Rastuće cene nafte zbog rata u Iranu idu na ruku posrnuloj ruskoj ekonomiji. Putin se predstavlja kao spasilac u energetskim pitanjima. Da li ta njegova strategija funkcioniše?
Izvor: DW
13.03.2026. 22:36
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Nakon ubistva ajatolaha Alija Hamneija, šef Kremlja Vladimir Putin izrazio je saučešće.
Njegov politički aparat osudio je američko-izraelske napade na Iran, navodeći da bi oni mogli da destabilizuju čitav region i da predstavljaju kršenje međunarodnog prava, piše Deutsche welle (DW).
Ovo zvuči cinično s obzirom na to šta Rusija radi Ukrajini već godinama. Ali, političkoj Moskvi cinizam nije stran. To je potvrdio i portparol Kremlja Dmitrij Peskov ubrzo nakon što je počeo napad na iranski režim.
Ukrajina je spremna za novu rundu pregovora o okončanju rata, ali mesto sastanka još nije dogovoreno zbog različitih stavova Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nakon posete Francuskoj.
U jednom od medijskih brifinga, Peskov je izjavio da je potrebno smanjiti uticaj globalnih previranja na rusku ekonomiju i obezbediti korist gde god je to moguće, iako, kako je naveo, to može zvučati cinično.
Privremeno ublažavanje sankcija
Te izjave podudarile su se s vestima da američka vlada razmatra ublažavanje sankcija na rusku naftu. Vašington sada zaista privremeno, tokom 30 dana, dozvoljava prodaju ruske nafte koja se već nalazi na moru.
Takođe je jasno da je cena nafte od početka rata porasla za oko 30 procenata, što Rusiju kao proizvođača nafte raduje.
Početkom nedelje Putin je održao sednicu o situaciji na međunarodnim energetskim tržištima. Ona se pretvorila u propagandnu promociju ruskih energetskih resursa. Putin je naglasio da zemlje poput Kine i Indije, koje uprkos svim sankcijama kupuju rusku naftu i gas, i dalje mogu da se oslone na Rusiju.
Putin se predstavlja kao spasilac
Evropljanima je takođe poručio da je Rusija spremna da s njima sarađuje u oblasti nafte i gasa. Ali je i dodao da bi "trebalo da dobijemo signale da su oni spremni da sarađuju s nama". Tako se predstavlja kao navodni spasilac u nevolji.
S pogledom na sopstvenu zemlju, Putin zahteva da ruski proizvođači koriste dodatne prihode iz sektora nafte i gasa, kako bi smanjili zaduženost i druge obaveze prema bankama.
Tanjug/AP/Gavriil Grigorov, Sputnik
Putin pokušava da umilostivi javnost i prikaže Rusiju u dobrom svetlu i svetu, i sopstvenom stanovništvu, koje sve više trpi zbog rata protiv Ukrajine i njegovih troškova. Rusija za sada profitira od rasta cena energenata. Ali, dokle?
Putinovi dalji profiti
Osim finansijskih koristi, Putin može da izvuče i političke prednosti iz rata protiv režima u Teheranu: mirovni pregovori između Rusije, Ukrajine i SAD trebalo bi da budu obnovljeni, možda već sledeće nedelje. Ali za sada su suspendovani, što Putinu ide na ruku, jer on voli da igra na kartu vremena.
Takođe mu pogoduje i to što je međunarodno pravo ponovo palo u drugi plan zbog iranskog rata. Time su na dobitku oni koji se zalažu za pravo jačeg. Putin bi to mogao da protumači u svoju korist čim mu zatreba.
Manje američkog oružja za Kijev?
U zavisnosti od dužine trajanja rata, SAD bi mogle da upotrebe i oružje koje bi inače bilo poslato Ukrajini – recimo rakete za PVO-sisteme "Patriot". To znači da ne bi stigle u Kijev.
DW podseća da je jedno vreme Iran važio za glavnog ruskog snabdevača oružjem.
Foto: Tanjug/AP/Efrem Lukatsky
Nakon invazije na Ukrajinu, Kremlj je navodno počeo da kupuje iranske dronove "Šahed", mada to nikada nisu potvrdile ni jedna ni druga strana. U međuvremenu postoje tvrdnje da Rusija sama proizvodi dronove po uzoru na "Šahide" i da ih je čak unapredila.
Bez obzira na to, Rusija i Iran su u januaru 2025. potpisali sporazum o partnerstvu. On ne sadrži obavezu vojne pomoći, ali obuhvata saradnju u svim drugim oblastima: ekonomiji, nauci, energetici.
Ako iranski režim padne, Rusija ostaje bez još jednog saveznika
Ako bi režim u Iranu pao ili bio ozbiljno oslabljen, Rusija bi, posle Sirije i Venecuele, ostala bez još jednog saveznika. Putin je prethodnih godina promovisao stvaranje novog svetskog poretka i tražio partnere na Globalnom jugu.
Svoju propagiranu "multipolarnost" želeo je da pokaže na forumima poput Šangajske organizacije za saradnju ili BRIKS. U stvarnosti, međutim, SAD su više puta pokazale da mogu nekažnjeno da eliminišu ili politički onesposobe vođe zemalja Globalnog juga.
Putin, koji želi veći uticaj u tim regionima, sve to posmatra s mnogo reči, ali bez konkretne pomoći saveznicima.
Foto: AP/Efrem Lukatsky
Još se ne može proceniti da li će za Putina prednosti ili mane američko‑izraelskog napada na Teheran prevagnuti. Zvanično, on želi brz kraj sukoba.
Moguće je da je američki predsednik Donald Tramp u retkom trenutku pronicljivosti prepoznao izvesnu neiskrenost kod Putina. Nakon nedavnog telefonskog razgovora u kojem je lider Kremlja nudio posredovanje u sukobu sa Iranom, Tramp je rekao:
"Bilo bi od veće pomoći kad bi okončao rusko-ukrajinski rat".
Koje svakodnevne navike najviše zagađuju planetu? Koliko plastike završi u prirodi, a koliko u reciklaži? Da li je promena loših navika poslednja šansa za spas planete Zemlje ili je šteta već prevelika? Za emisiju „Tražim reč“ govore inženjerka zaštite životne sredine Marija Petković i osnivač ekspertske mreže za upravljanje otpadom Kristina Cvejanov.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Sve više ljudi leči se na svoju ruku, dok mladi sve ranije ulaze u svet poroka. Da li bežimo od problema ili smo zaboravili kako da ih podnesemo? Tableta za smirenje ili čaša alkohola, gde danas tražimo izlaz? Odgovore tražimo od psihijatrice i psihoterapeutkinje prof. Nevene Čalovske Hercog.
Početak izgradnje tunela ispod Bulevara Despota Stefana već je izmenio režim saobraćaja u centru Beograda, iako radovi na terenu još nisu zvanično počeli.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su S. M. (26) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo zlostavljanje i mučenje.
Policija u Kragujevcu uhapsila je šesnaestogodišnjaka iz Beograda zbog sumnje da je izvršio krivična dela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i N. V. (25) iz Beograda, zbog podstrekavanja i pomaganja u izvršenju istog dela.
Policija je u akciji suzbijanja sive ekonomije podnela krivične prijave protiv dve odgovorne osobe iz firmi "Tim medikal 016" i "Gigant gradnja" zbog sumnje na poresku utaju, saopšteno je iz Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.
Broj obolelih od raka u Velikoj Britaniji dostigao je rekordni nivo, pokazuje istraživanje organizacije Cancer Research UK, u kom se navodi da se kod više od 403.000 ljudi dijagnostikuje svake godine neki oblik raka.
Serija eksplozija uništila je reaktor broj 4 nuklearne elektrane "Vladimir Ilič Lenjin" pre četiri decenije, 26. aprila 1986. godine, u tačno 1:23 sati, u blizini grada Pripjata, u tadašnjem Sovjetskom savezu.
Iran je pojačao kontrolu nad Ormuskim moreuzom i zaplenio dva broda, nakon što je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio da odlaže nove napade na tu zemlju, potvrdio je Reuters.
U sudaru dva voza u Kagerupu, na severoistoku Danske, koji se dogodio jutros povređeno je 17 osoba, dok se četiri nalaze u kritičnom stanju saopštila je služba za hitne slučajeve Kopenhagena.
Dosadašnji ministar američke mornarice Džon Felan otpušten je sa te funkcije, a novi vršilac dužnosti civilnog lidera mornarice biće podsekretar mornarice Hung Cao, saopštio je portparol Pentagona Šon Parnel.
Više od 10 miliona barela iranske nafte napustilo Persijski zaliv od kada su Sjedinjene Američke Države uvele blokadu iranskih luka, preneo je Associated Press, pozivajući se na podatke analitičara.
Italijanska granična policija uhapsila je u italijanskoj luci Čivitavekija srpsko-hrvatskog državljanina osumnjičenog za ratne zločine iz perioda ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
Komentari (0)