Napadač iz Magdeburga je psihijatar iz Saudijske Arabije i nije bio poznat nemačkim vlastima kao islamista
Muškarac, čije ime još nije objavljeno, koji se zaleteo u petak u masu ljudi na božićnom vašaru u nemačkom gradu Megdeburgu po profesiji je lekar koji se na društvenim mrežama zalagao za borbu protiv islamizma i za koga se, prema preliminarnim informacijama, veruje da je delovao sam.
Po informacijama koje su trenutno dostupne, napadač je 50-godišnji specijalista psihijatrije i psihoterapije, poreklom iz Saudijske Arabije, piše nemački Bild.
Lokalni mediji naglašavaju da motiv napadača za sada nije poznat i da on nije bio poznat nemačkim vlastima kao islamista.
Neimenovani saudijski izvor rekao je za Rojters da je Saudijska Arabija upozorila nemačke vlasti na mogućeg napadača za koga taj izvor ističe da je na mreži Iks objavljivao ekstremističke stavove. Isti izvor je osumnjičenog identifikovao kao Taleba Abdula Džavada.
Nemački Špigl identifikovao je Taleba A. za koga navodi da je simpatizer nemačke krajnje desničarske partije Alternativa za Nemačku. List ne precizira izvor ove informacije.
U Nemačku je došao 2006. godine i od tada živeo u Bernburgu, oko 50 kilometara južno od Magdeburga.
Najmanje četiri žrtve, među njima dete
Broj stradalih u napadu na Božićnom vašaru u Magdeburgu porastao je na četiri, a 41 osoba je teško povređena, preneo je Bild pozivajući se na policiju. Prema informacijama nemačkog lista, ukupno je povređeno 205 osoba, u bolnicama je zbrinuto i 86 osoba sa teškim povredama, dok je u napadu lakše povređeno 78 ljudi.
Nemački kancelar Olaf Šolc saopštava da ne može da isključi mogućnost da neće biti više smrtnih slučajeva zbog ozbiljnosti nekih povreda.
Osumnjičenom, koji ima trajnu boravišnu dozvolu, priznat je status izbeglice u Nemačkoj 2016. godine, navodeći da je u strahu za svoju bezbednost zbog ateističkih stavova i kritike islamizma.
On je bio aktivan na društvenim mrežama, gde je često delio radikalne stavove i izjave, pozivajući na osvetu prema Nemačkoj i njenim institucijama.
Na jednoj od objava koju je u petak postavio na Iksu, napisao je da Nemačku smatra odgovornom za ubistvo Sokrata i tvrdio je da je nemačka policija "kriminalac" koji progoni ljude poput njega.
U junu je na istoj platformi izneo tvrdnje da nemačka policija podstiče islamizam u zemlji, optužujući vlasti za namerno uništavanje života izbeglica.
U nekoliko objava, predviđao je ozbiljnu odmazdu protiv Nemačke i najavljivao moguće terorističke akcije.
Pripadnici nemačke službe državne bezbednosti uhapsili su mladića starog 17 godina u gradu Elmshornu u pokrajini Šlezvig-Holštajnu koji se sumnjiči za planiranje terorističkog napada na božićnom vašaru.
Vozač kamiona uleteo je u autobusku stanicu u Glilotu, nedaleko od Tel Aviva, udario u autobus, a potom pokosio pešake. Dvoje ljudi je stradalo, a 33 je povređeno, preneli su izraelski mediji.
Tokom poslednjih nekoliko godina, napadač je postao poznat u određenim radikalnim krugovima, delujući kao jedan od najagresivnijih kritičara islamizma.
U intervjuu iz 2019. godine, tvrdio je da je ateista i da je tražio azil u Nemačkoj zbog progona u Saudijskoj Arabiji.
Prema njegovim objavama, smatrao je da je Nemačka odgovorna za širenje islamizma u Evropi.
Njegove objave u kojima je najavio odmazdu, uključujući i pozive na nasilje, sada su predmet istrage, a stručnjaci analiziraju moguće veze između njegovih radikalnih stavova i napada u Magdeburgu.
Najmanje dve osobe ubijene su, a više desetina je povređeno kada je napadač u petak veče automobilom uleteo u masu ljudi na božićnom vašaru u Magdeburgu. Nemačke vlasti trenutno istražuju sve okolnosti napada.
Premijer Saksonije-Anhalt, Rajner Haselof, izjavio je da je napad "katastrofa" za grad i celu državu i dodao da više ne postoji neposredna opasnost po javnu bezbednost, jer je napadač uhapšen.
Istražitelji ocenjuju da je napadač delovao samostalno, a trenutno se ispituju svi detalji njegovih veza i aktivnosti na društvenim mrežama.
Policija je takođe sprovela akcije u Bernburgu, mestu gde je osumnjičeni živeo, kako bi prikupili dodatne dokaze.
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-FILMSKE NOVOSTI PRIKAZUJU
Arhivski snimci, važni događaji i retki filmovi biće predstavljeni u posebnom segmentu programa, pružajući autentičan prikaz istorije na filmskom platnu.
dokumentarni
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem tražiće odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM ( R )
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Nastavnica srpskog jezika i književnosti i autorka priručnika "Ti ličiš na sebe" Milica Bijelić govorila je za Newsmax Balkans o ulozi prosvetnih radnika u inkluzivnom obrazovanju, kao i o njihovim reakcijama na inkluziju i pripremljenosti za rad sa učenicima koji imaju Individualan obrazovni plan.
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Mario Karamatić gostovao je u emisiji "Razumno" sa Borisom Brezom i odgovarao na pitanja u vezi sa njegovim zagovaranjem ponovnog oživljavanja Herceg-Bosne.
Vojska Sjednjinjenih Američkih Država izvela je vazdušne napade na tri nuklearna postrojenja Irana. Predsednik Donald Tramp u obraćanju javnosti izjavio je da su sva ključna postrojenja u potpunosti uništena.
Četiri beogradska fakulteta imaju velika dugovanja za plaćanje komunalnih obaveza, a zbog neizmirenih dugova prete im sankcije, pa i zatvaranje. Prema izmenjenom Zakonu, država izmiruje te obaveze u celosti, ali kasni sa tim.
Suosnivač i i predsednik Upravnog odbora Fondacije IKA 23 Goran Turudić i njegov kolega Saša Bojanić putovali su biciklima od Novog Sada do Beča, prešavši put od 624 kilometra, sa ciljem da promovišu fondaciju koju je Goran osnovao u znak sećanja na svoju tragično preminulu ćerku Isidoru Iku.
Više od 20 ljudi, među kojima žene i deca, poginulo je, a više ih je ranjeno u napadu bombaša samoubice koji se razneo u crkvi Mar Elias u Damasku, saopštila je državna televizija.
Sjedinjene Američke Države izazivaju povećanu terorističku pretnju u svetu i ponavljaju greške iz 2001. godine, napadajući Iran, izjavio je danas član Odbora za bezbednost ruske Državne dume Adaljbi Škagošev.
Na prvom brifingu Pentagona nakon bombardovanja infrastrukture iranskog nuklearnog programa, najviši američki vojni zvaničnik general Den Kejn istakao je da američke snage ostaju u visokoj pripravnosti i da su potpuno spremne da odgovore na bilo kakvu iransku odmazdu.
Pomorska misija Evropske unije u Crvenom moru Aspides saopštila je da je podigla svoju procenu opasnosti na "ozbiljnu" za brodove koji su povezani sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, a koji prolaze preko Crvenog mora, moreuza Bab al-Mandab i Adenskog zaliva.
Nigerijska policija danas je uhapsila 22 osobe zbog sumnje da su učestvovale u napadu mase na autobus kada je poginulo najmanje 12 ljudi u centralnom delu Nigerije.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči ocenio je da je u slučaju Irana diplomatija zakazala, jer je zvanični Teheran prošle nedelje počeo pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali tada je Izrael odlučio da napadne Iran i "poništi diplomatiju".
Napadi na bolnice i nuklearna postrojenja u Izraelu i Iranu, uz američke vojne intervencije, bacaju sjenu na ionako nestabilni Bliski istok. O ovim temama razgovarali smo s iskusnim novinarom Jordan Times-a, Saebom Rawashdehom, koji donosi oštru analizu geopolitičkih kretanja i dvostrukih standarda.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da nije registrovana povećana radijacija na području nuklearnih postrojenja u Iranu koja su pogođena protekle noći u američkim napadima.
Vojska Sjednjinjenih Američkih Država izvela je vazdušne napade na tri nuklearna postrojenja Irana. Predsednik Donald Tramp u obraćanju javnosti izjavio je da su sva ključna postrojenja u potpunosti uništena.
Komentari (0)