Bašar al Asad, predsednik koji je "uništio svoju zemlju i raselio vlastiti narod"
Završena je dvadesetčetvorogodišnja vladavina sirijskog predsednika Bašara al Asada, nakon više od 13 godina rata, stotine hiljada ubijenih i miliona raseljenih.
Veliki broj ljudi izašao je u nedelju na ulice Damaska s namerom da proslavi preuzimanje kontrole nad glavnim gradom, koji su izvršile opozicione snage, piše Al Džazira.
Al Asad je navodno avionom pobegao iz države, čime su prekinute 53 godine autoritarne vladavine njegove porodice nad Sirijom. Njegov odlazak ostavlja državu u ruševinama i milione Sirijaca koji se pitaju šta je sledeće.
Kada je Al Asad nasledio vlast 2000. godine, nakon smrti svog oca Hafeza, postojao je optimizam da će da dođe do političkih promena u Siriji.
Po struci oftalmolog, Al Asad nikada nije trebalo da postane predsednik.
Međutim, pozvan je iz Londona nazad u Siriju nakon smrti svog starijeg brata Basila.
Režim Bašara al Asada srušen je posle gotovo 14 godina građanskog rata. Sirijski pobunjenici saopštili su da su ušli u glavni grad Damask, a vojska nije pružala nikakav otpor. Asad je u nedelju rano ujutru napustio Damask u nepoznatom pravcu, a posle njegovog odlaska, Sirijci su slavili na ulicama.
Sirijska vojska izjavila je da se povlači iz Hame, strateški važnog grada, što predstavlja drugi veliki poraz za vlasti u Siriji jer je prošle nedelje pobunjenička koalicija zauzela Alepo.
Kako bi Bašar preuzeo predsedničku dužnost, Parlament je morao da spusti minimalnu starost za kandidate sa 40 na 34 godine.
Pobedio je na referendumu s više od 97 odsto glasova.
Iako je u ljudima budio nadu, osim nekoliko ograničenih ekonomskih promena, njegova vladavina je bila vrlo slična tridesetogodišnjoj autoritarnoj vladavini njegovog oca.
Sirijski ustanak
Deceniju kasnije, u martu 2011. godine, Al Asad se suočio s prvim velikim izazovom kada su Sirijci izašli na ulice tražeći demokratiju, građanske slobode i oslobađanje političkih zatvorenika.
Odbacio je ustanak kao stranu zaveru, označivši svoje protivnike kao teroriste.
Kao vođa jedine legalne političke snage u državi, stranke Bat (Baath) i vrhovni komandant oružanih snaga, njegov odgovor bio je brutalno razbijanje.
To je samo pojačalo demonstracije koje su brzo eskalirale.
Godine 2012. Vlada je upotrebila teško oružje protiv pobunjeničkih grupa, uključujući zračne napade.
Nemiri su se proširili i izazvali oružanu pobunu koja je privukla regionalne i međunarodne sile.
Al Asadova strahovlada
U godinama koje su usledile, Al Asadova vlada držala se vlasti uz političku i vojnu podršku Rusije i Irana, kao i libanske grupe Hezbolah koju podržava Teheran.
Al Asad je postepeno uspeo da vrati većinu teritorija koje su njegove snage u početku izgubile.
Primirje je proglašeno u martu 2020. godine nakon sporazuma između Rusije i susedne Turske, koja je kroz istoriju podržavala neke opozicione grupe u Siriji.
Al Asad je ignorisao politički proces koji su predvodile UN kako bi se došlo do demokratske tranzicije.
Sirijski predsednik se godinama predstavljao kao zaštitnik sirijskih manjina, pozicionirajući se kao bedem protiv "ekstremizma" i jedina sila sposobna da vrati stabilnost u ratom razorenu zemlju.
U maju 2021. godine ponovo je izabran za četvrti mandat sa osvojenih 95,1 odsto glasova.
Međutim, njegova vlada nije uspela da povrati legitimitet u očima većeg dela međunarodne zajednice, pri čemu su brojne države i grupe za ljudska prava tvrdile da izbori nisu bili ni slobodni ni pošteni.
U međuvremenu, njegova vlada se suočila s optužbama za ubistva i zatvaranje hiljada, kao i za izgladnjivanje celih zajednica u područjima pod opsadom pobunjenika tokom rata.
Hemijskim oružjem protiv vlastitog naroda
Takođe je u brojnim prilikama optužena za korišćenje hemijskog oružja protiv vlastitog naroda, što je Al Asad negirao.
Organizacija za zabranu hemijskog oružja 2023. godine je zaključila da postoje razumni razlozi za verovanje da je sirijska vlada upotrebila hemijsko oružje u napadima 7. aprila 2018. u Doumi, blizu Damaska.
Novembra 2023. Francuska je izdala međunarodnu poternicu za Al Asadom, optužujući ga za saučesništvo u zločinima protiv čovečnosti povezanima s hemijskim napadima za koje je 2013. okrivljena njegova Vlada.
Narednog je dana Međunarodni sud pravde, najviši sud UN, naredio sirijskoj Vladi da prekine mučenje i druge oblike okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja.
"Za Sirijce će Al Asad uvek biti zapamćen kao predsednik koji je pokazao loše vođstvo, uništio svoju zemlju i raselio vlastiti narod", rekao je sirijski politički analitičar Marvan Kabalan.
Kabalan je dodao i to da sirijski predsednik ne samo da je izgubio svoju vladavinu, već i celu domovinu.
Arapska liga
Godine 2023, posle više od 12 godina rata, Al Asada su ponovo primile u Arapsku ligu iste arapske države koje su ga nekada izbegavale.
Odluka o ponovnom uspostavljanju članstva Sirije označila je dramatičan diplomatski preokret jer je nekoliko arapskih država nastojalo ponovo stupiti u kontakt s Al Asadom.
Međutim, to nije donelo ništa dobro narodu. Sirijci, koji su se nadali novom početku, i dalje su živeli u ekonomskom kolapsu i humanitarnoj krizi.
Tokom proteklih deset dana, rat koji je dugo stagnirao vratio se s brzim napredovanjem opozicionih boraca, koji su brzo preuzeli kontrolu nad nekoliko velikih gradova u vreme kada su Al Asadovi saveznici bili zauzeti vlastitim sukobima.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PORTAL ( R )
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
specijal
11:00
DIJAGNOZA ( R )
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem tražiće odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
Avion kompanije Er Indija Boing 787-8 srušio se pri poletanju sa aerodroma u indijskom gradu Ahmedabadu u državi Gudžarat, saopštili su indijski zvaničnici.
Više javno tužilaštvo u Beogradu je saopštilo da je dežurni javni tužilac Odeljenja za maloletnike obavešten da su dve devojčice prijavile kako im je učenik sedmog razreda OŠ "Jovan Sterija Popović" rekao da "ima pištolj i da će da pobije neke nastavnike".
Vlada Srbije usvojila je na sednici Zaključak o stavljanju van snage Zaključka o obrazovanju Radne grupe za analizu trenutnog stanja finansiranja i performansi visokog obrazovanja u Republici Srbiji i za izradu nacrta Zakona o visokom obrazovanju.
Izraelska vojska saopštila je da je u toku noći pokrenula udare na više mesta u Iranu, kao i da su meta napada, između ostalog, bili i ciljevi povezani sa nuklearnim programom. Iran kao odgovor lansirao više od 100 dronova prema Izraelu.
Teški dani za Austriju i region nakon nezapamćenog zločina koji se dogodio u srednjoj školi "Borg" u Gracu, gde je u utorak, u pucnjavi, ubijeno 11 osoba. Među poginulima su učenici, nastavnici i sam napadač - dvadesetjednogodišnji Artur A, bivši učenik škole.
Izraelska vojska saopštila je da je u toku noći pokrenula udare na više mesta u Iranu, kao i da su meta napada, između ostalog, bili i ciljevi povezani sa nuklearnim programom. Iran kao odgovor lansirao više od 100 dronova prema Izraelu.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija velikom većinom je usvojila rezoluciju kojom zahteva hitan, bezuslovan i trajan prekid vatre u ratu u Pojasu Gaze i pristup Palestinaca humanitarnoj pomoći.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa tužila je Njujork zbog zakona koji sprečava imigracione službenike da hapse ljude u sudnicama u toj državi.
Cilj Evropske unije bio je da se osigura da multinacionalne kompanije dobro posluju, da Ukrajina ima dovoljno novca da ratuje i da sve to plate mađarske porodice, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Novinar i nekadašnji izveštač sa Bliskog istoka Borivoj Erdeljan izjavio je u emisiji Sinteza Newsmax Balkans televizije da su se u tom regionu decenijama unazad smenjivali periodi ratova i mira, da je krajem 70-ih godina prošlog veka propuštena šansa za trajni mir i da je danas do njega teško doći.
Ujedinjene nacije (UN) saopštile su da je u Pojasu Gaze došlo do potpunog nestanka interneta, verovatno zbog vojnih aktivnosti koje su oštetile poslednji kabl u enklavi, što je zaustavilo operacije pružanja pomoći.
Američki sud odobrio je kauciju ruskoj naučnici na Univerzitetu Harvard Kseniji Petrovoj, nakon što je privedena u februaru zbog sumnje da je krijumčarila žablje embrione u Sjedinjene Američke Države.
Komentari (0)