Napadač iz Magdeburga je psihijatar iz Saudijske Arabije i nije bio poznat nemačkim vlastima kao islamista
Muškarac, čije ime još nije objavljeno, koji se zaleteo u petak u masu ljudi na božićnom vašaru u nemačkom gradu Megdeburgu po profesiji je lekar koji se na društvenim mrežama zalagao za borbu protiv islamizma i za koga se, prema preliminarnim informacijama, veruje da je delovao sam.
Po informacijama koje su trenutno dostupne, napadač je 50-godišnji specijalista psihijatrije i psihoterapije, poreklom iz Saudijske Arabije, piše nemački Bild.
Lokalni mediji naglašavaju da motiv napadača za sada nije poznat i da on nije bio poznat nemačkim vlastima kao islamista.
Neimenovani saudijski izvor rekao je za Rojters da je Saudijska Arabija upozorila nemačke vlasti na mogućeg napadača za koga taj izvor ističe da je na mreži Iks objavljivao ekstremističke stavove. Isti izvor je osumnjičenog identifikovao kao Taleba Abdula Džavada.
Nemački Špigl identifikovao je Taleba A. za koga navodi da je simpatizer nemačke krajnje desničarske partije Alternativa za Nemačku. List ne precizira izvor ove informacije.
U Nemačku je došao 2006. godine i od tada živeo u Bernburgu, oko 50 kilometara južno od Magdeburga.
Najmanje četiri žrtve, među njima dete
Broj stradalih u napadu na Božićnom vašaru u Magdeburgu porastao je na četiri, a 41 osoba je teško povređena, preneo je Bild pozivajući se na policiju. Prema informacijama nemačkog lista, ukupno je povređeno 205 osoba, u bolnicama je zbrinuto i 86 osoba sa teškim povredama, dok je u napadu lakše povređeno 78 ljudi.
Nemački kancelar Olaf Šolc saopštava da ne može da isključi mogućnost da neće biti više smrtnih slučajeva zbog ozbiljnosti nekih povreda.
Osumnjičenom, koji ima trajnu boravišnu dozvolu, priznat je status izbeglice u Nemačkoj 2016. godine, navodeći da je u strahu za svoju bezbednost zbog ateističkih stavova i kritike islamizma.
On je bio aktivan na društvenim mrežama, gde je često delio radikalne stavove i izjave, pozivajući na osvetu prema Nemačkoj i njenim institucijama.
Na jednoj od objava koju je u petak postavio na Iksu, napisao je da Nemačku smatra odgovornom za ubistvo Sokrata i tvrdio je da je nemačka policija "kriminalac" koji progoni ljude poput njega.
U junu je na istoj platformi izneo tvrdnje da nemačka policija podstiče islamizam u zemlji, optužujući vlasti za namerno uništavanje života izbeglica.
U nekoliko objava, predviđao je ozbiljnu odmazdu protiv Nemačke i najavljivao moguće terorističke akcije.
Pripadnici nemačke službe državne bezbednosti uhapsili su mladića starog 17 godina u gradu Elmshornu u pokrajini Šlezvig-Holštajnu koji se sumnjiči za planiranje terorističkog napada na božićnom vašaru.
Vozač kamiona uleteo je u autobusku stanicu u Glilotu, nedaleko od Tel Aviva, udario u autobus, a potom pokosio pešake. Dvoje ljudi je stradalo, a 33 je povređeno, preneli su izraelski mediji.
Tokom poslednjih nekoliko godina, napadač je postao poznat u određenim radikalnim krugovima, delujući kao jedan od najagresivnijih kritičara islamizma.
U intervjuu iz 2019. godine, tvrdio je da je ateista i da je tražio azil u Nemačkoj zbog progona u Saudijskoj Arabiji.
Prema njegovim objavama, smatrao je da je Nemačka odgovorna za širenje islamizma u Evropi.
Njegove objave u kojima je najavio odmazdu, uključujući i pozive na nasilje, sada su predmet istrage, a stručnjaci analiziraju moguće veze između njegovih radikalnih stavova i napada u Magdeburgu.
Najmanje dve osobe ubijene su, a više desetina je povređeno kada je napadač u petak veče automobilom uleteo u masu ljudi na božićnom vašaru u Magdeburgu. Nemačke vlasti trenutno istražuju sve okolnosti napada.
Premijer Saksonije-Anhalt, Rajner Haselof, izjavio je da je napad "katastrofa" za grad i celu državu i dodao da više ne postoji neposredna opasnost po javnu bezbednost, jer je napadač uhapšen.
Istražitelji ocenjuju da je napadač delovao samostalno, a trenutno se ispituju svi detalji njegovih veza i aktivnosti na društvenim mrežama.
Policija je takođe sprovela akcije u Bernburgu, mestu gde je osumnjičeni živeo, kako bi prikupili dodatne dokaze.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE ( R )
Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter.
dokumentarni
16:30
STAV DANA ( R )
Predstavlja nastavak centralne informativne emisije „Presek“ i sastavni je deo popodnevnog informativnog bloka. Podrazumeva razgovor u studiju sa stručnim sagovornicima na temu dana u prepoznatljivom maniru Newsmaxa. Dinamika, stručnost, aktuelnost, više strana.
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-SPOMENICI SRBIJE ( R )
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Na današnji dan, pre 34 godine, na ulice Beograda izašlo je oko 100.000 ljudi na poziv opozicije, odnosno Srpskog pokreta obnove (SPO) i tada se prvi put desila pobuna protiv vladajućeg režima Slobodana Miloševića.
Od jeseni prilikom prelaska granice, više nećemo imati pečate u pasošima – bar kada putujemo u zemlje EU i Šengen zone. Umesto toga kontrola će se obavljati isključivo digitalno, putem novog Evropskog sistema ulaska i izlaska.
Poslednjih godina država je uložila značajna sredstva u privlačenje stranih investitora i otvaranje fabrika. Uprkos tome, nekoliko fabrika najavilo je gašenje i povlačenje sa tržišta naše zemlje.
Direktor EXPO 2027 Dušan Borovčanin izjavio je za Newsmax Balkans da zahtev opozicije za otkazivanjem međunarodne izložbe u Beogradu ne može da ugrozi njeno održavanje.
Naftni tanker i teretni brod sudarili su se u blizini jugoistočne obale Velike Britanije, preneo je BBC, navodeći da su se na mesto događaja uputili "obimni" spasilački timovi, uključujući vatrogasna plovila. Spasena su 32 člana posade, a za nekima se još traga.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa zatvorila je više od 80 odsto programa i raskinula više od 5.200 ugovora u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Ukrajina još nije pokazala dovoljno želje da sklopi mir kako bi povratila američku pomoć, izjavio je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, koji je uveren da će Kijev sa Vašingtonom potpisati sporazum o mineralima.
Nakon odluke rumunske Centralne izborne komisije (CIK) o odbijanju kandidature desničarskog kandidata Kalina Đorđeskua za učešće na predsedničkim izborima, njegove pristalice su se u centru Bukurešta sukobile s policijom, koju su gađali kamenicama, petardama i flašama, preneli su rumunski mediji.
Budući kanadski premijer i novi predsednik vladajuće Liberalne parije Mark Karni izjavio je da će Kanada pobediti Sjedinjene Američke Države u trgovinskom ratu, kao i u hokeju. On je u nedelju uveče pobedio u trci za lidera kanadske vladajuće Liberalne partije i naslediće Trudoa na mestu premijera.
Sirijsko ministarstvo unutrašnjih poslova ukinulo je sve zabrane putovanja koje je uveo režim svrgnutog predsednika Bašara al Asada, a njima je bilo obuhvaćeno 5,16 miliona građana.
Komentari (0)