navika koja nestaje? Da li se ljubav prema čitanju rađa u školi ili u kući? Šta decu više privlači ilustracije u knjizi ili video sadržaji na telefonu? Za emisiju „Tražim reč“ govore, pisci za decu Vesna Aleksić i Toma Nedić i učitelj i pisac Dušan Pejčić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Koliki je rizik da sukob na Bliskom istoku izazove novu globalnu energetsku krizu, inflatorni talas i recesiju? Da li je mir uopšte moguć, imajući u vidu da Vašington i Teheran šalju potpuno različite poruke? Odgovore tražimo od profesora u penziji Dragana Veselinova.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Cene dizela u Evropi dostigle su najviši nivo od 2022. godine, a fjučersi na dizel porasli su na više od 200 dolara po barelu, odnosno 1,498 dolara po toni, uz dnevni skok od gotovo deset odsto na londonskoj berzi.
Cilj Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u vojnoj intervenciji na Iran je da dođe do smene režima, političkog sistema i ustavnih promena u toj zemlji, a te promene bi dovele do stvaranja nove republike, smatra profesor u penziji Dragan Veselinov.
Slučaj tinejdžerke Lore En Ejm (17) iz američke savezne države Juta ubijene pre više od 50 godina konačno je zatvoren nakon što su vlasti u sredu saopštile da DNK dokazi potvrđuju da je bila žrtva ozloglašenog serijskog ubice Teda Bandija.
Komentari (0)