Bašar al Asad, predsednik koji je "uništio svoju zemlju i raselio vlastiti narod"
Završena je dvadesetčetvorogodišnja vladavina sirijskog predsednika Bašara al Asada, nakon više od 13 godina rata, stotine hiljada ubijenih i miliona raseljenih.
Veliki broj ljudi izašao je u nedelju na ulice Damaska s namerom da proslavi preuzimanje kontrole nad glavnim gradom, koji su izvršile opozicione snage, piše Al Džazira.
Al Asad je navodno avionom pobegao iz države, čime su prekinute 53 godine autoritarne vladavine njegove porodice nad Sirijom. Njegov odlazak ostavlja državu u ruševinama i milione Sirijaca koji se pitaju šta je sledeće.
Kada je Al Asad nasledio vlast 2000. godine, nakon smrti svog oca Hafeza, postojao je optimizam da će da dođe do političkih promena u Siriji.
Po struci oftalmolog, Al Asad nikada nije trebalo da postane predsednik.
Međutim, pozvan je iz Londona nazad u Siriju nakon smrti svog starijeg brata Basila.
Režim Bašara al Asada srušen je posle gotovo 14 godina građanskog rata. Sirijski pobunjenici saopštili su da su ušli u glavni grad Damask, a vojska nije pružala nikakav otpor. Asad je u nedelju rano ujutru napustio Damask u nepoznatom pravcu, a posle njegovog odlaska, Sirijci su slavili na ulicama.
Sirijska vojska izjavila je da se povlači iz Hame, strateški važnog grada, što predstavlja drugi veliki poraz za vlasti u Siriji jer je prošle nedelje pobunjenička koalicija zauzela Alepo.
Kako bi Bašar preuzeo predsedničku dužnost, Parlament je morao da spusti minimalnu starost za kandidate sa 40 na 34 godine.
Pobedio je na referendumu s više od 97 odsto glasova.
Iako je u ljudima budio nadu, osim nekoliko ograničenih ekonomskih promena, njegova vladavina je bila vrlo slična tridesetogodišnjoj autoritarnoj vladavini njegovog oca.
Sirijski ustanak
Deceniju kasnije, u martu 2011. godine, Al Asad se suočio s prvim velikim izazovom kada su Sirijci izašli na ulice tražeći demokratiju, građanske slobode i oslobađanje političkih zatvorenika.
Odbacio je ustanak kao stranu zaveru, označivši svoje protivnike kao teroriste.
Kao vođa jedine legalne političke snage u državi, stranke Bat (Baath) i vrhovni komandant oružanih snaga, njegov odgovor bio je brutalno razbijanje.
To je samo pojačalo demonstracije koje su brzo eskalirale.
Godine 2012. Vlada je upotrebila teško oružje protiv pobunjeničkih grupa, uključujući zračne napade.
Nemiri su se proširili i izazvali oružanu pobunu koja je privukla regionalne i međunarodne sile.
Al Asadova strahovlada
U godinama koje su usledile, Al Asadova vlada držala se vlasti uz političku i vojnu podršku Rusije i Irana, kao i libanske grupe Hezbolah koju podržava Teheran.
Al Asad je postepeno uspeo da vrati većinu teritorija koje su njegove snage u početku izgubile.
Primirje je proglašeno u martu 2020. godine nakon sporazuma između Rusije i susedne Turske, koja je kroz istoriju podržavala neke opozicione grupe u Siriji.
Al Asad je ignorisao politički proces koji su predvodile UN kako bi se došlo do demokratske tranzicije.
Sirijski predsednik se godinama predstavljao kao zaštitnik sirijskih manjina, pozicionirajući se kao bedem protiv "ekstremizma" i jedina sila sposobna da vrati stabilnost u ratom razorenu zemlju.
U maju 2021. godine ponovo je izabran za četvrti mandat sa osvojenih 95,1 odsto glasova.
Međutim, njegova vlada nije uspela da povrati legitimitet u očima većeg dela međunarodne zajednice, pri čemu su brojne države i grupe za ljudska prava tvrdile da izbori nisu bili ni slobodni ni pošteni.
U međuvremenu, njegova vlada se suočila s optužbama za ubistva i zatvaranje hiljada, kao i za izgladnjivanje celih zajednica u područjima pod opsadom pobunjenika tokom rata.
Hemijskim oružjem protiv vlastitog naroda
Takođe je u brojnim prilikama optužena za korišćenje hemijskog oružja protiv vlastitog naroda, što je Al Asad negirao.
Organizacija za zabranu hemijskog oružja 2023. godine je zaključila da postoje razumni razlozi za verovanje da je sirijska vlada upotrebila hemijsko oružje u napadima 7. aprila 2018. u Doumi, blizu Damaska.
Novembra 2023. Francuska je izdala međunarodnu poternicu za Al Asadom, optužujući ga za saučesništvo u zločinima protiv čovečnosti povezanima s hemijskim napadima za koje je 2013. okrivljena njegova Vlada.
Narednog je dana Međunarodni sud pravde, najviši sud UN, naredio sirijskoj Vladi da prekine mučenje i druge oblike okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja.
"Za Sirijce će Al Asad uvek biti zapamćen kao predsednik koji je pokazao loše vođstvo, uništio svoju zemlju i raselio vlastiti narod", rekao je sirijski politički analitičar Marvan Kabalan.
Kabalan je dodao i to da sirijski predsednik ne samo da je izgubio svoju vladavinu, već i celu domovinu.
Arapska liga
Godine 2023, posle više od 12 godina rata, Al Asada su ponovo primile u Arapsku ligu iste arapske države koje su ga nekada izbegavale.
Odluka o ponovnom uspostavljanju članstva Sirije označila je dramatičan diplomatski preokret jer je nekoliko arapskih država nastojalo ponovo stupiti u kontakt s Al Asadom.
Međutim, to nije donelo ništa dobro narodu. Sirijci, koji su se nadali novom početku, i dalje su živeli u ekonomskom kolapsu i humanitarnoj krizi.
Tokom proteklih deset dana, rat koji je dugo stagnirao vratio se s brzim napredovanjem opozicionih boraca, koji su brzo preuzeli kontrolu nad nekoliko velikih gradova u vreme kada su Al Asadovi saveznici bili zauzeti vlastitim sukobima.
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PORTAL ( R )
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
special
11:00
PULS PLANETE ( R )
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U nedelju je bilo tačno sedam meseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu. Nedugo nakon toga, počele su studentske blokade, u vezi sa kojima je u emisiji "Otvori oči" došlo do rasprave bivše ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović i osnivača Platforme za Srbiju Vladimira Pavićevića.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Bojan Milisavljević potvrdio je da je došlo do incidenta u prostorijama te visokoškolske ustanove, kada je student fizički nasrnuo na profesorku, radnika obezbeđenja i studente u blokadi.
Manastir Tumane iz godine u godinu privlači sve veći broj vernika. Nalazi se u blizini Golupca, a 2019. godine obeležio je 630 godina postojanja. U narodu je poznat kao sveto mesto gde se vernici mole za svoje ozdravljenje ili spas najbližih koji boluju od najtežih bolesti.
Ako bi prevremeni izbori prošli loše i pobedila Srpska napredna stranka (SNS), to bi uništilo opoziciju u Srbiji. Nema razloga za žurbu, treba otpočeti dijalog o tome da izbori budu legitimni, izjavio je lekar i političar Branimir Nestorović.
Gradonačelnik grada Galipoli, u južnom italijanskom regionu Pulja, izdao je zabranu boravka u centru grada u kupaćem kostimu ili bez majice za oba pola.
Jedno dete je palo u komu nakon što je jelo "Haribo" bombone koje su, kako se ispostavilo, sadržale kanabis, potvrdila je bolnica "Ziekenhuisgroep Twente" u Holandiji.
Kandidat opozicione Demokratske stranke na predsedničkim izborima u Južnoj Koreji Li Dže Mjung izabran je za predsendika, nakon što je osvojio 49,4 odsto glasova, pokazuju rezultati Centralne izborne komisije na osnovu prebrojanih sto odsto glasova. Istog dana položio je i zakletvu.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom se carine na uvoz čelika i aluminijuma povećavaju sa 25 na 50 odsto, i ona je stupila na snagu u ponoć po lokalnom vremenu.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da vlasti u Tel Avivu smatraju da je sirijski predsednik Ahmad al Šara direktno odgovoran za svaku pretnju i vatru prema Državi Izrael, nakon što su dve rakete lansirane iz Sirije prema Izraelu.
Američki predsednik Donald Tramp prisustvovaće samitu NATO u Hagu, gde bi članice Severnoatlantskog saveza trebalo da se slože sa njegovim zahtevom o značajnom povećaju izdvajanja za vojsku, saopšteno je u Beloj kući.
Oko 20.000 ljudi evakuisano je u Kelnu, nakon otkrića tri neeksplodirane bombe koje su savezničke snage bacile na taj nemački grad u Drugom svetskom ratu, rekli su zvaničnici.
Nameru nove nemačke vlade da odmah agresivno krene u suzbijanje neželjene imigracije osujetila je odluka Upravnog suda u Berlinu, koji je presudio da je vraćanje ljudi bez otvaranja procedure za azil nezakonito.
Komentari (0)