"Nedostatak jasne strategije ugrožava bezbednost kontinenta": Da li NATO gubi svoju svrhu i kakva je budućnost Evrope
Foto: Printscreen/Newsmax Balkans
Povodom sve oštrijih kritika Donalda Trampa na račun NATO, Vojin Biljić, predsednik Centra za američko pravo, ocenjuje za Newsmax Balkans da je Alijansa izgubila svoju prvobitnu svrhu nakon Hladnog rata.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Sagovornik emisije Presek upozorava da spora evropska birokratija i nedostatak jasne strategije direktno ugrožavaju bezbednost kontinenta u trenutku kada se geopolitička karta sveta ubrzano menja.
Biljić podseća da Trampova kritika prema NATO nije novijeg datuma niti je isključivo povezana sa aktuelnim krizama na Bliskom istoku.
Podseća da je NATO osnovan u vreme kada je Evropa bila glavno poprište geopolitike, ali da su se okolnosti dramatično promenile.
"NATO je osnovan kao međunarodna organizacija koja se bavi odbranom i bezbednošću, prvenstveno evropskih država u hladnoratovskoj podeli. Hladni rat je završen 1990. godine padom Berlinskog zida i moje mišljenje je da je već tada morala da nastupi reorganizacija NATO jer je on izgubio svoju prvenstvenu svrhu", naveo je Biljić.
Predsednik Centra za američko pravo dodaje da danas geopolitičko polje više nije fokusirano isključivo na Evropu, već je postalo globalno, dok glavne pretnje po svetsku demokratiju dolaze iz drugih centara moći.
Član pet pod znakom pitanja i pretnja povlačenjem trupa
Jedna od najosetljivijih tema unutar Alijanse je Član 5, koji podrazumeva kolektivnu odbranu po principu "svi za jednog, jedan za sve".
Biljić ukazuje na to da u Sjedinjenim Američkim Državama više ne postoji jedinstvena pozicija o ovom pitanju, što je dodatno ogoljeno konfliktima na Bliskom istoku.
Foto: Printscreen/Newsmax BalkansVojin Biljić, predsednik Centra za američko pravo
Eventualni izlazak Amerike iz NATO naš sagovornik ocenjuje kao proceduru koja bi bila "prilično jednostavna" ukoliko Vašington proceni da u tome leži njegov interes.
"Pored formalnog izlaska, postoji i pretnja smanjenjem broja američkih vojnika na tlu Evrope, pri čemu se kao prve mete pominju Nemačka, Italija i Španija", kaže Biljić za Newsmax Balkans.
Sagovornik smatra da Evropa precenjuje sopstveni značaj u trenutnoj podeli karata.
"Pitanje je šta evropske države donose toj zajedničkoj bezbednosti i koji je njihov pregovarački potencijal. Nisam siguran koliki je interes Amerike da bude u ovakvom NATO".
Evropska sporost kao "omča oko vrata"
Kao ključni problem u funkcionisanju evropske odbrane, Biljić izdvaja tromost birokratskog aparata i neefikasnost u donošenju odluka. Podseća da su suštinske vrednosti koje danas nazivamo evropskim, vladavina prava i nezavisno pravosuđe, u Evropu zapravo došle 1945. godine sa Maršalovim planom, dok ih Amerika baštini još od početka 19. veka.
"Mislim da upravo to nasleđe Evrope, koji je suštinski činovnički aparat, predstavlja njihovu najveću omču oko vrata u ovom trenutku - ta sporost i neefikasnost. Evropa je generalno činovnička tvorevina. Ona je jako spora", ocenjuje Biljić.
Evropska komisija saopštila je da i dalje procenjuje da li Srbija ispunjava uslove za finansijsku podršku Evropske unije, nakon najave o njenoj obustavi zbog pravosudnih zakona, uz očekivanje da preporuke Venecijanske komisije budu u potpunosti sprovedene.
Kompanija Telekom Srbija beleži rekordnu godinu sa prihodima od 2,3 milijarde evra i operativnim profitom od 1,3 milijarde evra. Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić govorio je za emisiju "Stav nedelje" o planovima za saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema njegovom mišljenju, dosadašnji model funkcionisanja Evropske unije, sa gubljenjem u procedurama i nejasnim stavovima, više nije održiv u svetu koji se menja iz meseca u mesec.
Dve opcije za budućnost Evrope
U kontekstu globalnih promena, stručnjaci ocenjuju da pred Evropom stoje dva puta -pristanak na rekonstrukciju NATO koja će biti u skladu sa interesima Amerike, ili stvaranje sopstvenog sistema bezbednosti.
Foto: AP/Pascal Bastien
Biljić povlači istorijsku paralelu sa periodom pred Drugi svetski rat, upozoravajući na cenu nedonošenja odluka.
"Istorija je učiteljica života. Imali smo period u kome je Evropa, jednostavno zbog nedonošenja odluka, na kraju platila jako veliku cenu. Smatram da je najgora odluka - ne doneti odluku. Evropa se trenutno ne nalazi u poziciji koja nudi sjajne prognoze i nešto mora da menja. Ili će aktivno učestvovati u promenama ili će biti pogođena njima bez svog uticaja", zaključio je Biljić.
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-FILMSKE NOVOSTI PRIKAZUJU NAJVEĆE SLIKARE SRBIJE-PETAR LUBARDA
Arhivski snimci, važni događaji i retki filmovi biće predstavljeni u posebnom segmentu programa, pružajući autentičan prikaz istorije na filmskom platnu.
dokumentarni
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će se vanredni izbori u Srbiji biti održani ili 12. jula ili u periodu od oktobra do kraja novembra ove godine.
Kompanija Telekom Srbija beleži rekordnu godinu sa prihodima od 2,3 milijarde evra i operativnim profitom od 1,3 milijarde evra. Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić govorio je za emisiju "Stav nedelje" o planovima za saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da će povećati carine na automobile i kamione iz Evropske unije na 25 odsto, uz tvrdnju da evropski blok nije u potpunosti ispoštovao trgovinski sporazum postignut sa SAD.
Gradska uprava u italijanskom gradu Livorno donela je odluku kojom se vlasnici pasa obavezuju da u periodu od 20. maja do 31. oktobra nose vodu i odmah čiste mokraću svojih ljubimaca sa javnih i privatnih površina otvorenih za javnost, uz zabranu vršenja nužde u blizini ulaza u zgrade i izloga.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da nije zadovoljan najnovijim predlogom Irana za rešavanje sukoba, navodeći da se pregovori vode telefonskim putem.
Lider stranke Tisa Peter Mađar izjavio je da razume zabrinutost javnosti zbog imenovanja svog zeta za ministra pravde u budućoj vladi, poručivši da će biti uvedena stroga pravila koja će važiti za sve članove novog kabineta.
Turska policija intervenisala je protiv grupa koje su pokušale da obeleže Međunarodni praznik rada, 1. maj, na Trgu Taksim u Istanbulu, dok je, prema navodima organizacija za ljudska prava i medija, privedeno najmanje 550 ljudi u više delova grada.
Pet osoba poginulo je kada se mali avion srušio u američkoj saveznoj državi Teksas, saopštio je lokalni zvaničnik, dok nadležne savezne službe istražuju uzrok nesreće.
Iran je dostavio novi predlog pregovaračkog okvira Pakistanu, koji je posrednik u procesu mirovnih pregovora između Teherana i Sjedinjenih Američkih Država.
Na osnovu ugovora sa kompanijom za veštačku inteligenciju (AI), američka mornarica će koristiti softver AI za pronalaženje iranskih mina u Ormuskom moreuzu, koje su postavljene od početka sukoba krajem februara.
Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je većina, oko 200 učesnika Globalne flotile Sumud, koja je trebalo da isporuči humanitarnu pomoć Gazi, puštena na slobodu nakon zadržavanja na Kritu, dok će dvojica aktivista biti sprovedena u Izrael radi ispitivanja.
Komentari (0)