Rastuće cene nafte zbog rata u Iranu idu na ruku posrnuloj ruskoj ekonomiji. Putin se predstavlja kao spasilac u energetskim pitanjima. Da li ta njegova strategija funkcioniše?
Izvor: DW
13.03.2026. 22:36
Tanjug/AP/Alexei Danichev, Sputnik
Nakon ubistva ajatolaha Alija Hamneija, šef Kremlja Vladimir Putin izrazio je saučešće.
Njegov politički aparat osudio je američko-izraelske napade na Iran, navodeći da bi oni mogli da destabilizuju čitav region i da predstavljaju kršenje međunarodnog prava, piše Deutsche welle (DW).
Ovo zvuči cinično s obzirom na to šta Rusija radi Ukrajini već godinama. Ali, političkoj Moskvi cinizam nije stran. To je potvrdio i portparol Kremlja Dmitrij Peskov ubrzo nakon što je počeo napad na iranski režim.
Ukrajina je spremna za novu rundu pregovora o okončanju rata, ali mesto sastanka još nije dogovoreno zbog različitih stavova Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nakon posete Francuskoj.
U jednom od medijskih brifinga, Peskov je izjavio da je potrebno smanjiti uticaj globalnih previranja na rusku ekonomiju i obezbediti korist gde god je to moguće, iako, kako je naveo, to može zvučati cinično.
Privremeno ublažavanje sankcija
Te izjave podudarile su se s vestima da američka vlada razmatra ublažavanje sankcija na rusku naftu. Vašington sada zaista privremeno, tokom 30 dana, dozvoljava prodaju ruske nafte koja se već nalazi na moru.
Takođe je jasno da je cena nafte od početka rata porasla za oko 30 procenata, što Rusiju kao proizvođača nafte raduje.
Početkom nedelje Putin je održao sednicu o situaciji na međunarodnim energetskim tržištima. Ona se pretvorila u propagandnu promociju ruskih energetskih resursa. Putin je naglasio da zemlje poput Kine i Indije, koje uprkos svim sankcijama kupuju rusku naftu i gas, i dalje mogu da se oslone na Rusiju.
Putin se predstavlja kao spasilac
Evropljanima je takođe poručio da je Rusija spremna da s njima sarađuje u oblasti nafte i gasa. Ali je i dodao da bi "trebalo da dobijemo signale da su oni spremni da sarađuju s nama". Tako se predstavlja kao navodni spasilac u nevolji.
S pogledom na sopstvenu zemlju, Putin zahteva da ruski proizvođači koriste dodatne prihode iz sektora nafte i gasa, kako bi smanjili zaduženost i druge obaveze prema bankama.
Tanjug/AP/Gavriil Grigorov, Sputnik
Putin pokušava da umilostivi javnost i prikaže Rusiju u dobrom svetlu i svetu, i sopstvenom stanovništvu, koje sve više trpi zbog rata protiv Ukrajine i njegovih troškova. Rusija za sada profitira od rasta cena energenata. Ali, dokle?
Putinovi dalji profiti
Osim finansijskih koristi, Putin može da izvuče i političke prednosti iz rata protiv režima u Teheranu: mirovni pregovori između Rusije, Ukrajine i SAD trebalo bi da budu obnovljeni, možda već sledeće nedelje. Ali za sada su suspendovani, što Putinu ide na ruku, jer on voli da igra na kartu vremena.
Takođe mu pogoduje i to što je međunarodno pravo ponovo palo u drugi plan zbog iranskog rata. Time su na dobitku oni koji se zalažu za pravo jačeg. Putin bi to mogao da protumači u svoju korist čim mu zatreba.
Manje američkog oružja za Kijev?
U zavisnosti od dužine trajanja rata, SAD bi mogle da upotrebe i oružje koje bi inače bilo poslato Ukrajini – recimo rakete za PVO-sisteme "Patriot". To znači da ne bi stigle u Kijev.
DW podseća da je jedno vreme Iran važio za glavnog ruskog snabdevača oružjem.
Foto: Tanjug/AP/Efrem Lukatsky
Nakon invazije na Ukrajinu, Kremlj je navodno počeo da kupuje iranske dronove "Šahed", mada to nikada nisu potvrdile ni jedna ni druga strana. U međuvremenu postoje tvrdnje da Rusija sama proizvodi dronove po uzoru na "Šahide" i da ih je čak unapredila.
Bez obzira na to, Rusija i Iran su u januaru 2025. potpisali sporazum o partnerstvu. On ne sadrži obavezu vojne pomoći, ali obuhvata saradnju u svim drugim oblastima: ekonomiji, nauci, energetici.
Ako iranski režim padne, Rusija ostaje bez još jednog saveznika
Ako bi režim u Iranu pao ili bio ozbiljno oslabljen, Rusija bi, posle Sirije i Venecuele, ostala bez još jednog saveznika. Putin je prethodnih godina promovisao stvaranje novog svetskog poretka i tražio partnere na Globalnom jugu.
Svoju propagiranu "multipolarnost" želeo je da pokaže na forumima poput Šangajske organizacije za saradnju ili BRIKS. U stvarnosti, međutim, SAD su više puta pokazale da mogu nekažnjeno da eliminišu ili politički onesposobe vođe zemalja Globalnog juga.
Putin, koji želi veći uticaj u tim regionima, sve to posmatra s mnogo reči, ali bez konkretne pomoći saveznicima.
Foto: AP/Efrem Lukatsky
Još se ne može proceniti da li će za Putina prednosti ili mane američko‑izraelskog napada na Teheran prevagnuti. Zvanično, on želi brz kraj sukoba.
Moguće je da je američki predsednik Donald Tramp u retkom trenutku pronicljivosti prepoznao izvesnu neiskrenost kod Putina. Nakon nedavnog telefonskog razgovora u kojem je lider Kremlja nudio posredovanje u sukobu sa Iranom, Tramp je rekao:
"Bilo bi od veće pomoći kad bi okončao rusko-ukrajinski rat".
Zašto BHANSA mjesecima ignoriše zahtjeve Parlamenta da dostavi finansijske izvještaje, koliki je uticaj političkih i porodičnih veza na upravljanje agencijom koja kontroliše vazdušni prostor i stotine miliona maraka - pitamo Šemsudina Mehmedovića, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i inicijatora zahtjeva za javno saslušanje BHANSA-e. Tonći Janović, poslanik PES- a i član skupštinskog odbora za ekonomiju analizira šta još može Vlada da uradi kako bi spriječila divljanje cijena goriva. Po prvi put u Makedoniji, svi administrativni službenici obuhvaćeni su kolektivnim ugovorima - za ukupno 59 institucija, kao i celo sudstvo i javno tužilaštvo predviđeno je povećanje plata za 40% u naredne dve godine. O tome razgovaramo sa profesorom radnog prava Lazarom Jovevskim.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li je čitanje danas privilegija ili navika koja nestaje? Da li se ljubav prema čitanju rađa u školi ili u kući? Šta decu više privlači ilustracije u knjizi ili video sadržaji na telefonu? Za emisiju „Tražim reč“ govore, pisci za decu Vesna Aleksić i Toma Nedić i učitelj i pisac Dušan Pejčić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Koliki je rizik da sukob na Bliskom istoku izazove novu globalnu energetsku krizu, inflatorni talas i recesiju? Da li je mir uopšte moguć, imajući u vidu da Vašington i Teheran šalju potpuno različite poruke? Odgovore tražimo od profesora u penziji Dragana Veselinova.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Cene dizela u Evropi dostigle su najviši nivo od 2022. godine, a fjučersi na dizel porasli su na više od 200 dolara po barelu, odnosno 1,498 dolara po toni, uz dnevni skok od gotovo deset odsto na londonskoj berzi.
Cilj Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u vojnoj intervenciji na Iran je da dođe do smene režima, političkog sistema i ustavnih promena u toj zemlji, a te promene bi dovele do stvaranja nove republike, smatra profesor u penziji Dragan Veselinov.
Slučaj tinejdžerke Lore En Ejm (17) iz američke savezne države Juta ubijene pre više od 50 godina konačno je zatvoren nakon što su vlasti u sredu saopštile da DNK dokazi potvrđuju da je bila žrtva ozloglašenog serijskog ubice Teda Bandija.
Komentari (0)