Rastuće cene nafte zbog rata u Iranu idu na ruku posrnuloj ruskoj ekonomiji. Putin se predstavlja kao spasilac u energetskim pitanjima. Da li ta njegova strategija funkcioniše?
Izvor: DW
13.03.2026. 22:36
Tanjug/AP/Alexei Danichev, Sputnik
Nakon ubistva ajatolaha Alija Hamneija, šef Kremlja Vladimir Putin izrazio je saučešće.
Njegov politički aparat osudio je američko-izraelske napade na Iran, navodeći da bi oni mogli da destabilizuju čitav region i da predstavljaju kršenje međunarodnog prava, piše Deutsche welle (DW).
Ovo zvuči cinično s obzirom na to šta Rusija radi Ukrajini već godinama. Ali, političkoj Moskvi cinizam nije stran. To je potvrdio i portparol Kremlja Dmitrij Peskov ubrzo nakon što je počeo napad na iranski režim.
Ukrajina je spremna za novu rundu pregovora o okončanju rata, ali mesto sastanka još nije dogovoreno zbog različitih stavova Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nakon posete Francuskoj.
U jednom od medijskih brifinga, Peskov je izjavio da je potrebno smanjiti uticaj globalnih previranja na rusku ekonomiju i obezbediti korist gde god je to moguće, iako, kako je naveo, to može zvučati cinično.
Privremeno ublažavanje sankcija
Te izjave podudarile su se s vestima da američka vlada razmatra ublažavanje sankcija na rusku naftu. Vašington sada zaista privremeno, tokom 30 dana, dozvoljava prodaju ruske nafte koja se već nalazi na moru.
Takođe je jasno da je cena nafte od početka rata porasla za oko 30 procenata, što Rusiju kao proizvođača nafte raduje.
Početkom nedelje Putin je održao sednicu o situaciji na međunarodnim energetskim tržištima. Ona se pretvorila u propagandnu promociju ruskih energetskih resursa. Putin je naglasio da zemlje poput Kine i Indije, koje uprkos svim sankcijama kupuju rusku naftu i gas, i dalje mogu da se oslone na Rusiju.
Putin se predstavlja kao spasilac
Evropljanima je takođe poručio da je Rusija spremna da s njima sarađuje u oblasti nafte i gasa. Ali je i dodao da bi "trebalo da dobijemo signale da su oni spremni da sarađuju s nama". Tako se predstavlja kao navodni spasilac u nevolji.
S pogledom na sopstvenu zemlju, Putin zahteva da ruski proizvođači koriste dodatne prihode iz sektora nafte i gasa, kako bi smanjili zaduženost i druge obaveze prema bankama.
Tanjug/AP/Gavriil Grigorov, Sputnik
Putin pokušava da umilostivi javnost i prikaže Rusiju u dobrom svetlu i svetu, i sopstvenom stanovništvu, koje sve više trpi zbog rata protiv Ukrajine i njegovih troškova. Rusija za sada profitira od rasta cena energenata. Ali, dokle?
Putinovi dalji profiti
Osim finansijskih koristi, Putin može da izvuče i političke prednosti iz rata protiv režima u Teheranu: mirovni pregovori između Rusije, Ukrajine i SAD trebalo bi da budu obnovljeni, možda već sledeće nedelje. Ali za sada su suspendovani, što Putinu ide na ruku, jer on voli da igra na kartu vremena.
Takođe mu pogoduje i to što je međunarodno pravo ponovo palo u drugi plan zbog iranskog rata. Time su na dobitku oni koji se zalažu za pravo jačeg. Putin bi to mogao da protumači u svoju korist čim mu zatreba.
Manje američkog oružja za Kijev?
U zavisnosti od dužine trajanja rata, SAD bi mogle da upotrebe i oružje koje bi inače bilo poslato Ukrajini – recimo rakete za PVO-sisteme "Patriot". To znači da ne bi stigle u Kijev.
DW podseća da je jedno vreme Iran važio za glavnog ruskog snabdevača oružjem.
Foto: Tanjug/AP/Efrem Lukatsky
Nakon invazije na Ukrajinu, Kremlj je navodno počeo da kupuje iranske dronove "Šahed", mada to nikada nisu potvrdile ni jedna ni druga strana. U međuvremenu postoje tvrdnje da Rusija sama proizvodi dronove po uzoru na "Šahide" i da ih je čak unapredila.
Bez obzira na to, Rusija i Iran su u januaru 2025. potpisali sporazum o partnerstvu. On ne sadrži obavezu vojne pomoći, ali obuhvata saradnju u svim drugim oblastima: ekonomiji, nauci, energetici.
Ako iranski režim padne, Rusija ostaje bez još jednog saveznika
Ako bi režim u Iranu pao ili bio ozbiljno oslabljen, Rusija bi, posle Sirije i Venecuele, ostala bez još jednog saveznika. Putin je prethodnih godina promovisao stvaranje novog svetskog poretka i tražio partnere na Globalnom jugu.
Svoju propagiranu "multipolarnost" želeo je da pokaže na forumima poput Šangajske organizacije za saradnju ili BRIKS. U stvarnosti, međutim, SAD su više puta pokazale da mogu nekažnjeno da eliminišu ili politički onesposobe vođe zemalja Globalnog juga.
Putin, koji želi veći uticaj u tim regionima, sve to posmatra s mnogo reči, ali bez konkretne pomoći saveznicima.
Foto: AP/Efrem Lukatsky
Još se ne može proceniti da li će za Putina prednosti ili mane američko‑izraelskog napada na Teheran prevagnuti. Zvanično, on želi brz kraj sukoba.
Moguće je da je američki predsednik Donald Tramp u retkom trenutku pronicljivosti prepoznao izvesnu neiskrenost kod Putina. Nakon nedavnog telefonskog razgovora u kojem je lider Kremlja nudio posredovanje u sukobu sa Iranom, Tramp je rekao:
"Bilo bi od veće pomoći kad bi okončao rusko-ukrajinski rat".
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Odžacima uhapsili su S. K. (70) iz ovog mesta, zbog sumnje da je nožem izbo dve žene, a jednu od njih polio benzinom.
U narednih sedam dana litar benzina koštaće 186 dinara, dok će cena evrodizela biti 208 dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
U saradnji Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu i Uprave kriminalističke policije Odeljenja za borbu protiv korupcije, uhapšena je R. Ž, bivša direktorka Centra za socijalni rad (CSR) opštine Stara Pazova, pod sumnjom da je zloupotrebom oštetila budžet Srbije za više od 1,5 miliona dinara.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Ono što je nekada bilo sinonim za luksuz ili modernost danas može delovati pretrpano i zastarelo, pa dizajneri savetuju da se klasične garniture preskoče u korist pojedinačnih, pažljivo odabranih komada.
Ukrajina je spremna za novu rundu pregovora o okončanju rata, ali mesto sastanka još nije dogovoreno zbog različitih stavova Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nakon posete Francuskoj.
Američki Stejt department ponudio je nagradu do 10 miliona američkih dolara za informacije o novom iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Modžtabi Hamneiju i drugim visokim iranskim zvaničnicima povezanim sa Islamskom Revolucionarnom gardom.
Holandska policija uhapsila je četiri osobe osumnjičene za podmetanje požara u sinagogi u Roterdamu. Kako je navela policija, požar je izbio oko 3.40 časova, nakon čega je usledila i eksplozija.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je da će Sjedinjene Države pratiti brodove kroz Ormuski moreuz ako bude potrebno, dodajući da će SAD udariti na Iran "veoma snažno tokom sledeće nedelje".
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da američka odluka o jednokratnom ublažavanju sankcija na rusku naftu može doneti Moskvi oko deset milijardi dolara za nastavak rata, dok je francuski predsednik Emanuel Makron rekao da sukob na Bliskom istoku ne opravdava ukidanje sankcija.
Novi vrhovni vođa Irana ajatolah Modžtaba Hamnei je ranjen i "verovatno unakažen", izjavio je ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Pit Hegset dovodeći u pitanje njegovu legitimnost i zdravstveno stanje nakon napada u kojem je, prema izveštajima, povređen.
Nestanak penzionisanog generala američkog Ratnog vazduhoplovstva Vilijama Nila Mekaslanda pokrenuo je veliku potragu u saveznoj državi Novi Meksiko i privukao pažnju javnosti širom SAD.
Komentari (0)