Rojters: Putin otvoren za razgovore sa Trampom o prekidu vatre u Ukrajini, uslov je da Kijev odustane od ulaska u NATO
Ruski predsednik Vladimir Putin je otvoren za razgovore o sporazumu o prekidu vatre u Ukrajini sa novoizabranim predsednikom SAD Donaldom Trampom, koji ne podrazumevaju veće teritorijalne ustupke, a pod uslovom da Kijev odustane od napora da se pridruži NATO, rekli su ruski izvori za Rojters.
Oni su rekli da bi Putin pristao da zamrzne sukob duž linija fronta, a potencijalno bi moglo da dođe i do pregovora o preciznom razdvajanju Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona.
Izvori dodaju da postoji mogućnost da se Rusija povuče sa relativno malih delova teritorije koje drži u oblastima Harkova i Nikolajeva, na severu i jugu Ukrajine.
Dva izvora su za agenciju rekla da bi odluka odlazećeg američkog predsednika Džoa Bajdena da dozvoli Ukrajini da ispaljuje američke rakete ATACMS duboko u Rusiju mogla da zakomplikuje i odloži bilo kakvo rešenje, kao i da pooštri zahteve Moskve.
Američka ambasada u Kijevu privremeno je zatvorena zbog ''konkretnih informacija o potencijalnom značajnom vazdušnom napadu" u toku dana, saopštio je Stejt department.
Sjedinjene Američke Države ne vide razlog da prilagode svoj nuklearni stav, saopštio je Stejt deparment nakon što je Moskva ažurirala nuklearnu doktrinu i snizila prag za nuklearni udar.
Iako Rusija neće tolerisati ulazak Ukrajine u NATO, ili prisustvo NATO trupa na ukrajinskom tlu, otvorena je za razgovore o bezbednosnim garancijama za Kijev, kažu zvaničnici.
Oni su napomenuli da očekuju da se Rusija takođe založi da Kijev ograniči veliki deo oružanih snaga Ukrajine i obaveže se da neće ograničavati upotrebu ruskog jezika. Rusija trenutno ima kontrolu nad preko 110.000 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, a jedan zvaničnik je istakao da Zapad mora da prihvati "tešku istinu" da pomoć koju je poslao Kijevu nije dovoljna da spreči Rusiju da pobedi.
Šta je osnova za dogovor
Na pitanje kako bi mogao da izgleda mogući prekid vatre, dva ruska izvora su se pozvala na nacrt sporazuma koji je predstavljen u aprilu 2022. nakon pregovora u Istanbulu, a koji je Putin u javnosti pomenuo kao moguću osnovu za dogovor.
Prema tom nacrtu, u čiju je kopiju Rojters imao uvid, Ukrajina bi trebalo da pristane na trajnu neutralnost u zamenu za međunarodne bezbednosne garancije pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN: Britanije, Kine, Francuske, Rusije i Sjedinjenih Država.
Jedan od ruskih zvaničnika rekao je da neće biti sporazuma ukoliko Ukrajina ne dobije bezbednosne garancije, dodajući da je glavno pitanje kako da se izbegne dogovor prema kojem može da se očekuje direktan sukob Zapada i Moskve u budućnosti.
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović napadnuta je nožem na Trgu Pavla Stojkovića i ona se nalazi u Urgentnom centru, potvrđeno je za Newsmax Balkans u Policijskoj upravi Niš.
Liderka krajnje desničarske francuske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen proglašena je krivom zbog pronevere fondova Evropskog parlamenta. Osuđena je na četiri godine zatvora, a dobila je i zabranu kandidovanja za javnu funkciju u narednih pet godina.
Privremena otpravnica poslova u ambasadi Republike Srbije u Mjanmaru Gordana Jakšić izjavila je za Newsmax Balkans da su svi srpski državljani dobro nakon razornog zemljotresa koji je pogodio ovu azijsku zemlju.
Aktuelna akademska godina je pod znakom pitanja zbog blokada fakulteta, a govori se i o tome da je ugrožena i naredna. Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić i Bojan Vranić sa Fakulteta političkih nauka objasnili su šta bi moglo da se uradi da bi se akademski život što pre vratio u normalu.
Ruski predsednik Vladimir Putin naredio je regrutaciju 160.000 ljudi u vojnu službu u periodu od aprila do jula 2025. godine, objavljeno je na zvaničnom portalu pravnih informacija Rusije.
Liderka francuskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen rekla je u intervjuu za francusku televiziju TF1, da je napustila sudnicu pre izricanja presude jer je shvatila šta se dešava.
Najmanje 2.065 ljudi je poginulo, više od 3.900 je povređeno, a više od 270 vodi se kao nestalo u zemljotresima koji su pogodili Mjanmar, preneo je BBC.
Presuda liderki francuskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen izazvala je reakcije francuskih i evropskih političara, a odluku suda posebno su osudili desničari koji ocenjuju da je reč o političkoj presudi.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je u telefonskom intervjuu u nedelju da se "ne šali" sa trećim mandatom, dodajući da je "prerano razmišljati o tome".
Liderka krajnje desničarske francuske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen proglašena je krivom zbog pronevere fondova Evropskog parlamenta. Osuđena je na četiri godine zatvora, a dobila je i zabranu kandidovanja za javnu funkciju u narednih pet godina.
Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca (IFRC) saopštila je da je "ogorčena" smrću osam medicinara ubijenih na dužnosti u Rafi na jugu Gazi, nakon što je devetočlani tim hitne pomoći bio pod teškom vatrom u Al-Hašašinu 23. marta, saopštio je IFRC.
Privremena otpravnica poslova u ambasadi Republike Srbije u Mjanmaru Gordana Jakšić izjavila je za Newsmax Balkans da su svi srpski državljani dobro nakon razornog zemljotresa koji je pogodio ovu azijsku zemlju.
Komentari (0)