Napadač iz Magdeburga je psihijatar iz Saudijske Arabije i nije bio poznat nemačkim vlastima kao islamista
Muškarac, čije ime još nije objavljeno, koji se zaleteo u petak u masu ljudi na božićnom vašaru u nemačkom gradu Megdeburgu po profesiji je lekar koji se na društvenim mrežama zalagao za borbu protiv islamizma i za koga se, prema preliminarnim informacijama, veruje da je delovao sam.
Po informacijama koje su trenutno dostupne, napadač je 50-godišnji specijalista psihijatrije i psihoterapije, poreklom iz Saudijske Arabije, piše nemački Bild.
Lokalni mediji naglašavaju da motiv napadača za sada nije poznat i da on nije bio poznat nemačkim vlastima kao islamista.
Neimenovani saudijski izvor rekao je za Rojters da je Saudijska Arabija upozorila nemačke vlasti na mogućeg napadača za koga taj izvor ističe da je na mreži Iks objavljivao ekstremističke stavove. Isti izvor je osumnjičenog identifikovao kao Taleba Abdula Džavada.
Nemački Špigl identifikovao je Taleba A. za koga navodi da je simpatizer nemačke krajnje desničarske partije Alternativa za Nemačku. List ne precizira izvor ove informacije.
U Nemačku je došao 2006. godine i od tada živeo u Bernburgu, oko 50 kilometara južno od Magdeburga.
Najmanje četiri žrtve, među njima dete
Broj stradalih u napadu na Božićnom vašaru u Magdeburgu porastao je na četiri, a 41 osoba je teško povređena, preneo je Bild pozivajući se na policiju. Prema informacijama nemačkog lista, ukupno je povređeno 205 osoba, u bolnicama je zbrinuto i 86 osoba sa teškim povredama, dok je u napadu lakše povređeno 78 ljudi.
Nemački kancelar Olaf Šolc saopštava da ne može da isključi mogućnost da neće biti više smrtnih slučajeva zbog ozbiljnosti nekih povreda.
Osumnjičenom, koji ima trajnu boravišnu dozvolu, priznat je status izbeglice u Nemačkoj 2016. godine, navodeći da je u strahu za svoju bezbednost zbog ateističkih stavova i kritike islamizma.
On je bio aktivan na društvenim mrežama, gde je često delio radikalne stavove i izjave, pozivajući na osvetu prema Nemačkoj i njenim institucijama.
Na jednoj od objava koju je u petak postavio na Iksu, napisao je da Nemačku smatra odgovornom za ubistvo Sokrata i tvrdio je da je nemačka policija "kriminalac" koji progoni ljude poput njega.
U junu je na istoj platformi izneo tvrdnje da nemačka policija podstiče islamizam u zemlji, optužujući vlasti za namerno uništavanje života izbeglica.
U nekoliko objava, predviđao je ozbiljnu odmazdu protiv Nemačke i najavljivao moguće terorističke akcije.
Pripadnici nemačke službe državne bezbednosti uhapsili su mladića starog 17 godina u gradu Elmshornu u pokrajini Šlezvig-Holštajnu koji se sumnjiči za planiranje terorističkog napada na božićnom vašaru.
Vozač kamiona uleteo je u autobusku stanicu u Glilotu, nedaleko od Tel Aviva, udario u autobus, a potom pokosio pešake. Dvoje ljudi je stradalo, a 33 je povređeno, preneli su izraelski mediji.
Tokom poslednjih nekoliko godina, napadač je postao poznat u određenim radikalnim krugovima, delujući kao jedan od najagresivnijih kritičara islamizma.
U intervjuu iz 2019. godine, tvrdio je da je ateista i da je tražio azil u Nemačkoj zbog progona u Saudijskoj Arabiji.
Prema njegovim objavama, smatrao je da je Nemačka odgovorna za širenje islamizma u Evropi.
Njegove objave u kojima je najavio odmazdu, uključujući i pozive na nasilje, sada su predmet istrage, a stručnjaci analiziraju moguće veze između njegovih radikalnih stavova i napada u Magdeburgu.
Najmanje dve osobe ubijene su, a više desetina je povređeno kada je napadač u petak veče automobilom uleteo u masu ljudi na božićnom vašaru u Magdeburgu. Nemačke vlasti trenutno istražuju sve okolnosti napada.
Premijer Saksonije-Anhalt, Rajner Haselof, izjavio je da je napad "katastrofa" za grad i celu državu i dodao da više ne postoji neposredna opasnost po javnu bezbednost, jer je napadač uhapšen.
Istražitelji ocenjuju da je napadač delovao samostalno, a trenutno se ispituju svi detalji njegovih veza i aktivnosti na društvenim mrežama.
Policija je takođe sprovela akcije u Bernburgu, mestu gde je osumnjičeni živeo, kako bi prikupili dodatne dokaze.
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta su lažne vesti, ko ih i zbog čega objavljuje? Da li verujemo samo vestima koje potvrđuju naše postojeće stavove? Kako prepoznati lažnu vesti u medijima ili na društvenim mrežama. Gosti NewsMax Balkansa na tu temu su Nikola Tomić, medijski konsultant i Ivan Subotić, urednik FakeNews tragača.
specijal
19:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija„Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu. Gost: Arkan Kerim, predsednik Privredno-ugostiteljske komore
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Železnički saobraćaj na pruzi Ralja - Sopot Kosmajski ponovo je uspostavljen u 17.40 sati, nakon što su stručne službe Infrastrukture železnice Srbije zamenile oko pedeset izgorelih i oštećenih pragova na ovoj deonici, saopšteno je iz tog preduzeća.
Deo radnika crnogorske Željezničke infrastrukture, po ranijoj najavi, obustavio je rad pa su u devet sati stali vozovi, uključujući i onaj iz Beograda za Bar.
United Group RS d.o.o. (UGRS), srpska konsultantska firma koja posluje u okviru United Group, saopštila je da je Vladica Tintor imenovan za direktora i zakonskog zastupnika, sa trenutnim dejstvom. Njemu danas nije bilo dozvoljeno da preuzme dužnost, bio je fizički onemogućen.
Na predlog Višeg javnog tužilaštva u Valjevu sud je odredio do 30 dana pritvora A. T. (22) iz okoline Mionice, osumjičenom da je u noći između 20. i 21. avgusta u tom mestu mačetom pokušao da ubije 31-godišnjeg pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.
Nastavnica u nemačkoj pokrajini Severna Rajna-Vestfalija već 16 godina je na bolovanju i prima punu platu, ali sada je Vrhovni sud presudio da je sa tim završeno i da mora da se podvrgne medicinskom pregledu, prenose nemački mediji.
Francuska policija uhapsila je u Parizu muškarca osumnjičenog za četvorostruko ubistvo, nakon što su u reci Seni pronađena tela četiri žrtve, preneli su francuski mediji.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da je predsednik SAD Donald Teramp izrazio nezadovoljstvo povodom ukrajinskog napada na naftovod "Družba" i da mu je u pismu poručio da je ''veoma ljut'' zbog tog napada.
Najmanje 18 ljudi u Kolumbiji je poginulo, a više od četrdeset je povređeno u dva napada koja se pripisuju različitim disidentskim frakcijama bivše gerilske grupe Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARK), saopštile su vlasti te zemlje.
Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto izjavio je da se dogodio još jedan napad na naftovod "Družba", zbog čega je obustavljen transport nafte ka Mađarskoj.
Predsednik Donald Tramp rekao je za Newsmax da će u roku od dve nedelje znati da li se može postići mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, kojim bi se okončao rat star tri i po godine.
Zemlje Evropske unije (EU) suočavaju se sa najgorom sezonom šumskih požara, a do danas je izgorelo oko milion hektara šuma, što je područje veće od Kipra ili trećina Belgije, prenosi Politiko.
Komentari (0)